KLUB - društvena mreža

Bregovita Hrvatska na Decanteru

Središnja bregovita Hrvatska na Decanteru osvojila 113 odličja

Vina Središnje bregovite Hrvatske na ovogodišnjem su Decanteru, najvećem svjetskom vinskom natjecanju, osvojila 113 odličja – 25 srebra i 87 bronci. To su 22 medalje više nego prošle godine.
"Bregovita Hrvatska briljirala je s pjenušcima i mirnim vinima od aromatičnih sorata među kojima su sauvignon, pinot sivi i crni, traminac i rajnski rizling, te također s pušipelom i frankovkom. Regija bilježi najveći napredak u pjenušcima i u njima očito ima najveći potencijal. Za pjenušce trebate imati uvjete, u prvom redu klimu, ali i ozbiljno znanje te iskustvo. Znanje se u protekla dva desetljeća steklo i sada vinari Bregovite Hrvatske proizvode pjenušava vina međunarodne klase“, kazao je Saša Špiranec, sudac na Decanteru.
Objasnio je da su nekim vinima zlata izbjegla za dlaku, no da to nije važno jer je količina srebra impresivna. Za srebro se mora osvojiti između 90 i 94 boda što je po međunarodnim kriterijima iznimno zahtjevno. Zato se srebro s DWWA u vinarstvu smatra vrjednijom ocjenom od zlata s nekih drugih natjecanja. Bronca je, pojasnio je Špiranec, također istinsko postignuće jer su vina s broncom Decantera za toplu preporuku, ona koja će i sam kupiti te u kojima će uživati s prijateljima i rođacima.
Najviše bodova u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj, čak 94, osvojila su Dvorska vina Šoškić za jantarno vino Haiku 5.
„Bod nas je dijelio od zlata! Nismo razočarani, ali ta nas je činjenica ipak malo pecnula. Haiku je macerirano orange vino dobiveno drugačijom metodom od naših ostalih vina. Ono je zahvaljujući tome kompleksnije od svega drugoga s našom etiketom. Haiku je monumentalno vino – odraz vinara, grožđa, terroira i iskustva. Uglađeno je, cvjetno i mirisno“, rekao je Siniša Šoškić iz vinarije Dvorska vina Šoškić čije su vina na ovogodišnjem Decanteru osvojila tri medalje.
Visoka 93 boda dobilo je vino Red vinarije Voštinić Klasnić.
„Lani smo za to vino dobili 94 boda, a ove bod manje. Igram se s kreiranjem vina. Dio nasada imam u Moslavini, a dio u Dalmaciji. Iz godine u godinu rastemo kvalitetom. Za desetak godina s crnim vinima želim biti u vrhu. Stvaranje vina je kreativno. Eksperimentiram, među ostalim, s različitim načinima dozrijevanja vina i bačvama od hrasta iz različitih zemalja“, rekao je Tomislav Voštinić iz vinarije Voštinić Klasnić.

„Naši su vinogradi isprepleteni s obiteljskom poviješću. Tata je sadio prvi vinograd kad sam se ja rađala, a moj nećak Toni, prvi unuk u obitelji, rodio se kad smo prije pet godina sadili novi vinograd. Po njemu smo nazvali pjenušac koji je sada na Decanteru ovjenčan srebrom. Svima nam je zlato tajna želja. Nadam se da ću ga osvojiti jednim od idućih pjenušaca. Naš pušipel ima veliki potencijal za dobre pjenušce i to želimo iskoristiti“, kazala je Tatjana Hažić iz Vinske kuće Hažić koja je uz srebro na ovogodišnjem Decanteru osvojila i jednu broncu.
Najviše medalja u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj dobile su vinarije Košćak i Kopjar. Prva je osvojila šest, a druga pet odličja.
Neka od najbolje ocijenjenih vina Bregovite Hrvatske na Decanteru predstavljena su na posebnoj vinskoj radionici u Zagrebu. Riječ je o vinima vinarija Cmrečnjak, Coletti, DeMar, DK Dvanajščak - Kozol, Furjan, Vinska kuća Hažić, Jakopić, Kopjar, Najman, Klet Romić, Dvorska vina Šoškić i Voštinić Klasnić. Radionicu je vodio Saša Špiranec.
Hrvatska je ove godine na Decanteru osvojila 386 medalja što ju je svrstalo na 8. mjesto po broju medalja u svijetu. U natjecanju je sudjelovalo 57 zemalja.

