Mihaljevići na Visu ubiru planiku i kapare!

Slikovite plaže, ribarske brodice, vinogradi, voćnjaci i samoniklo bilje dugovjeka je slika otoka Visa. Ne treba zaboraviti ni turizam i goste koji mu sve češće dolaze zbog vrhunske prirode, gastro ponude i autohtonih specijaliteta uključujući i slatke delicije. Takve sa suprugom Markom (63) spravlja Ivka Mihaljević (58) koja je sa bračnim sudrugom iz Splita na Vis, u istoimeni grad doselila prije više od tri desetljeća.

Zarobila ih je otočna ljepota i ostali su na njemu kažu gdje danas kupcima u maloj trgovini nude eko džemove starinske recepture. Riječ je o onima spravljenim od samonikle viške planike, gorkih naranči, divljih kupina, višanja, dunja, smokava, limuna.

Rade Mihaljevići i voćne sirupe i likere od različitih vrsta citrusa kao i specijalitete od suhih smokava oplemenjene sjemenkama koromača, lovorom i travaricom. Tražena su receptura i suhe smokve punjene orasima, obložene tijestom i kokosom pripremane vještim rukama gospođe Ivke.

Posao u školi i eko proizvodnja

Njezin suprug, diplomirani ekonomist, doznajemo pola radnog vremena predaje u strukovnoj viškoj školi Antuna Matijaševića Karamanea, a nakon što je svojedobno radio u proizvodnji grožđa i bavio se vinima i ugostiteljstvom, slijedom je životnih okolnosti osnovao svoju firmu BilancaMM07 i počeo s eko proizvodnjom. Zaživjela je tada zamisao da bogatstvo prirode otoka, ponude turistima osim u džemovima i u usoljenim kaparima i mataru (poznat i kao motar) te narancinima i slatkim tradicionalnim kolačićima viški cvit.

Prostor trgovine unajmili od grada

Unajmili su prostor od grada i prije nekoliko godina započeli s proizvodnjom. Prvo su slatke delicije prodavali na štandu na rivi u Kutu (dio grada) a 2009 te je zaživjela njihova trgovina ISSA CROATICA. Planika (Arbutus Unedo), poznata i kao manjiga, mediteranska je biljka i jedna od prvih koju su supružnici otrgli od prirode i počeli od nje spravljati eko džemove.

Samonikli je grm narančasto-crvenih bradavičastih plodova (bogat je vitaminom C) ovih dana spreman za branje. Doznajemo da nije samo Vis oplemenjen manjigom, već su to i otoci Brač, Hvar, Lošinj, Šipan i dr. Kada je riječ o planiki, kaže naš sugovornik zanimljivo je da ta zapravo ukrasna biljka, istodobno ima zrele plodove ali i cvjetove iz kojih će se za godinu dana razviti novi plodovi. Supružnici po otoku u berbu planike odlaze sami, najčešće oko podneva, a zrela se manjiga doznajemo mora nježno ub(i)rati tek da dodirom padne na dlan.

Po jednom grmu i do 30 kilograma slatke planike

Po jednom se grmolikom stablu može ubrati i do 30 kg slatkog ploda (okusom podsjeća na spoj jabuke i jagode) koje supružnici odmah prerađuju. "Kako planike ima po otoku Visu ta bi vječno zelena biljka mogla biti dobra gospodarska podloga za obiteljsko poduzetništvo jer resursi od prirode su tu", ističe Višanin.

Otočke vlasti podupiru poduzetničke aktivnosti

Dodaje da i otočke vlasti već neko vrijeme podupiru poduzetničke aktivnosti mještana, dotiranjem sadnica ponajprije maslina i vinove loze, pa će nada se on stvari u gospodarstvu i sa drugim biljkama krenuti na bolje.

To više jer bi se sustavnim i združenim radom mogao ustrojiti i brandirati otočki proizvod počevši od proizvoda od grožđa, smokava, citrusa, samoniklog bilja nadalje. Kod njih će kažu, cijelu zimu biti posla oko branja manjige kojom će se i Božić dočekati. Kako voli blagu klimu i vapnenasto tlo plodova sa inače voštano-bijelim cvjetovima, planike na otoku će i nadalje biti, jednako kao i berača, jer samoniklo bilje poduzetnički postaje sve popularnije.

Turistima najdraža gorka naranča

U jeku turističke sezone, pokazalo se da turisti posebice Englezi, ipak najviše traže proizvode od gorke naranče koje Mihaljevići ubiru po vrtovima Višana s inozemnim adresama.

Voćnjaci na brigu, plodovi na korist

Ostavili su im neki od njih voć(k)e na brigu, a zauzvrat njihove plodove mogu (is)koristiti. Kada se vlasnici vrtova vrate na otok, Mihaljevići ih u proizvodima ili po dogovoru namire. Sve što naprave i prodaju, a cijena je njihovih proizvoda univerzalna i ciljana - 35 kuna, baš koliko su godina i oni na otoku Visu.

Investicija u startu 10 tisuća eura

Ističu da im nije cilj previše širiti proizvodnju, već kvalitetno živjeti, to više jer kredita su se kažu riješili obzirom da im je investicija eko proizvodnje u startu bila 10 tisuća eura. Valjalo je tada riješiti prostor, nabaviti opremu, ambalažu i druge stavke. Voljeli bi da po jadranskim otocima robu prodaju u poklon trgovinama, baš kako i sada nude svoje delicije.

Talijani traže kapare

Među njima su itekako traženi samonikli kapari ubrani tijekom svibnja i lipnja i prema receptu gospođe Ivke razblaženi u vinskom octu. Za njima nemalo posežu Talijani koji omiljenu delikatesnu i začinsku biljku ponajviše traže. Kapari rastu u obliku grma s pupovima veličine graška na lisnatim grančicama. Supružnici Mihaljević napominju da je berba njihovih plodova zahtjevna i naporna jer se maleni kapari moraju pažljivo ubirati. To su zapravo pupovi cvijeta koji se beru prije cvatnje, a nakon berbe zaštićeni se drže u moru nekoliko dana i potom dalje obrađuju.

Sladokusci zainteresirani i za motar

Sve je više sladokusaca zainteresirano i za motar (Crithmum maritihmum) koji raste na viškim hridima i plažama uz more. Aromatična samonikla biljka, čvrstih je mesnatih listova s cvijetom štitarke. Najukusniji su mu mladi listovi koje valja prokuhati u neslanoj vodi (motar je slan od posolice), a može ga se i blago ukiseliti baš kako to rade supružnici Mihaljević. Namjeravaju u ponudu uvrstiti i nešto začinskog bilja (origano) ali i samonikle, ljekovite mirte (Myrtus communis) poznate i kao blago Mediterana.