Kako uzgajati maćuhice - mali ukras vrta?

Ove lijepe cvijetnice su čest ukras naših livada i vrtova. U narodu se susreću različiti nazivi: maćuhice, dan i noć, maćehe, maćuhe, poljske ljubičice, livadske ljubičice, ljubice, gospin cvit, gospina ljubica, udovica, udovičica. Odlikuju se velikom raznolikošću veličine i obojenosti cvijetova. Maćuhice spadaju u porodicu ljubičica i imaju mnogo podvrsta i formi.

Najčešće se u prirodi susrećemo sa dvije podvrste: Viola tricolor subsp. arvensis s manjim, bijeložutim cvjetovima, i Viola tricolor subsp. vulgaris s većim ljubičastim cvjetovima. U našim vrtovima je čest ukras Viola tricolor subsp. hortetnsis (Viola × wittrockiana) s raznobojnim cvjetovima i koja se ne sabire u ljekovite svrhe već služi za ukras naših vrtova, parkova i balkona.

Mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje ili kratkotrajne trajnice u zavisnosti od varijeteta i vremena sadnje. To su male biljke, visine od 10 do 30 cm, s razgranatim stabljikama. Stabljika je šuplja, a listovi jajasti i po rubu reckavi. Iz pazušaca listova pojavljuju se cvjetovi na dugim peteljkama. Cvjetaju u periodu maj - septembar, ali pošto su veoma otporne na niske temperature, njihovi cvjetovi se najranije pojavljuju u našim vrtovima i ostaju do kasne zime. Sjeme je veoma sitno, a težina 1.000 sjemenki je 0,5g. Sklone su međusobnom ukrštanju i otuda i njihova velika raznolikost.

Maćuhice nisu zahtijevne biljke. Odlično uspijevaju i u polusjeni. Veoma su otporne na hladnoću i niske temperature. Pogoduju joj rahla i ocijedita zemljišta. Ne pogoduju joj prevlažna zemljišta zbog položenih stabljika.

Razmnožavanje maćuhica

Mogu se razmnožavati sjemenom ili reznicama. Najlakše se razmnožavaju sjemenom. Za kasno-jesenju i zimsku sadnju sjetva se obavlja krajem avgusta. Nakon sjetve, sjeme se pokrije tankim slojem sipke zemlje i folijom koja održava vlažnost površinskog sloja. Folija se skida kada maćuhice počnu da niču. Period nicanja traje od 6 do 14 dana u zavisnosti od temperature. Optimalna temperatura nicanja je od 15 do 20ºC. Ukoliko je temperatura veća od 25ºC i suv površinski sloj neće doći do nicanja. Nakon što su biljke nikle, temperaturu sniziti na 10ºC. Maćuhice se presađuju kada imaju 3 listića u pojedinačne saksijice i nastavi sa njegom. Već u plasteniku, nakon 3 sedmice, treba biljke pincirati (prikratiti) da bi se dobio razgranat grm koji će dati više grančica i više cvjetova. Nakon 4 do 6 sedmica maćuhice se mogu posaditi na stalno mjesto.

Sjetva se može obaviti i u vrtu do sredine maja. Kao i u plasteniku tek posijane sjemenke treba zaliti i prekriti crnom folijom do nicanja. Na 1m malog jarčića u zemljištu moguće je posijati 50 do 60 sjemenki. Sva briga je ista. Mlade biljke se mogu prorijediti ili rasaditi.

Razmnožavanje reznicama omogućava očuvanje čistote forme i boje cvijetova. Reznice se uzimaju tokom maja i jula, trebaju da imaju 3 čvora i sade se na dubinu od 0,5cm. Prilikom sadnje treba zbiti listove uz stabljiku. Na taj način se može posaditi 400 reznica na 1m². Svakodnevno je potrebno reznice vlažiti, najbolje ih je prekriti vlažnim novinskim papirom koji će da održava vlažnost koja je od izuzetne važnosti tokom 3 do 4 sedmice. Biljke od reznica uzetih tokom maja i početkom juna daju biljke koje će cvjetati već krajem ljeta i tokom jeseni iste godine. Kasnije uzete reznice cvjetat će sljedeće godine u proljeće. Sa jedne biljke se može uzeti 10 reznica, a sa dobro razvijenog žbuna tokom ljeta može se uzeti i 30 do 40 reznica.

Kako saditi i što podrazumjeva njega?

Maćuhice se sade na razmak 20 do 30 cm i potrebno ih je nakon sadnje dobro zaliti vodom sobne temperature i pri tome paziti da se ne zalijeva lišće. Mogu se saditi tokom jeseni, rane zime i ranog proljeća na dobro drenirano zemljište. Boljom se pokazala jesenja i zimska sadnja nego proljetna, jer biljke razviju korijen, budu jače i daju više cvjetova. Ukoliko kupujete presadnice obratite pažnju na izgled biljke. Listovi treba da su zdravi, zeleni, a biljka puna cvjetnih pupoljaka. Đubriti ih sa đubrivom koje je bogato fosforom i kalijem. Tokom sušnog razdoblja nastaviti sa redovnim zalijevanjem. Tokom perioda cvjetanja odstranjivati ocvale cvjetove i suve grančice što će doprinijeti produžetku cvjetanja, dati krupnije cvjetove i sačuvati lijep oblik biljke. Starije biljke visokih varijeteta i formi možete skratiti i za 15 cm i na taj način produžiti period cvjetanja. Uklanjati korov.

Štetočine i bolesti

Veoma često se u gajenju maćuhica susrećemo sa brojnim štetočinama i bolestima. Najčešće ih napadaju i pričinjavaju štete puževi sa kućicom, puževi bez kućice i lisne uši. Da bi se odbranile od puževa treba površinu oko njih posuti sitnim, oštrim pijeskom ili postavljati lovne posude sa pivom. Za obranu od lisnih uši treba koristiti različite biljne pripravke od koprive ili bijelog luka ili duhana.

Od bolesti na maćuhicama su najčešće: pepelnica, plijesan, trulež korijena, virus mozaika krastavca, pjegavost lista. Kao i za sve biljne bolesti veoma su važne preventivne mjere. Simptomi većine oboljenja se javljaju u periodu povećanje vlažnosti i zbog toga je važno da se maćuhice sade na dobro dreniranom zemljištu. Zaražene biljke je potrebno skupiti i ukloniti. Veoma je važno i suzbijanje lisnih ušiju, jer one prenose virus mozaika krastavca koji može biti uspavan i prenositi se nekoliko generacija. Zemljište treba biti pođubreno đubrivima sa uravnoteženim odnosom azota, fosfora i kalijuma.

Foto: depositphotos.com;oliynyk