Pripremio: Tomislav Radić
Fotografije: Matej Ščavničar

Bregovita Hrvatska na Decanteru 
 
 Središnja bregovita Hrvatska na Decanteru osvojila 113 odličja
 
 Vina Središnje bregovite Hrvatske na ovogodišnjem su Decanteru, najvećem svjetskom vinskom natjecanju, osvojila 113 odličja – 25 srebra i 87 bronci. To su 22 medalje više nego prošle godine.
 "Bregovita Hrvatska briljirala je s pjenušcima i mirnim vinima od aromatičnih sorata među kojima su sauvignon, pinot sivi i crni, traminac i rajnski rizling, te također s pušipelom i frankovkom. Regija bilježi najveći napredak u pjenušcima i u njima očito ima najveći potencijal. Za pjenušce trebate imati uvjete, u prvom redu klimu, ali i ozbiljno znanje te iskustvo. Znanje se u protekla dva desetljeća steklo i sada vinari Bregovite Hrvatske proizvode pjenušava vina međunarodne klase“, kazao je Saša Špiranec, sudac na Decanteru.
 Objasnio je da su nekim vinima zlata izbjegla za dlaku, no da to nije važno jer je količina srebra impresivna. Za srebro se mora osvojiti između 90 i 94 boda što je po međunarodnim kriterijima iznimno zahtjevno. Zato se srebro s DWWA u vinarstvu smatra vrjednijom ocjenom od zlata s nekih drugih natjecanja. Bronca je, pojasnio je Špiranec, također istinsko postignuće jer su vina s broncom Decantera za toplu preporuku, ona koja će i sam kupiti te u kojima će uživati s prijateljima i rođacima.
 Najviše bodova u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj, čak 94, osvojila su Dvorska vina Šoškić za jantarno vino Haiku 5.
 „Bod nas je dijelio od zlata! Nismo razočarani, ali ta nas je činjenica ipak malo pecnula. Haiku je macerirano orange vino dobiveno drugačijom metodom od naših ostalih vina. Ono je zahvaljujući tome kompleksnije od svega drugoga s našom etiketom. Haiku je monumentalno vino – odraz vinara, grožđa, terroira i iskustva. Uglađeno je, cvjetno i mirisno“, rekao je Siniša Šoškić iz vinarije Dvorska vina Šoškić čije su vina na ovogodišnjem Decanteru osvojila tri medalje.
 Visoka 93 boda dobilo je vino Red vinarije Voštinić Klasnić.
 „Lani smo za to vino dobili 94 boda, a ove bod manje. Igram se s kreiranjem vina. Dio nasada imam u Moslavini, a dio u Dalmaciji. Iz godine u godinu rastemo kvalitetom. Za desetak godina s crnim vinima želim biti u vrhu. Stvaranje vina je kreativno. Eksperimentiram, među ostalim, s različitim načinima dozrijevanja vina i bačvama od hrasta iz različitih zemalja“, rekao je Tomislav Voštinić iz vinarije Voštinić Klasnić.
 
 „Naši su vinogradi isprepleteni s obiteljskom poviješću. Tata je sadio prvi vinograd kad sam se ja rađala, a moj nećak Toni, prvi unuk u obitelji, rodio se kad smo prije pet godina sadili novi vinograd. Po njemu smo nazvali pjenušac koji je sada na Decanteru ovjenčan srebrom. Svima nam je zlato tajna želja. Nadam se da ću ga osvojiti jednim od idućih pjenušaca. Naš pušipel ima veliki potencijal za dobre pjenušce i to želimo iskoristiti“, kazala je Tatjana Hažić iz Vinske kuće Hažić koja je uz srebro na ovogodišnjem Decanteru osvojila i jednu broncu.
 Najviše medalja u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj dobile su vinarije Košćak i Kopjar. Prva je osvojila šest, a druga pet odličja.
 Neka od najbolje ocijenjenih vina Bregovite Hrvatske na Decanteru predstavljena su na posebnoj vinskoj radionici u Zagrebu. Riječ je o vinima vinarija Cmrečnjak, Coletti, DeMar, DK Dvanajščak - Kozol, Furjan, Vinska kuća Hažić, Jakopić, Kopjar, Najman, Klet Romić, Dvorska vina Šoškić i Voštinić Klasnić. Radionicu je vodio Saša Špiranec.
 Hrvatska je ove godine na Decanteru osvojila 386 medalja što ju je svrstalo na 8. mjesto po broju medalja u svijetu. U natjecanju je sudjelovalo 57 zemalja.
 
