Jako je važno odabrati pravu vrstu prihrane za vaše biljke. Pogledajte naš mali vodič i odaberite umjetna ili prirodna đubriva.
Posadili ste biljke u vrtu, na terasi, ili ih uzgajate u kući, i jedva čekate da počnu da bujaju i cvjetaju, priželjkujući da se pretvore u raskošne ljepotice, kakve viđate u časopisima i katalozima. Da biste to postigli, morate ih, naravno, pravilno njegovati, što podrazumijeva zalivanje, izbor odgovarajuće pozicije, zaštitu od štetočina i - redovno prihranjivanje.
Zemlja, bilo da je riječ o onoj u saksiji ili u vrtu, s vremenom se iscrpljuje i neophodno joj je dodavati elemente neophodne za rast i razvoj biljke, koja će bez prihrane samo životariti i postepeno propadati. Jako je važno odabrati pravu vrstu đubriva i zato pogledajte naš mali vodič koji će vas upoznati s ovim važnim segmentom njege svih kultivisanih vrsta.
Da bi vas biljke obradovale bujnim rastom, neophodni su im esencijalni minerali: dušik, fosfor i kalijum.
Dušik
Prisutan je u svim tkivima, stimulira produkciju klorofila, aminokiselina, nukleinskih kiselina i proteina, podstiče rast i razvoj cijele biljke, naročito listova i korijena. Veoma je bitno da se redovno dodaje u zemlju, s tim što bi zastupljenost dušika u đubrivu trebala biti veća neposredno nakon sadnje, odnosno prije početka vegetacije.
Fosfor
Regulira metabolizam biljke, doprinosi razvoju korijena, pospješuje cvjetanje i sazrijevanje plodova, učvršćuje stabljiku i stimulira rast; sudjeluje u sintezi klorofila. Dozu fosfora potrebno je povećati u fazi stvaranja pupoljaka.
Kalijum
Pospješuje apsorpciju vode, poboljšava otpornost na bolesti i parazite; stimulira proizvodnju šećera, glavnog izvora energije.
Osim spomenutih elemanata, važni su i ovi:
Biljkama su, takođe, ali u mnogo manjim količinama, potrebni bor, mangan, bakar, klor, kobalt, cink, nikl, silicijum, molibden.
Umjetna mineralna đubriva čest su izbor za prihranu kultiviranih biljaka, a kada je riječ o ukrasnom raslinju, u najvećem broju slučajeva koristi se kombinacija dušika, fosfora i kalijuma (NPK) u različitim omjerima, što zavisi od faze rasta biljke. U početku vegetativnog razvoja, obično prevladava dušik koji podstiče bujnije listanje, dok se đubrivo s većim postotkom fosfora i kalijuma dodaje kasnije, kako bi se, ukoliko se radi o cvjetnici, stimuliralo stvaranje pupoljaka.
Ovakva prihrana se može nabaviti u obliku tekućine ili praha, koji se jednom u dvije sedmice, u količini koja se preporučuje na pakiranju, rastvaraju u vodi za zalivanje, a pogodna je za saksijske biljke. Štapići s hranljivim materijama, koji otpuštaju mineralne supstance nakon svakog zalivanja, osiguravaju prihranu za najmanje tri mjeseca, a njihov broj zavisi od promjera saksije, što je uvijek navedeno na ambalaži.
Mineralno đubrivo u vidu granula (sipa se na zemlju oko biljke jednom ili dva puta godišnje, obično u jesen ili proljeće) takođe se sporo razgrađuje i čest je način prihrane za vrtne biljke, mada se može primjenjivati i na onima u saksiji.
Organsko đubrivo kao što je fermentirani stajnjak u prahu (goveđi ili kokošiji) koji se rastvara u vodi za zalivanje, ili se koristi u granulama (posipa se oko stabljike), sadrži neophodne elemente za razvoj svih vrsta raslinja, pritom je ekološki daleko prihvatljivije. No, zbog neprijatnog mirisa, koji je, doduše, znatno ublažen u procesu prerade, ali se ipak osjeti, stajnjak nije pogodan za saksijsko cvijeće.
S druge strane, kompost, čiji je miris daleko od neprijatnog, predstavlja izvanredan izbor za prihranu kako saksijskog, tako i vrtnog bilja. Dobija se razgradnjom biljnih ostataka iz bašče i kuhinje, a pravi se na vrlo jednostavan način. Ukoliko imate vrt, iskopajte rupu u koju ćete ubacivati suho lišće, grančice i biljne ostatke iz kuhinje, dok ga na terasi možete držati u običnom drvenom sanduku, gdje će se sastojci s vremenom razgrađivati i pretvarati u izuzetno plodan humus.
Ostaci hrane, čak i nekih pića, koje tako olako bacamo, mogu se iskoristiti za kompost, ali i upotrijebiti odmah, bez ikakve obrade: stavite ih u zemlju sa biljkama, koje će tako, a da niste potrošili ni marke, dobiti sve što im je potrebno.
