Znate li da orhideje najčešće rastu u simbiozi s gljivama?

Matija Josipović iz Novske poznat je po tomu što je napisao 6 knjiga o gljivama, najznačajnija je posljednja "Očaravajući svijet gljiva“ i 3 knjige o pticama. Kao voditelj Centra za istraživanje gljiva "Russula“ radi i na nekoliko  istraživačkih projekata o gljivama,  a inače veliki je ljubitelj prirode. U posljednje vrijeme bavi se i istraživanjem orhideja, pa je to bio povod za ovaj razgovor.

"Prije svega,  napomenuo bih da se istraživanjem i proučavanjem orhideja bavim amaterski. Nekoliko je razloga koji su me potaknuli da ih istražujem, a svakako najveći razlog je da gotovo sve orhideje rastu u simbiozi s gljivama. Ta se pojava zove mikoriza. Najpoznatije mikorizne biljke su orhideje (por. Orchidaceae) koje ne mogu preživjeti bez simbioze s gljivama. Simbioza orhideja i gljiva se zove edotrofna mikoriza. Dakle, orhidejama je neophodna neka simbiontska gljiva za klijanje i razvoj jer im omogućavaju opskrbljivanje vodom i olakšavaju primanje fosfata i metala u tragovima kao što su cink i bakar", kaže Matija Josipović.

Što Vas najviše fascinira kod orhideja za koje kažu da su kraljice cvijeća?
Kod orhideja me najviše fascinira upravo nevjerojatna ljepota cvjetova, tajanstvena podzemna mikoriza s gljivama, traženje odgovora koja bi vrsta gljive bila u simbiozi s određenom orhidejom, kao i osebujni način života orhideja koje svojim cvijetom privlače kukce da ih oprašuju. Takvu biološku raznolikost  i suživot biljaka, životinja i gljiva, u stanju je proizvesti samo priroda. Svakako je i cijelo čovječanstvo  pozvano da se uključi u taj jedinstveni krug suživota s biljkama, životinjama i gljivama; kaže Matija dok s puno žara govori o pomalo tajanstvenom cvijeću.    

Istražuje orhideje u tri županije

Naš sugovornik intenzivnije proučava orhideje posljednjih  nekoliko godina, sada ih puno češće susreće boraveći u prirodi. Kaže, sigurno je i prije toga prolazio pokraj njih, ali nije imao "istrenirano“ oko da ih vidi. Osim toga, sada puno više zna u kojem periodu se može s njima susresti u prirodi i na kojim staništima. Kako zadnjih godina najviše istražuje gljive na području Sisačko-moslavačke županije, Krapinsko-zagorske i Požeško-slavonske županije, tu pronalazi i orhideje. Otkrio ih je više vrsta:

"Do sada sam pronašao tri orhideje iz roda Cephalanthera: bijelu naglavnicu (Cephalanthera damasonium), dugolisnu naglavnicu (Cephalanthera longifolia) i crvenu naglavnicu (Cephalanthera rubra). Iz roda Dactylorhiza sam pronašao pjegavi kaćunak (Dactylorhiza maculata) i Fuhsov kaćunak (Dactylorhiza fuchsii).

Osim što prelijepo cvjetaju, imaju i iznimno lijep miris

"U mojoj zbirci pronalazaka se nalazi i jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum) koja ima iznimno lijep i vjerojatno najzanimljiviji cvijet kod orhideja.  Jajasti čopotac (Listera ovata) često pronalazim i to je jedna od rijetkih vrsta koja kao odrasla jedinka uopće ne treba simbiontske gljive. Razvoj od sjemenke do odrasle biljke može potrajati i do 15 godina. Šumska kokoška (Neottia nudis-avis) je najčešća orhideja koju srećem u prirodi. One razvijaju podzemne organe koji zauzimaju ogromnu površinu, i stoga mogu imati jako puno simbiontskih gljiva. Posebno je zanimljivo da je ova orhideja sposobna da cvate i pod zemljom.

Pčelina kokica (Ophrys apifera)  je iz jednog od najznačajnijih rodova orhideja i visoko su ovisne o simbiontskim gljivama. Mehanizam oprašivanja kod ovog roda je vrlo jedinstven. Naime, cvjetovi ove orhideje bojom i oblikom imitiraju insekte (seksualna mimikrija) i time privlače mužjake - oprašivače. Osim toga, cvjetovi ispuštaju miris (mješavinu terpenoida) kakav ispuštaju i ženke insekta da bi privukle potencijalnog partnera. Mehanizam oprašivanja je vrlo jedinstven i ogleda se u tome da mužjak insekta sleti na cvijet i izvodi pokrete kao kod kopulacije. Na taj način se na njega zalijepi plinarij kojeg prenosi na drugi cvijet. Takav način oprašivanja se naziva pseudokopulacija.