 Pripremio: Tomislav Radić
 Fotografije: Matej Ščavničar

Jelena Sajić
pre 3 nedelje

Tomislav Radić
pre 1 mesec

Vina sa Hršak brega
Vinarija Petrač gostovala je na radionici "Vrijeme je ZA..." u Zagrebu, koju vodi novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić, enolog Franjo Francem i vinski novinar Željko Suhadolnik.
Vinarija Petrać je na Hršak breg blizu Krapinskih toplica. To je kultno mjesto zagorskog vinarstva jer na brdu Čret nalazi se vinarija Petrač a sa druge su vinogradi također poznate vinarije Vuglec breg.
Po riječima Igora Horvata dugogodišnjega enologa vinarije Hrvoja Petrača, opredjelili su se za crne sorte u doba kad još nisu bile preporučene ni u Hrvatskom zagorju ni u Međimurju.
Dva desetljeća kasnije pokazalo se da je taj rizičan potez enologa i vlasnika bio pun pogodak. Danas rijetko tko u Hrvatskoj ima čak 25000 trsova cabernet sauvignona od kojega rade dva izuzetna vina Karizma i Enigma. U starim zasadima bilo je još po 5 tisuća trsova graševine i chardonnaya, 4000 merlota , 1000 trsova rajnskog rizlinga. Prošlih godine na još dva hektara povećali su količinu chardonnaya (2024.) za još 5000 loza a 2022. po 500 komada petit verdota i cabernet franca te 3ooo trsova tempranilla. Vinarija se okrenula svjetskim sortama, osim graševine a osim iz vlastitih vinograda, grožđe se kupuje i u Slavoniji.
Danas vinarija ima12 hektara vlastitih površina sa 55 000 trsova i prosječnom godišnjom proizvodnjom oko 60 000 litara kvalitetnog i vrhunskog vina te još toliko graševine u rinfuzi. Vinogradi su na prosjećnoj nadmorskoj visini od oko 300 metara na pjeskovitom tlu i ilovači.
Vinarija je svoja prva velika priznanja dobila još na Vinoviti 2025. za berbu iz 2002. a posebno su ponosni na prošlogodišnji AWC u Beču gdje je pjenušac od Chardonnaya BregH Blancs de blanc osvojio čak 89.9 bodova a Enigma ponos kuće je sa 91.2 boda osvojila zlato!
Prezentacija u Zagreb počela je pjenušcem BregH Blanc de blanc (chardonnay) koji je rađen poput francuskih šampanjaca. Vino je zelenkasto žute boje, lijepo perla a miris je kombinacija voćnosti i lijepe dominacije kvasca. U ustima osjeti se aroma na jabuku i fino bilje. Ima mali ostatak šećera i 13% alkohola. Chardonnay je na kvascima bio između 13 i 14 mjeseci. Gastronomski je preporuka za fritaju sa šparogama ili divljim šampinjonima ili pileća krilca panirana u svinjskoj masti...
Slijedeći pjenušac rose napravljen je od cabernet sauvignona. Također ima 13% alkohola Žive je rozkaste boje koja podsjeća na trešnju a na nosu voćni miris najviše podsjeća na malinu, jagodu, osjeti se diskretno i kvasac. U ustima ima pun osvježavajući okus, dobar balans između šećera i kiseline. Ovaj pjenušac je bio 18 mjeseci na kvascu.
Treće vino bio je chardonnay iz 2023.godine sa 13% alkohola. Na nosu osjeti se orašasto voće. To vino je bilo na sur lie-u. Napravljena je malolaktika. U ustima se osjeti maslačnost, kremoznost,nema visoku kiselinu , osjeti se i hrast bačve ali umjereno. Na kraju pri ispijanju osjete se orašasti plodovi. Enolog nas upoznaje da je pola vina rađeno u barrique-u a pola u inoxu i zatim spojeno. Gastronomska preporuka: svinjski lungić sa umakom od gljiva i pire od batata. Palamida sa roštilja i gulaš od boškarina sa domaćim fužima...
Enigma 2019 14% alkohola sastavljena 50% od CS-a , 25% cabernet franca i 25% merlota. To vino je granatno crvene boje, intezivnog voćnog mirisa, šljiva i crne višnje maraska. Osjete se začinske note poput crnog papra i tamne čokolade. U ustima tanini su još dominantni, skupljaju usta ali ne teško. Osjeti se lagano paljeno drvo i dobra je kiselina. To vino ima još vremena pred sobom za odležavanje. Berba iz 2019. stavljena je u bačvu 2022.godine. Gastronomska preporuka : Janjeća koljenica , istarska blaga kobasica, talijanski T-bone.
Kušalo se još svježu graševinu 2024 sa !3% alkohola i 5.5 kiseline te Karizmu iz 2021 sa 13.5% alkohola sastavljenu podjednako od CS-a i merlota.
Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić, Zoran Lutz