Pivo
Zbog obilja šećera, vitamina B i fermentiranih materija (kvasca), pivo je izvanredna prihrana za biljke, naročito za muškatle. Ukoliko ostatke ovog pića (ono što se zadržalo na dnu čaše, boce ili konzerve) sipate u vodu za zalivanje, vaše cvijeće će dobiti odličan podsticaj za razvoj i cvjetanje. Ovim rastvorom zalivajte biljke jednom sedmično. Kad smo već kod kvasca, koristan je i pekarski, koji se koristi za pripremanje tijesta i kruha: ukoliko ga pomiješate sа vodom za zalivanje (bit će dovoljna četvrtina pakiranja na 5 l), pretvara se u moćno đubrivo za bilo koju biljku u vrtu, povrtnjaku ili u kući.
Ljuske kikirikija
Prije nego što ih zakopate u podnožju biljke, držite ih nekoliko dana u vodi, kako bi omekšale. Razgrađuju se sporo, ali su veoma korisne jer sadrže obilje hranjiivih materija, a pritom poboljšavaju rastresitost zemlje.
Kora citrusa
Narandža, limun, grejp, mandarina i limeta bogati su vitaminima i dragocjenim mineralima, koji su većinom koncentriraniu kori. Zaista je šteta bacati najhranljiviji dio ploda, koji je prava riznica kalijuma, kalcijuma, fosfora, željeza i natrijuma. Potopite koru u hladnu vodu i ostavite da odstoji 24 sata kako bi izgubila veći dio svoje prirodne kiselosti i lakše se razgradila pomoću mikroorganizama iz tla. Isjecite je na krupnije komade, pa pospite oko biljke i zatrpajte zemljom.
Kora mrkve
Ako ljuštite mrkvu, znajte da odbacujete njen najbolji i najzdraviji dio, jer je tu koncentrirana najveća količina hranjivih materija. Ukoliko ipak nemate namjeru da je konzumirate, isjecite je na krupno i rasporedite po žardinjerama na terasi, u podnožju sobnih biljaka ili u vrtu. Kora ovog zdravog korijena bogata je vlaknima koja omekšavaju zemlju, kao i dragocjenim mineralima kao što su kalijum, bakar, mangan, veoma korisnim za zdravlje biljaka.
Ljuska crvenog luka
Prilikom čišćenja crvenog luka uvijek bacamo ljusku, što je velika šteta, jer ovaj omotač sadrži dosta kalijuma, natrijuma, fosfora, kalcijuma, magnezijuma i cinka. Da biste ih iskoristili na najbolji mogući način, ostavite ljuske potopljene u vodi 24 sata kako bi otpustile kiselinu i upotrebite ih za đubrenje zelenih i cvjetnih, vrtnih i saksijskih biljaka.
Voda iz akvarija
Ako držite ribice, poznato vam je da s vremena na vrijeme morate mijenjati vodu, kako biste im osigurali dodatnu dozu kisika. Međutim, otpad iz akvarija sadrži obilje korisnih materija - prije svega algi i mikroorganizama, koji i te kako odgovaraju biljkama. Vodu koju izbacite možete upotrijebiti za direktno zalivanje sobnog bilja ili je prosuti po po cvjetnim lejama.
Čaj
Bilo da se radi o crnom, zelenom ili bijelom čaju, listići ove biljke sadrže mnoštvo minerala koji će jednostavno preporoditi vaše ljubimice. Dakle, nemojte bacati ono što ostane kad procjedite čaj, niti filter kesice (otvorite ih i sadržaj pospite oko biljke, a dobro će poslužiti i ostaci napitka (ohlađeni, naravno) kojima ih možete zaliti. Ovi savjeti ne važe za industrijski proizvedene napitke, jer sadrže umjetne boje i zaslađivače.
Kora banane
Visok sadržaj kalijuma, jednog od tri esencijalna elementa, koji su sastavni dio svakog đubriva, pospješuje i ubrzava cvjetanje. Odsjecite peteljku banane, isjecite koru na sitne dijelove i pomješajte je sa zemljom. Kako se bude razlagala, tako će postepeno otpuštati u zemlju hranljive supstance.
Talog kafe
Soc kafe bogat je kalijumom, fosforom, bakrom i magnezijumom, otpušta dušik i podstiče bujanje listova. Ako se pospe u podnožju vrtnih biljaka, bit će odlična obrana od puževa i mrava. Izvanredno je đubrivo za acidofilne biljke (odgovara im kiseliji teren) kao što su ruže, kamelije, azaleje, rododendron i hortenzije, jer povećava kiselost terena i neutralizira kamenac u vodi za zalivanje.
Voda u kojoj ste kuhali povrće
Nikada nemojte bacati vodu u kojoj ste kuhali povrće, jer je to pravi rudnik korisnih materija. Ostavite je da se ohladi i iskoristite za zalivanje biljaka u kući, vrtu ili na terasi - zemlju u koju su posađene vaše ljubimice obogatit ćete mineralima koji stimuliraju njihov rast i razvoj.
Autor: Angelina Čakširan
Tagovi