Iz roda Orchis, jednog od najbogatijih rodova u Europi, pronašao sam i zabilježio četiri vrste: mali kaćun (Orchis morio), muški kaćun (Orchis mascula), trozubi kaćun (Orchis tridentata) i kacigasti kaćun (Orchis militaris). Svi imaju prelijepe cvjetova i cvatu (ovisno o vrsti) od travnja do lipnja.
Iz roda Planthera zabilježio sam dvije vrste: zelenkasti vimenjak (Planthera chlorantha) i bijeli vimenjak (Planthera bifolia). Obje vrste rastu u svijetlim šumskim čistinama od svibnja do srpnja. Osim što prelijepo cvjetaju, imaju i iznimno lijep miris. Kada naiđete na veću skupinu, osobito predvečer, cijela šuma zamiriši jakim i slasnim mirisom“, kaže ovaj zaljubljenik u gljive, ptice, orhideje i prirodu uopće.

Odličan primjer zaštite orhideja u Krapinsko-zagorskoj županiji

Pitam ga jesu li na područjima koja istražuje orhideje dovoljno zastupljene, s obzirom da im se smanjuju brojnost i njihova staništa u Europi i u Hrvatskoj zbog promjena u okolišu.

"Orhideje zbog svog egzotičnog izgleda i osebujnog cvata s prekrasnim cvjetovima, s pravom nazivaju aristokratima biljnog cvijeta. Iako spadaju u jednu od najbrojnijih porodica biljaka, na prirodnim staništima su vrlo rijetke. Kad govorimo o zaštiti orhideja u Hrvatskoj, svakako želim istaći odličan primjer koji se provodi u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je poduzeto čitav niz aktivnosti od revitalizacije staništa, izrade poučnih staza orhideja, edukacije stanovništva i to u prvom redu mladih, ali i odlične suradnje zaštitara prirode i lokalnog stanovništva. Sve lokacije sa orhidejama koje se nalaze u privatnom vlasništvu, sami zemljoposjednici održavaju na način da kose navedene površine kad se završi cvatnja orhideja.

I, naravno, za to ne traže i ne dobivaju nikakvu naknadu! Nažalost, bojim se da u mnogim dijelovima Hrvatske, orhideje nisu dovoljno zaštićene. Isto tako, bojim se da u tim dijelovima, mjerodavni ne rade gotovo ništa po pitanju zaštite ne samo orhideja, nego cjelokupne prirode. Da budem posve jasan: Hrvatska nema strategiju zaštite prirode. Zbog toga smo, mi entuzijasti i zaljubljenici u prirodu, ogorčeni."

Orhideje su strogo zaštićene vrste biljaka

Možete li izdvojiti neku orhideju koja vam se posebno sviđa i zbog čega?

"Teško mi je odgovoriti na ovo pitanje jer je svaka orhideja  posebna na svoj način. Baš kao i svaka biljka, svaka životinja, svaka gljiva ili svaki čovjek. Možda je pravi odgovor da mi se posebno sviđa svaka sljedeća orhideja koju još nisam otkrio, odnosno da se malo više veselim svakoj novootkrivenoj vrsti“, kaže naš sugovornik.

Ističe da su sve orhideje strogo zaštićene vrste i zabranjeno ih je brati, skupljati, sjeći, iskopavati ili uništavati. Ugrožene su zbog zapuštanja travnjaka koji se poslije pretvaraju u šikare, uništavanja staništa i, manjim dijelom, branja. Kako bi se očuvale, potrebno je poduzeti niz aktivnosti, od revitalizacije staništa do edukacije s ciljem podizanja svijesti o potrebi zaštite ovih prelijepih ukrasa travnjaka, livada i šuma. Na kraju razgovora dodaje:

"Na kraju bih se još jednom osvrnuo na zaštitu prirode. U zadnje vrijeme sve češće se čuje vapaj o zaštiti prirode. Od koga? Od čovjeka, pod navodnicima!?
Ponekad se smijemo, gledajući neki dokumetarac, „zaostalim“ skupinama ljudi u teško pristupačnim regijama diljem svijeta koji čuvaju biološku raznolikost, koji razgovaraju, smiju se, pjevaju i plešu sa svim živim bićima – i ne razumijemo ih. Zar nismo mi, u naprednom svijetu "zaostali“ što nemilice uništavamo prirodu koja nas okružuje? Prosudite sami!"