Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bijeli sljez
  • 29.10.2017. 07:00

Komšije na bijelom sljezu zarađuju 3.000 eura

Proizvođači bijelog sljeza kažu da je idealna površina za njegov uzgoj od pola hektara do hektar, a zarada je 3.000 eura.

Foto: Jeremy Halls / Flickr
  • 1.738
  • 29
  • 0

Proizvodnja ljekovitog bilja u Srbiji sve je aktuelnija i zanimljiva proizvođačima, a ove godine, kako saznajemo iz raznih udruženja za proizvodnju ljekovitog bilja - vlada prava pomama za gajenjem bijelog sljeza.

Uzgoj bijelog sljeza, aktuelan je, prije svega, zbog dobre zarade. Ova biljka je deficitarna na tržištu Srbije, pa nema problema sa plasmanom.

Mnogo ručnog rada

Malo je proizvođača koji ga mogu gajiti na velikim površinama, jer iako mu je cijena odlična - ove godine se kretala oko 850 dinara za kilogram (oko 14 KM), problem je veliki posao i ručni rad.

"Ni kod jedne biljne kulture, odnosno ljekovitog bilja, nema više rada, ali nema više ni zarade. U prozvodnji nema mnogo posla, tu je zastupljen uglavnom mašinski rad, ali kad dođe do finalne pripreme i ljuštenja, tu ima ručnog rada, jer ne postoji mašina koja bi mogla mašinski da ga oljušti", kaže Zoran Tomić, jedan od velikih proizvođača tog ljekovitog bilja iz Bavaništa.

On preporučuje da se bijeli sljez gaji porodično, na gazdinstvima, koja ne raspolažu velikim površinama. Dovoljno je pola hektara do hektar. Otkupljuju ga firme koje se bave otkupom ljekovitog bilja, pakovanjem, daljom distribucijom, prodajom, kao što su brojne radnje zdrave hrane.

Kamilice možete ubrati i do tri i po tone, dok bijelog sljeza jedan radnik može dnevno napraviti četiri do pet kilograma suhe kocke.

Razmnožavanje bijelog sljeza

Bijeli sljez se proizvodi na dva načina: generatitivno i vegetativno. Generativno je razmnožavanje putem sjemena, a vegetativno putem korijena, odnosno dijeljenjem korijena. Ukoliko se opredijelite za vegetativnu proizvodnju, onda se materijalu koji se izvadi na jesen, odsjecaju glave. Te glave se dijele na dva tri ili četiri dijela, u zavisnosti od veličine ili potencijala same biljke.

"Generativni put je preko proizvodnje rasade. Vi možete u junu posijati sjeme bijelog sljeza u hladnim gredicama i do oktobra taa rasada stigne. On se zatim vadi i stavlja na određeno mjesto na plantaži, gde će biti narednih godinu dana do sljedećeg oktobra kada se vadi i kada opet postoji mogućnost za ponavljanje ciklusa", objašnjava Tomić i dodaje da se bijeli sljez ponekad mora zaštiti od zelenog buvača koji napada njegov list.

Proces proizvodnje kockica za čaj

Korijen koji je izvađen pere se u mašini za pranje, a onda se ide na čišćenje malih repića, a to se sve radi ručno. Sitne žilice sa korijena bi se morale odstarniti, kako bi se pristupilo što lakšem ljuštenju epitela na korijenu.

"Kada se sve to završi, dolazi do paranja tog oljuštenog korena u šipke, koje su širine otprilike jedan puta jedan centimetar. Sve se to radi ručno, para se nožem, a postoji i alat kojim se sijjeku kocke bijelog sljeza, te tako one konačno budu dimenzija jedan kubni centimetar. To se zatim suši i dolazi do proizvodnje suhe kocke koja se koristi za čajeve", objašnjava Zoran cijeli proces proizvodnje.

Bijeli sljez zahtijeva mnogo ručnog rada, ali se isplati

On je sve učinio da sebi olakša, te je čak napravio priručne mašine i alatke, koje mu mogu olakšati cijeli posao.

"Kad ispitujete neki posao on vam sam pokaže kako trebate raditi. Nešto malo čujete, pročitate na internetu, a i sami vidite, dođete do zaključka", priča Tomić.

Bavanište se od šezdesetih bavi ljekovitim biljem

Ova porodica bavi se proizvodnjom bilja više decenija. Gaje na nekih 20 hektara kamilicu, nanu, žalfiju, a sad su krenuli sa smiljem. Gaje još lavandu, ehinaceu, piskavicu, crni kim.

"Bavanište se od 1963. godine bavi ovom proizvodnjom. Ljekovito bilje u Bavanište je prvi donio Stevan Brdarski, on je bio jedan od poznatijih fitoterapeuta u Banatu, a to je bio moj ujak", kaže Zoran.

3.000 eura zarade od bijelog sljeza

Milan Nikolić iz Ostojićeva takođe se bavi ovom proizvodnjom, a donosi i računicu: "Može se zaraditi oko 4.000 eura po jutru. Ali imate tu troškove. Ostane vam čisto oko 3.000 eura ako sami radite i ne koristite pomoć radnika. Što se tiče mene, ja imam svoje sjeme, pa tu nemam trošak. Inače, ni sjeme nije skupo, košta oko 6.000 dinara/kilogram (oko 100 KM)".

Za jutro sljeza potrebno je dva kilograma sjemena. Sijje se na razmak od 50 centimetara

Najbolje sijati bijeli sljez krajem marta

Za bijeli sljez je važno da zemljište bude rastresito - najbolje glina ili pjeskovito zemljište. Sjeme bi trebalo sijati plitko, tri do četiri centimetara, kako bi dobilo vlagu. Najbolje vrijeme je krajem marta. Potrebno je okopavati, u zavisnosti od trave.

U zavisnosti od toga gdje se finalni proizvod plasira zavisi i njegova zaštita. Ako se bijeli sljez gaji u konvencionalnom sistemu, onda se koriste standardni insekticidi, koji se koriste i za krompir. Međutim, isprska se najviše do dva puta.

Milan kaže da se sadnjom sjemena - više dobija:

"Sjeme se sadi gušće pa je i rod gušći. Dobar sljez i dobar rod bi bio da dobijete 300 do 400 grama bijelog sljeza po jednoj biljci, odnosno 1.000 kilograma po hektaru".

Foto: Jeremy Halls / Flickr


Povezana biljna vrsta

Bijeli sljez

Bijeli sljez

Engleski naziv: White mallow, marsh-mallow | Latinski naziv: Althea officinalis L.

Bijeli sljez se mnogo koristi u narodnoj i naučnoj medicini i to korijen, list i cvijet. Raste u cijelom svijetu na vlažnim riječnim nanosima i na obalama kanala. Ljekovitost... Više [+]

Tagovi

Bijeli sljez Uzgoj bijelog sljeza Dobra zarada Uzgoj ljekovitog bilja Ljekovito bilje


Autorica

Marija Jovanović

Više [+]

Marija je ekonomski novinar već 12 godina. Ima 38 godina i završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Životni moto: Najvažnija stvar kod cilja je da ga imate. Uvijek imajte na umu da je vaša čvrsta odluka da uspijete važnija od svake druge.