Prijatelji i rodbina kosili su ručno, a zatim povezane u buntove odnosili na tavan na sušenje. Tamo nakon dva tjedna sušenja odlazi na preradu koju obavlja Davor Hržica sam.
Na trgu u Osijeku na gotovo svakoj manifestaciji, na sajmovima u Bizovcu, Virovitici, Bjelovaru, Osijeku, nailazimo na Davora Hržicu. Neumorno prodaje svoju lavandu, ili lavandin. Doista, što je što od toga? Nakon berbe koju je obavio neki dan, objašnjava da on uzgaja Lavandin.
Lavanda je grm koji naraste od pola do jednog metra visine. Razgranat je ravnim ili pridignutim stabljikama s ljubičastim cvjetovima. Oni ponekad cvjetaju cijelu godinu, no najviše ulja imaju u srpnju i kolovozu, kad počinje berba za destilaciju.
No, upravo Lavandini su najčešći u našim područjima, obimom su veći i postoje u nekoliko varijeteta i kultivara. I upravo je najpoznatija Budrovka, a ona je Lavandin. Lavandini su križanci različitih vrsta lavandi stvoreni zbog većeg prinosa ulja, krupnijih grmova i slično.
Zimus je dosta grmova stradalo, pa od prošlogodišnjih 3.200 ostalo ih je oko dvije tisuće. Razlog je izmrzavanje koje nisu izdržali, priča Davor Hržica iz Antunovca koji je ove godine osim prijatelja i rodbine na berbi imao televizijske ekipe. Ističe i kako je dio grmova pored hladnoće stradao i od krtica.
"Najviše imam sorte Budrovka, a i imam i grmova Groso. Ulje ne pravim tako da i ove godine sva žetva ide u suhi cvijet koje pakiram u poklon paketiće i popularne vrećice protiv moljaca. A prodajem ih najviše hotelskim kućama i vlasnicima apartmana za iznajmljivanja. To je dakako dio prodaje, jer ipak jedan veći dio prodam sam na sajmovima", priča nam.
Prijatelji i rodbina kosili su ručno, a zatim povezane u buntove odnosili na tavan na sušenje. Tamo nakon dva tjedna sušenja odlazi na preradu koju obavlja Hržica sam. U rotacijskom bubnju skida se cvijet sa stabljike, a potom ih na vibracijskom situ prosijava da dodatno odvoji ostatke stabljika i prašine. Ponekad to čini i dva do tri puta kako bi dobio što čistiji proizvod.
Inače, Hržica lavandin uzgaja na parceli iza svoje kuće u selu nadomak Osijeka. Sadnice se sade na foliju kao preventivu od napada korovitih vrsta. Razmak između redova je 160 cm, a između sadnica u redu 60. Zanimljivo je da se Lavanda, odnosno Lavandin, može saditi cijele godine, što je velika prednost, i dakako mora biti na osunčanom mjestu. No, kako ističe naš sugovornik, najbolji period za sadnju je ipak proljeće.
Međutim, kako kaže Hržica, zalijevanje, okopavanje, održavanje prostora između sadnica najvažniji su poslovi. Zalijevanje je sistemom kap po kap. A što se tiče okopavanja i borbe s korovima, ono je sve manje što je nasad stariji jer se grmovi šire i onemogućavaju rast korovitih vrsta. Zaštite od bolesti i štetnika nema. Međutim, kao što je i rekao na početku, problem su i krtice posebice u ovom dijelu Slavonije koje znaju biti prava napast. Prije par godina pokušavao se nositi s krticama pomoću solarnog tjerača, međutim, sada je ipak priznao da je motika jedini mogući način.
Autor fotografija: Davor Hržica i Damir Rukovanjski
Fotoprilog
Tagovi
Autor