Poznato je da su cvetovi jagorčevine jestivi, a od njih se može pripremiti čaj koji smiruje kašalj. Od korena i rizoma se takođe, prave čajevi za smirivanje kašlja i infekcija disajnih puteva, a naročito dobro deluje kod bronhitisa.
Jedan od prvih vesnika proleća su i jagorčevine koji kod većine bude sreću o dolasku lepog vremena. No, mnogi se gotovo nikada ne zapitaju o lekovitosti ove biljke. Obična jagorčevina (Primula vulgaris) je vrsta koja se kod nas javlja nešto češće od lekovite jagorčevine (Primula veris, naslovna fotografija), a obe vrste imaju lekovita svojstva, iako obični nešto manje.
Ovo se bilje nalazi svuda u prirodi - od polja, šuma, livada i proplanaka do 1.200 m nadmorske visine. Želja nam je da podsetimo na njihova blagotvorna svojstva koja su se davno koristila u narodnoj medicini i lečenju raznih bolesti.
Poznato je da su cvetovi jagorčevine jestivi, a od njih se može pripremiti čaj koji smiruje kašalj, ali i koristiti kao dekorativni dodatak salatama. Od korena i rizoma se takođe prave čajevi za smirivanje kašlja i infekcija disajnih puteva, a naročito dobro deluje kod bronhitisa.
Čaj od korena pomaže u smanjenju glavobolje, deluje umirujuće i smanjuje nervozu, leči nesanicu, vrtoglavicu i nesvesticu. Takođe, koristi za lečenje bolesnih bubrega i reumatizma.
Listovi su izvor vitamina C i karotena, a nakon cvetanja se postotak vitamina povećava, sve do aprila. Mladi listovi mogu da se jedu kao salata, stavljaju u supe, variva i umake. Iako lišće nije naročito ukusno, pomaže u borbi protiv prolećnog umora. Međutim, ipak treba biti oprezan pri njihovoj konzumaciji i koristiti ih u manjim količinama.
Kod upotrebe jagorčevine postoje ograničenja jer su u retkim slučajevima moguće alergijske reakcije ili tegobe probavnih organa. Takođe, trudnicama i dojiljama se ne preporučuju preparati na bazi ove biljke, zbog sadržaja saponina, koji može izazvati neželjeno delovanje.
Jagorčevina je izuzetno otporna biljka jer joj hladnoća i mraz ne smetaju. Za sadnju su podogni polusenoviti položaji ispod listopadnog drveća, gde će tokom cvetanja dobiti dovoljno svetla, a kasnije kad prođe razdoblje cvetanja i nastupi period mirovanja, imati hladovinu i dovoljno vlage.
Rana (lekovita) jagorčevina bolje će uspevati na područjima sličnijim njegovu prirodnom planinskom staništu, tj. na dobro dreniranom sunčanom tlu. Jagorčevinu je najjednostavnije razmnožiti deljenjem busenova, a posađene biljke dobro je malčirati.
Jagorčevine su takođe dobar izbor za prozorske daske te svetle i prohladne prostorije. Najbolje napreduju u prostoriji s istočnim položajem i temperaturama od pet do 18°C. Za sobne uslove najbolji odabir su: Primula obconica, Primula sinensis, Primula malacoides i Primula grandiflora.
Tagovi
Autorka