Vina sa Hršak brega 
 Vinarija Petrač gostovala je na radionici "Vrijeme je ZA..." u Zagrebu, koju vodi novinar Vjekoslav Madunić a o vinima su govorili sommelier Darko Lugarić, enolog Franjo Francem i vinski novinar Željko Suhadolnik. 
 Vinarija Petrać je na Hršak breg blizu Krapinskih toplica. To je kultno mjesto zagorskog vinarstva jer na brdu Čret nalazi se vinarija Petrač a sa druge su vinogradi također poznate vinarije Vuglec breg. 
 Po riječima Igora Horvata dugogodišnjega enologa vinarije Hrvoja Petrača, opredjelili su se za crne sorte u doba kad još nisu bile preporučene ni u Hrvatskom zagorju ni u Međimurju.
 Dva desetljeća kasnije pokazalo se da je taj rizičan potez enologa i vlasnika bio pun pogodak. Danas rijetko tko u Hrvatskoj ima čak 25000 trsova cabernet sauvignona od kojega rade dva izuzetna vina Karizma i Enigma. U starim zasadima bilo je još po 5 tisuća trsova graševine i chardonnaya, 4000 merlota , 1000 trsova rajnskog rizlinga. Prošlih godine na još dva hektara povećali su količinu chardonnaya (2024.) za još 5000 loza a 2022. po 500 komada petit verdota i cabernet franca te 3ooo trsova tempranilla. Vinarija se okrenula svjetskim sortama, osim graševine a osim iz vlastitih vinograda, grožđe se kupuje i u Slavoniji.
 Danas vinarija ima12 hektara vlastitih površina sa 55 000 trsova i prosječnom godišnjom proizvodnjom oko 60 000 litara kvalitetnog i vrhunskog vina te još toliko graševine u rinfuzi. Vinogradi su na prosjećnoj nadmorskoj visini od oko 300 metara na pjeskovitom tlu i ilovači.
 Vinarija je svoja prva velika priznanja dobila još na Vinoviti 2025. za berbu iz 2002. a posebno su ponosni na prošlogodišnji AWC u Beču gdje je pjenušac od Chardonnaya BregH Blancs de blanc osvojio čak 89.9 bodova a Enigma ponos kuće je sa 91.2 boda osvojila zlato!
 Prezentacija u Zagreb počela je pjenušcem BregH Blanc de blanc (chardonnay) koji je rađen poput francuskih šampanjaca. Vino je zelenkasto žute boje, lijepo perla a miris je kombinacija voćnosti i lijepe dominacije kvasca. U ustima osjeti se aroma na jabuku i fino bilje. Ima mali ostatak šećera i 13% alkohola. Chardonnay je na kvascima bio između 13 i 14 mjeseci. Gastronomski je preporuka za fritaju sa šparogama ili divljim šampinjonima ili pileća krilca panirana u svinjskoj masti...
 Slijedeći pjenušac rose napravljen je od cabernet sauvignona. Također ima 13% alkohola Žive je rozkaste boje koja podsjeća na trešnju a na nosu voćni miris najviše podsjeća na malinu, jagodu, osjeti se diskretno i kvasac. U ustima ima pun osvježavajući okus, dobar balans između šećera i kiseline. Ovaj pjenušac je bio 18 mjeseci na kvascu.
 Treće vino bio je chardonnay iz 2023.godine sa 13% alkohola. Na nosu osjeti se orašasto voće. To vino je bilo na sur lie-u. Napravljena je malolaktika. U ustima se osjeti maslačnost, kremoznost,nema visoku kiselinu , osjeti se i hrast bačve ali umjereno. Na kraju pri ispijanju osjete se orašasti plodovi. Enolog nas upoznaje da je pola vina rađeno u barrique-u a pola u inoxu i zatim spojeno. Gastronomska preporuka: svinjski lungić sa umakom od gljiva i pire od batata. Palamida sa roštilja i gulaš od boškarina sa domaćim fužima...
 Enigma 2019 14% alkohola sastavljena 50% od CS-a , 25% cabernet franca i 25% merlota. To vino je granatno crvene boje, intezivnog voćnog mirisa, šljiva i crne višnje maraska. Osjete se začinske note poput crnog papra i tamne čokolade. U ustima tanini su još dominantni, skupljaju usta ali ne teško. Osjeti se lagano paljeno drvo i dobra je kiselina. To vino ima još vremena pred sobom za odležavanje. Berba iz 2019. stavljena je u bačvu 2022.godine. Gastronomska preporuka : Janjeća koljenica , istarska blaga kobasica, talijanski T-bone.
 Kušalo se još svježu graševinu 2024 sa !3% alkohola i 5.5 kiseline te Karizmu iz 2021 sa 13.5% alkohola sastavljenu podjednako od CS-a i merlota.
 Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić, Zoran Lutz

