Ukoliko se uskoro krene u realizaciju projekta, koji su izradili strudenti Ekonomskog fakulteta u Nišu, nerazvijene opštine, sа jugoistoka Srbije, Dimitrovgrad, Trgovište i Bosilegrad mogle bi u budućnosti da se razvijaju od proizvodnje i prodaje lekovitog bilja. Sada je odluka na čelnicima opština.
Nerazvijene opštine, u jugoistočnoj Srbiji, Dimitrovgrad, Trgovište i Bosilegrad mogle bi u budućnosti da se razvijaju od proizvodnje i prodaje lekovitog bilja. To bi, kako tvrde studenti Ekonomskog fakulteta u Nišu, oživelo privredu tog kraja i sprečilo sve veći odlazak omladine u inostranstvo. Kako prenosi portal Južne vesti, petoro niških studenata ekonomije izradilo je projekat o perspektivama razvoja juga Srbije, a naročita pažnja je posvećena pomenutim optšinama, jer na osnovu rezultata sprovedenog istraživanja utvrđeno da su te one među najnerazvijenijim u našoj zemlji.
Studentkinja Jovana Milenović, koja je sa kolegama radila na projektu, objašnjava da bi navedene opštine u budućnosti trebalo da se posvete proizvodnji i prodaji lekovitog bilja, zato što poseduju obilje biljnog potencijala. Preradom bilja bi one mogle da iskoriste svoj potencijal i na taj način ostvare ekonomski rast. Milenovićeva napominje da su za nabavku objekata i opreme potrebna ulaganja od minimum 10.000 evra po opštini, istakavši da bi proizvodnja i prodaja kamilice, nane, čička i korijandera mogla biti isplativ posao, koji bi obezbedio radna mesta za građane i procvat privrede.
Jovana Milenović kaže da će tek kada počne realizacija projekta moći da se prognozira i koje tržište je najpovoljnije tržište i gde bi lekovito bilje moglo da se izveze. Ona napominje da je za dalju realizaciju ovog projekta neophodno da se, osim investitora, uključe i drugi stručnjaci, ali i kvalifikovana radna snaga.
Mentor studenata na tom projektu prof. dr Sreten Ćuzović, ističe da je ideja njegovih studenata o razvoju navedenih opština prodajom lekovitog bilja osvojila drugu nagradu na konkursu Republičke razvojne agencije i SANU. On se slaže sa iznesenom tezom da bi takav posao pokrenuo privredu Dimitrovgrada, Bosilegrada i Trgovišta i sprečio odlazak mladih i školovanih ljudi iz Srbije zbog manjka posla.
Profesor Ćuzović naglašava da bi srpski domaći resursi poput lekovitog bilja, ekologije, neiskorišćenih potencijala šuma, jezera, reka itekako mogli da budu jedan od spasilaca razvoja tih pograničnih opština i naravno jedan faktor, magnet, za ostanak naših mladih i sprečavanje njihovog odlaska u inostranstvo, jer nam je to sada izvozni proizvod.
Projekat o kojem je reč, studenti i mentor su predstavnicima opština Trgovište, Bosilegrad i Dimitrovgrad predstavili na okruglom stolu organizovanom u niškom Ekonomskom fakultetu, a hoće li se i kada krenuti u realizaciju zasada nije poznato. Ipak, studenti ističu da će i ubuduće pomagati tim opštinama da ga realizuju, naravno ukoliko njihove ideje budu prihvaćene.
Izvori
Tagovi
Autor