Lavanda - nezahtjevna biljka koja voli puno sunca, pčele i bumbare, a tjera mrave i uši

Uzgoj lavande (Lavandula sp.) nekada je bio vezan samo uz primorske i južne krajeve, no danas se sve više uzgaja i u kontinentalnim predjelima, čak i plantažno. 

Prekrasan ljubičasti cvijet i opojan miris prvenstveno će privući pčele, a služi i kao dobra ispaša. Dakle, njezin će grm dobro doći u svakom vrtu jer će povećati bioraznolikost, privući pčele i bumbare, ali i oduševiti vas bojom i mirisom. 

Istovremeno, lavanda je fitonicidna biljka koja sprječava pojavu lisnih ušiju i mravi. Naziv lavanda potječe od latinske riječi lavare, što znači kupati se. Eterično ulje lavande služi u proizvodnji parfema, sapuna i drugih kozmetičkih proizvoda. Lavanda je ljekovita - eterično ulje ili čaj od lavande umiruju, smanju napetost, glavobolju, ublažava grčeve i pomaže pri zacijeljivanju rana. Njezini cvjetovi se koriste i u pripremi slastica. 

Životni vijek joj je do 30 godina 

Postoji prava lavanda, širokolisna i hibridna. Ovo je višegodišnja biljka koja raste u obliku poluloptastog grma. Njezin životni vijek može dostići i do 30 godina. Korijen joj je drvenast, račva se i prodire duboko u tlo. 

Prava lavanda raste u obliku sitnog grma visokog 40-60 cm i promjera 80-120 cm. Cvjetne su grane jednostavne, duge 20-40 cm, listovi su nasuprotni, uski, cjelovitog ruba i sivozelenkasti, a na naličju dlakavi. Cvjetovi su plave boje, plod je kalavac s 4 jajaste sjemenke.

Hibridna lavanda je zbijeni grm visok 80-100 cm, promjera više od 150 cm. Cvjetne su stabljike razgranate, duge 60 do 90cm, listovi nasuprotni, zeleni, slabo dlakavi, a cvijet kao i kod prave lavande. Hibridna lavanda je sterilna i plodovi nisu upotrebljivi.

Sve vrste lavande karakterizira jak, prepoznatljiv miris koji potječe od nakupljenog eteričnog ulja. 

Razmnožavanje lavande 

Sjeme lavande klijavo je 3-4 godine. Posijano sjeme klija vrlo dugo, do dva mjeseca. U početku biljka raste vrlo sporo, ali može potjerati cvjetnu stabljiku već u prvoj godini. U drugoj godini vegetacija počinje tek sa zatopljenjem. Prava lavanda počinje cvjetati u lipnju, a hibridna nešto kasnije.  Puni cvat traje 6-8 dana i tada cvjetovi sadrže eterično ulje najbolje kakvoće. Plod sazrijeva postupno tijekom kolovoza, a sklon je osipanju.

Lavanda voli visoku temperaturu i mnogo sunca i svjetlosti tijekom cijele vegetacije. Pogoduju joj topli tereni, zaklonjeni od vjetra. Ipak, biljka u mirovanju podnosi temperature i do -20°C. Ako vegetacija počne rano, hibridnu lavandu može uništiti mraz. Ako tijekom cvjetanja potraje kišno i hladno vrijeme, smanji se udio eteričnog ulja i za 50%. Lavanda odlično podnosi sušu, osim u početnoj fazi rasta. 

Lavanda nije zahtjevna biljka 

Prava lavanda nema prevelikih zahtjeva kada govoirmo o kvaliteti tla, uspijeva i na plitkom, siromašnom tlu. Hibridna lavanda najbolje prinose daje na dubokim, plodnim tlima s dobrim vodozračnim režimom. Ni prava ni hibridna lavanda ne podnose nepropusni pseudoglej ni pjeskovita tla. 

Prava lavanda se najčešće razmnožava sadnicama dobivenim od sjemena, ali se može razmnožavati i vegetativno, zelenim sadnicama i klonovima. Hibridna se lavanda razmnožava samo vegetativno jer je sjeme sterilno.

Postavljanje položnica lavande je čest i jeftin način razmnožavanja. Položnice se pripremaju u proljeće, kada prestanu mrazovi. Biljke stare 3-4 godine zagrnu se zemljom do visine 30 cm. Zagrnutim biljkama se mora osigurati dovoljno vlage. U jesen nakon kišnog razdoblja, zemlja se odgrne, a dobro zakorjenjene grančice odrežu se vinogradarskim škarama i posade. Od srednje razvijenog grma može se dobiti 100 do 150 položnica. Sve se sadnice sade u jesen, tijekom oktobra. Sadnja u proljeće nije preporučljiva, a posljednji je rok uspješne sadnje mart.

Lavanda ne zahtijeva posebnu njegu. Potrebno je biljku obrezati krajem maja na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Biljka se ponovo obrezuje u drugoj godini na visinu 15 do 18 cm. Nakon toga više ne treba oblikovati krošnju. 

Izvor:

• BIOPA; Ljekovito bilje
• Dr. I. Šilješ, ing. Đ. Grozdanić, mr. I. Grgesina; Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja; Osijek, 1992.