Stanko Nekić
pre 1 mesec

Kada i kako protiv Sive truleži grožđa (prouzrokovač: Botrytis cinerea).

Siva trulež predstavlja jedno od najznačajnijih oboljenja vinove loze. Gubici prinosa koje prouzrokuje iznose 20 - 50%. Oboljenje je rasprostranjeno širom sveta, a posebno u predelima sa kišnim vremenom i visokom vlažnošću vazduha od fenofaze šarka pa do berbe grožđa. Siva trulež u povoljnim uslovima može imati poguban efekat na prinos i kvalitet grožđa. Osnovna zaštita je od završetka cvetanja do zatvaranja grozdova.
Simptomi. Najznačajnije zaraze dešavaju se u fazi cvetanja loze. Ove zaraze ostaju pritajene do sazrevanja grožđa kada počinje njihova trulež. Direktna zaraza bobica ostvaruje se kroz ozlede ili direktno kroz epidermis. Na zareženim bobicama belih sorti formiraju se mrke pege, dok su kod crnih sorti pege crvenkaste boje. Pokožica u okviru pega se lako odvaja od mesa ploda, pege se šire i zahvataju celu bobicu. U sušnim uslovima, dolazi do smežuravanja bobica, dok u uslovima vlage dolazi do pojave pepeljastosive prevlake na bobicama. Siva trulež lako prelazi sa bobice na bobicu, posebno kod sorti sa zbijenim grozdovima, i zahvata čitav grozd.
Patogen predstavlja problem i posle berbe. U hladnjači se simptomi manifestuju u vidu vlažne truleži na šepurini na kojoj se formira micelijska prevlaka. Na bobicama dolazi do formiranja okruglih, mrkih pega koje se šire i zahvataju celu bobicu usled čega dolazi do ljušćenja bobica.
Na lastarima dolazi do izbeljivanja kore i sušenja vršnih delova. Na površini lastara dolazi do sporulacije, dok se u unutrašnjosti formiraju crne sklerocije (tkivo prožeto micelijom patogena).
Životni ciklus gljivice. Patogen se održava micelijom i sklerocijama u drvenastim lastarima, biljnim ostacima i različitim domaćinima bilo na divljim biljkama ili na susednim gajenim biljkama. Micelija i sklerocije u proleće obilno sporulišu dajući konidije koje predstavljaju primarni izvor inokuluma. Optimalna temperatura za klijanje sklerocija je 20 - 25 ºC. U retkim slučajevima se na sklerocijama mogu formirati apotecije koje, kao primarni izvor inokuluma, oslobađaju askospore. Konidije se raznose kišnim kapima i vetrom i vrlo je verovatno da su, usled obilne sporulacije, konidije od ranog proleća konstantno prisutne u vazduhu. Najveća brojnost konidija u vazduhu je u toplim danima nakon obilnih kiša. Konidije