Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita bilja
  • 23.07.2009.

Zaštita bilja: Krizanteme

  • 7.677
  • 371
  • 0

U razdoblju od 20. lipnja do 10. srpnja o.g. na području Međimurja je tijekom više desetaka kišnih dana pala nezapamćena količina oborina, oko 200 mm na lokalitetima u središnjem dijelu Županije! Od sredine srpnja dnevne su temperature nago porasle na vrijednosti veće od 30ºC, uz vrlo visoke prosječne dnevne vrijednosti zračne vlažnosti! U takvim smo uvjetima već u početnim stadijima razvoja krizantema za rez, čiji uzgoj počinje obično sredinom zadnje dekade mjeseca lipnja, već zabilježili optimalne (idealne) uvjeta za razvoj bolesti lišća.

Više proizvođača iz naše i susjednih Županija dojavljuje neobično ranu pojavu bijele hrđe, a visoke vrućine u drugoj polovici srpnja pogodovat će i mogućoj pojavi uzročnika pjegavosti (paleži) lišća krizantema. Stoga proizvođači krizantema za rez na otvorenim gredicama ove sezone moraju biti oprezni i na vrijeme suzbijati bijelu hrđu i lisne pjegavosti dovoljno učinkovitim pripravcima!

Ekonomski najštetnija i najčešća gljivična bolest nadzemnih organa krizantema je bijela hrđa (Puccinia horiana). Osim u Japanu i Kini sve do 60. godina prošlog stoljeća bijela hrđa nije bila poznata pri uzgoju krizantema. Brodom je zaraženim biljkama prenesena 1960. godine u karantensko područje SAD-a gdje je obavljena uspješna eradikacija (iskorjenivanje), a već 1963. je primijećena u Engleskoj na krizantemama porijeklom iz Japana. Do kraja 70. godina prošlog stoljeća bolest se proširila u većinu europskih zemalja s proizvodnjom najomiljenijeg rezanog cvijeća. U Hrvatskoj se bijela hrđa prvi put pojavila 1975. godine u okolici Zagreba, pa je nakon toga uzgoj krizantema postao nezamisliv bez kemijske zaštite fungicidima. U relativno kratkom razdoblju, za vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta, bijela hrđa može potpuno uništiti osjetljive kultivare krizantema. Pojavljuje se svake proizvodne sezone različitim intenzitetom, a godine s natprosječno vlažnim ljetom često ostaju zapamćene po epifitociji ove gljivične bolesti. Kasne ljetne kiše tijekom kolovoza i rujanske razlike u temperaturi zraka između toplijih dana s hladnim noćima pogoduju dugotrajnom vlaženju biljnih organa rosom. Stoga većina tržnih proizvođača krizantema provodi redovita tjedna tretiranja protiv bijele hrđe, ali uspjeh nije uvijek zadovoljavajući. Bijelom hrđom mogu biti zaraženi svi dijelovi krizanteme, ali je najosjetljivije mlado lišće. Na gornjoj strani oboljelih listova, između lisnih žila, prvo se pojavljuju male svijetlozelene ili žućkaste pjege promjera svega 1-5 mm. Tkivo pjega može biti malo "udubljeno" (konkavno), a boja se vremenom mijenja u smeđu (zbog nekroze ili odumiranja tkiva unutar pjega). Može ih biti nekoliko, ali ubrzo se njihov broj povećava pa se međusobno spajaju. S njihove donje strane se razvijaju tipične bradavičaste ružičasto-bijele izrasline (sorusi ili pustule), veličine 0,5-3 mm, po čemu je bolest dobila ime. Jače napadnuto lišće se kvrči, vene i otpada, a na zaraženim su biljkama cvatovi sitniji. Napadnute biljke imaju smanjenu tržnu vrijednost, a ranija pojava bolesti na biljkama je značajno štetnija. Zabilježene su potpune štete na krizantemama u stakleničkom uzgoju.

Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka), uzgoju manje osjetljivih ili otpornijih kultivara i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim presadnicama i biljkama krizantema, rezanim cvijećem krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Ova bolest je još uvijek značajan karantenski patogen za SAD i Australiju, te se provode intenzivne preventivne mjere radi sprečavanja unosa bolesti u proizvodna područja krizantema. Naši tržni proizvođači krizantema često kupuju presadnice porijeklom iz zemalja gdje je bolest već duže razdoblje udomaćena, te se endemično razvija (npr. Nizozemska, Italija). Moguće je presadnice već prije sadnje preventivno potapati u fungicidnu otopinu (npr. Dithane M-45, Tilt EC) ili provoditi termoterapiju potapanjem u toplu vodu 45°C u trajanju 8 sati ili 35°C u trajanju 48 sati. Tijekom vegetacije se biljke pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih, kurativnih i eradikativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U svijetu i kod nas je istražena djelotvornost mnogobrojnih fungicida na bijelu hrđu krizantema, među kojima ističemo maneb, cineb, mankozeb, klortalonil, oksikarboksin, triadimefon, triadimenol, triforin, propikonazol, bitertanol, penkonazol, heksakonazol, miklobutanil, azoksistrobin. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju površinske i sistemične djelatne tvari (mankozeb, cineb, triforin, bitertanol i ciprokonazol). Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) i strobilurina početkom novog milenija se pojavljuju rezistentni ili otporni patotipovi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih patotipova bolesti na fungicide. Stoga smo tijekom 2005. i 2006. godine provodili poljski mikro-pokus istraživanja učinkovitosti različitih skupina fungicida na bijelu hrđu krizantema u Međimurju (Gospodarska škola Čakovec). Korišteni su pripravci iz različitih kemijskih skupina: površinski ditiokarbamati (Dithane), inhibitori biosinteze ergosterola (IBE) (Baycor 300, Alto 320 SC, Anvil SC, Systhane 12E, Tilt 250 EC, Folicur 250 EW, Artea EC, Saprol-N), strobilurini (Quadris KS, Stroby DF, Cabrio Top DF, Zato WG, Sphere EC, Amistar Xtra) i Daconil 720 SC. Jača pojava znakova bolesti je tih je godina u pokusu uočena tek krajem rujna. Značajno bolja učinkovitost je dobivena na dijelovima pokusa koji su prskani pripravcima: Stroby DF, Cabrio Top DF, Amistar Xtra, Systhane 12E EC, Alto 320 SC, Quadris SC, Artea EC, Anvil-5 SC i Zato WG (djelotvornost veća od 95 %). Djelotvornost veća od 90 % je očitana na dijelovima pokusa tretiranim pripravcima Sphere, Baymat (Baycor) i Tilt. Nezadovoljavajuća djelotvornost je dobivena primjenom djelatnih tvari triforin (Saprol-N) i tebukonazol (Folicur 250 EW). Iskustva iz provedenog pokusa potvrđuju ispravnost propisanih koncentracija (%) samo u slučaju utroška vrlo velike količine škropiva na jedinicu površine (1.900-2.500 lit./ha). Ove sezone već u ranijim stadijima razvoja krizantema (već tijekom mjeseca srpnja) barem jednom preporučujemo primijeniti kombinirane fungicide koji sadrže djelatnu tvar ciprokonazol, npr. Amistar Xtra SC (0,08%) ili Sphere 535 SC (0,035%).

Osim ovogodišnje vrlo rane bijele hrđe, u prosječnim sezonama se krajem srpnja ili početkom kolovoza pojavljuju se i znakovi pjegavosti lišća krizantema, a pritom razlikujemo dvije vrste: koncentrična ili crna pjegavost (Alternaria chrysanthemi) i smeđa pjegavost (Septoria chrysanthemi). Ove se bolesti prepoznaje po promjenama na starijem lišću. S rubova lišća se razvijaju okruglaste, tamnije pjege promjera do 1 cm (vidi sliku). Brzo se prošire, međusobno se spajaju i mogu oštetiti više od 50% površine lista, pa tada uzrokuju lisnu palež. Uzročnik crne pjegavosti izlučuje i tzv. alternarija toksin, pa tkivo lišća uz pjege požuti. Unutar takvih pjega se vide tamniji koncentrični krugovi, po čemu je ova bolest dobila ime. Kod septoriae su lisne pjege smeđe boje u čijem tkivu nastaju tamne točkice - plodišta (piknidi) uzročnika bolesti!

Epidemiološki razmjere ovi poremećaji poprimaju u potpuno drukčijim klimatskim uvjetima u odnosu na bijelu hrđu. Pjegavosti više "voli" vrlo topla ili vruća razdoblja s malo oborina, s temperaturama zraka većim od 28°C, te povišene jutarnje vrijednosti relativne vlage zraka (više od 85%) uz kondenzaciju na površini lišća. Ako se ne poduzmu pravilne preventivne mjere protiv ove bolesti, a infekcijski potencijal ojača, mogu nastati izravna oštećenja cvjetnih glavica (tzv. crna palež cvjetnih pupova). Snažniji razvoj crne ili smeđe pjegavosti krizantema je moguć u vrijeme intenzivnog rasta krizantema (prva polovica kolovoza), ukoliko uz manju količinu oborina najviše dnevne temperature porastu na 30°C. Za suzbijanje pjegavosti preporučujemo kombinaciju površinskih organskih fungicida Antracol WP ili Polyram DF (0,25%) + dikarboksimid Kidan SC (0,25%). Novijim je pokusima također potvrđena vrlo visoka djelotvornost pripravka Daconil 720 SC (0,18%) u kombinaciji s pojedinačnim djelatnim tvarima iz skupine strobilurina (npr. Quadris SC, Stroby DF ili Zato WG).


Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Zaštita bilja Vrtno cvijeće Hortikultura

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]