"Ljudi počinju sa sadnjom već sredinom ožujka. To je prerano"!
Ranoproljetno cvijeće nagradilo je prirodu svojim živopisnim bojama, a njihovi opojni mirisi šire se zrakom. Mnogi su odlučili uljepšati balkone ili vrtove ovim ukrasnim biljkama koje traže redovitu brigu, ali vraćaju uslugu ljepotom.
Marin i Ivana Kemper iz Brestovca, dugi niz godina bave se uzgojem proljetnica. Od cvijeća za balkone najtraženija je crvena pelargonija, a ljudima najdraža vrtna vrsta je begonija.
Česta greška zaljubljenika u proljetnice je prerana sadnja.
"Ove godine, ljudi su počeli sa sadnjom sredinom ožujka što je prerano. Još su velike opasnosti od mraza. Potrebno je pričekati toplije vrijeme. Za pelargoniju, po našem dosadašnjem iskustvu, najpovoljnija sadnja je između 15. i 20. travnja. Za ostalo balkonsko i vrtno cvijeće najbolje je pričekati 1. svibanj", pojašnjava Marin Kemper.
Najčešća bolest balkonskih i vrtnih proljetnica je trulež. Uzrokuju ju gljivice iz rodova "pythium", "phytopthora" i "rhizoctonia". Marin Kemper tvrdi kako je njezin čest uzrok i nepravilno zalijevanje. Od nametnika, za cvijeće je najpogubnija bijela uš koja najčešće prelazi s voćaka.
"Prvenstveno je najbitnija preventiva. Potrebno je redovito zalijevanje da biljka nikad ne bude presuha, ali ne smije biti ni pretopljena. Poželjno je svakodnevno zalijevanje i redovito prihranjivanje. Kad je biljka zdrava i ima snage bolest neće doći na nju", tvrdi Kemper.
Marin i supruga Ivana doselili su iz Orahovice u okolicu Požege prije godinu dana. Prema njihovim riječima "Zlatna dolina" im pruža savršene uvjete za sadnju cvijeća.
Opasnosti od mraza za cvijeće Kemperovih nije bilo, jer u plastenicima imaju redovito grijanje.
Tijekom zime, noćna temperatura nikada ne pada ispod 12, a dnevna ispod 18 Celzijevih stupnjeva.
Potunija je nova vrsta vrtnog cvijeća. Riječ je o poboljšanoj verziji petunije i sufrinije. Habitus ili oblik biljke je grmolik i okrugao te pravi savršenu rascvjetanu kuglu.
"One su nešto kraće od surfinije. Surfinija raste u dužinu, a potunije stvaraju lopticu. Ne ostanu tako gole kao surfinije, da im ostane samo donji dio u cvijetu. U posljednje vrijeme su dosta tražene zbog boje i šarolikosti, a i ne prekrivaju cijeli balkon", rekla je Ivana Kemper.
Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju Zakonom je zabranjeno razmnožavanje cvijeća koje je zaštićeno autorskim licencama.
Većina cvijeća koje se uzgaja iz reznica je zaštićeno. Razmnožavanja više nema, nego se kupuju originalne sadnice. Za neke biljke postoji dopuštenje s tim da se njihov broj svake godine prijavljuje nizozemskoj agenciji "Rai". Navodi se količina pelcanja nakon čega se plaćaju licence, objašnjava Marin.
Kontrole se ne obavljaju za biljke koje se sade iz sjemena, ali većina cvijeća koje se uzgaja iz reznica je pod zaštitom. Sve što je preko prijavljenog broja je ilegalno i uzgajivači riskiraju kazne. Uz sve silne zakonske potvrde i namete, prema riječima našeg sugovornika i zarada od prodaje cvijeća, svake godine je sve manja.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u 2016. godini izvezeno je 1.457 tona drveća, lukovica i cvijeća u vrijednosti 5.127,500 eura, a uvezeno 24.360 tona u vrijednosti 34.800,000 eura. Najviše cvijeća uvozi se iz Italije i Nizozemske.
Statistika ukazuje da se puno više navedenih biljaka uvozi, točnije 16 puta. Potencijala što se tiče klime i tla imamo, ali on nije dovoljno iskorišten.
Tagovi
Partner
Požega,
Hrvatska
tel: 034 202-192,
e-mail: info@poljoprivredna.tv
web: http://www.poljoprivredna.tv