klijaju i vrše infekciju prodirući u biljno tkivo direktno mehanički, formirajući apresorijum mada sam prodor direktno u biljno tkivo nije jedino već i dejstvom različitih enzima. Pored direktnog prodora i enzima, zaraza se ostvaruje kroz prirodne otvore, kao i kroz ozlede, posebno na plodovima. Za klijanje konidija potrebna je slobodna voda u trajanju od 15 sati pri temperaturi od 15 do 20ºC. Konidije mogu klijati i pri nižim temperaturama, ali tada je potrebno duže vlaženje. Najintenzivnije primarne zaraze cvetova ostvaruje se pri temperaturi od 20ºC. Na zaraženim listovima i cvetovima dolazi do sporulacije i formiranja konidija koje predstavljaju izvor sekundarnih infekcija kojih može biti više u toku vegetacije.
Suzbijanje. Osnovni pristup u suzbijanju sive truleži podrazumeva kombinaciju agrotehničkih i hemijskih mera. Vinograde je poželjno zasnivati na vetrovitim mestima, sa orijentacijom redova u pravcu dominanatnih vetrova. Budući da primarni izvor inokuluma predstavljaju konidije koje se formiraju na prezimelim sklerocijama ili miceliji u biljnom materijalu, sanitarne mere imaju veliki značaj. Adekvatna rezidba u fazi mirovanja obezbeđuje značajno smanjenje infektivnog potencijala, dok zelena rezidba obezbeđuje bolje provetravanje i time sprečava uspostavljanje povoljne vlažnosti za ostvarivanje zaraze.
U vinogradima sa osetljivim sortama, prisutnim inokulumom, i u uslovima povoljnim za razvoj oboljenja, specifični tretmani, usmereni ka zaštiti od sive truleži sprovode se 4 do 5 puta u toku vegetacije specifičnim botricidima (fenfeksamid 1,5 l/ha; boskalid 1,2 kg/ha; ciprodinil+fludioksonil 0,8 kg/ha; pirimetanil 2,5l/ha ) - pri cvetanju, zatvaranju grozdova bobicama (2), na početku zrenja (fenofaza šarka) i pre berbe. Ukoliko se sprovodi tretman pre berbe, neophodno je voditi računa o izboru preparata čija karenca omogućava bezbednu primenu. Međutim, biološka zaštita od sive truleži dobija sve više na značaju. U literaturi se navodi zadovoljavajuća efikasnost bioloških preparata na bazi različitih korisnih mikroorganizama kao što su Bacillus ili Trichoderma vrste i sojevi, Aureobasidium pullulans, Metschnikowia fructicola i Pythium oligandrum u slučaju njihove primene u fazi sazrevanja bobica.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije

Kada i kako protiv Sive truleži grožđa (prouzrokovač: Botrytis cinerea).
 
 Siva trulež predstavlja jedno od najznačajnijih oboljenja vinove loze. Gubici prinosa koje prouzrokuje iznose 20 - 50%. Oboljenje je rasprostranjeno širom sveta, a posebno u predelima sa kišnim vremenom i visokom vlažnošću vazduha od fenofaze šarka pa do berbe grožđa. Siva trulež u povoljnim uslovima može imati poguban efekat na prinos i kvalitet grožđa. Osnovna zaštita je od završetka cvetanja do zatvaranja grozdova.
 Simptomi. Najznačajnije zaraze dešavaju se u fazi cvetanja loze. Ove zaraze ostaju pritajene do sazrevanja grožđa kada počinje njihova trulež. Direktna zaraza bobica ostvaruje se kroz ozlede ili direktno kroz epidermis. Na zareženim bobicama belih sorti formiraju se mrke pege, dok su kod crnih sorti pege crvenkaste boje. Pokožica u okviru pega se lako odvaja od mesa ploda, pege se šire i zahvataju celu bobicu. U sušnim uslovima, dolazi do smežuravanja bobica, dok u uslovima vlage dolazi do pojave pepeljastosive prevlake na bobicama. Siva trulež lako prelazi sa bobice na bobicu, posebno kod sorti sa zbijenim grozdovima, i zahvata čitav grozd.
 Patogen predstavlja problem i posle berbe. U hladnjači se simptomi manifestuju u vidu vlažne truleži na šepurini na kojoj se formira micelijska prevlaka. Na bobicama dolazi do formiranja okruglih, mrkih pega koje se šire i zahvataju celu bobicu usled čega dolazi do ljušćenja bobica.
 Na lastarima dolazi do izbeljivanja kore i sušenja vršnih delova. Na površini lastara dolazi do sporulacije, dok se u unutrašnjosti formiraju crne sklerocije (tkivo prožeto micelijom patogena). 
 Životni ciklus gljivice. Patogen se održava micelijom i sklerocijama u drvenastim lastarima, biljnim ostacima i različitim domaćinima bilo na divljim biljkama ili na susednim gajenim biljkama. Micelija i sklerocije u proleće obilno sporulišu dajući konidije koje predstavljaju primarni izvor inokuluma. Optimalna temperatura za klijanje sklerocija je 20 - 25 ºC. U retkim slučajevima se na sklerocijama mogu formirati apotecije koje, kao primarni izvor inokuluma, oslobađaju askospore. Konidije se raznose kišnim kapima i vetrom i vrlo je verovatno da su, usled obilne sporulacije, konidije od ranog proleća konstantno prisutne u vazduhu. Najveća brojnost konidija u vazduhu je u toplim danima nakon obilnih kiša. Konidije klijaju i vrše infekciju prodirući u biljno tkivo direktno mehanički, formirajući apresorijum mada sam prodor direktno u biljno tkivo nije jedino već i dejstvom različitih enzima. Pored direktnog prodora i enzima, zaraza se ostvaruje kroz prirodne otvore, kao i kroz ozlede, posebno na plodovima. Za klijanje konidija potrebna je slobodna voda u trajanju od 15 sati pri temperaturi od 15 do 20ºC. Konidije mogu klijati i pri nižim temperaturama, ali tada je potrebno duže vlaženje. Najintenzivnije primarne zaraze cvetova ostvaruje se pri temperaturi od 20ºC. Na zaraženim listovima i cvetovima dolazi do sporulacije i formiranja konidija koje predstavljaju izvor sekundarnih infekcija kojih može biti više u toku vegetacije.
 Suzbijanje. Osnovni pristup u suzbijanju sive truleži podrazumeva kombinaciju agrotehničkih i hemijskih mera. Vinograde je poželjno zasnivati na vetrovitim mestima, sa orijentacijom redova u pravcu dominanatnih vetrova. Budući da primarni izvor inokuluma predstavljaju konidije koje se formiraju na prezimelim sklerocijama ili miceliji u biljnom materijalu, sanitarne mere imaju veliki značaj. Adekvatna rezidba u fazi mirovanja obezbeđuje značajno smanjenje infektivnog potencijala, dok zelena rezidba obezbeđuje bolje provetravanje i time sprečava uspostavljanje povoljne vlažnosti za ostvarivanje zaraze.
 U vinogradima sa osetljivim sortama, prisutnim inokulumom, i u uslovima povoljnim za razvoj oboljenja, specifični tretmani, usmereni ka zaštiti od sive truleži sprovode se 4 do 5 puta u toku vegetacije specifičnim botricidima (fenfeksamid 1,5 l/ha; boskalid 1,2 kg/ha; ciprodinil+fludioksonil 0,8 kg/ha; pirimetanil 2,5l/ha ) - pri cvetanju, zatvaranju grozdova bobicama (2), na početku zrenja (fenofaza šarka) i pre berbe. Ukoliko se sprovodi tretman pre berbe, neophodno je voditi računa o izboru preparata čija karenca omogućava bezbednu primenu. Međutim, biološka zaštita od sive truleži dobija sve više na značaju. U literaturi se navodi zadovoljavajuća efikasnost bioloških preparata na bazi različitih korisnih mikroorganizama kao što su Bacillus ili Trichoderma vrste i sojevi, Aureobasidium pullulans, Metschnikowia fructicola i Pythium oligandrum u slučaju njihove primene u fazi sazrevanja bobica.
 Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije

Tomislav Radić
pre 1 mesec

FESTIVAL VINA MOSLAVINA 
 215 UZORAKA VINA NA FESTIVALU VINA MOSLAVINA U KUTINI
 U Kutini se održava Festival vina MoslaVina Kutina 2025. i 31. Izložba izvornih hrvatskih sorti.
 Šampion 31. Izložbe vina izvornih hrvatskih sorti i najbolje ocijenjeno vino među mladim škrletima je Škrlet 2024. Vina Košutić iz Kutine. Osvojio je veliku zlatnu medalju, za što je trebao najmanje 91 bod. Škrlet Familia 2023. iste vinarije, također s velikim zlatom, prvi je među odležanim škrletima. Veliku zlatnu medalju osvojilo je i najbolje ocijenjeno vino od ostalih bijelih autohtonih sorti, a to je Pošip Sur lie 2022. Vinarije Toreta iz Smokvice na Korčuli.
 
 Ocjenjivanje je bilo uoči Izložbe te Festivala vina MoslaVina 2025. Kutina 23. i 24. svibnja. Pristiglo je 215 uzoraka, među kojima je bilo 127 vina od 25 autohtonih sorti. Najzastupljeniji je, naravno, bio škrlet sa 61 uzorkom. Priznanja su dodijeljena u petak, 23. svibnja 2025., na otvorenju Festivala. Ocjenjivači su dodijelili i 77 zlatnih, 99 srebrnih te 17 brončanih medalja.
 
 Najbolje ocijenjeno vino od neautohtonih sorti članova Udruge vinogradara i voćara Moslavine "Lujo Miklaužić" je Gewürztraminer 2021. Vinarije Trdenić iz Popovače. Među crnim vinima od autohtonih sorti prvi je Teran Il Primo 2021. motovunske vinarije Fakin, a najbolje ocijenjeno jantarno vino je Debit Oya Noya 2020. Vinarije Ante Sladić iz Plastova pokraj Skradina. Predsjednik ocjenjivanja bio je Josip Orišković, ASI International i HSK diplomirani sommelier te vinski edukator i predavač. Ocjenjivačke komisije vodili su osnivači Vinskoga kluba Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin, a ocjenjivali su vinski znanstvenici, enolozi, sommelieri i distributeri vina dr. sc. Zvjezdana Marković, Jana Košćec, Matea Jagar, Ivana Ovčina Čagalj, Lovro Mikalužić, Stevan Kostreš, Marko Škarica i Toni Babić.
 
 Posjetitelji Festivala na kutinskom Trgu dr. Franje Tuđmana mogli su uživati u velikom broju nagrađenih vina, ali i ostalih koja su ponudili izlagači. Bilo je i fine hrane te dobre glazbe. Neposredno prije otvaranja u Multimedijalnoj dvorani na Trgu dr. Franje Tuđmana bila je i panel rasprava Škrlet u novom ruhu na kojoj je predstavljena i Riedelova čaša za vina od ove sorte.
 
 Svako vino nosi neku poruku i prava čaša jasno će je prenijeti, rekla je Ivana Ovčina Čagalj, Riedelova brand ambasadorica iz Miva galerije vina. Dodala je kako škrlet sredinom lipnja putuje i u Kinu, na ovogodišnje ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles. Vinar Nikica Katić iz Kleti Romić podsjetio je kako je sorta nastala u Moslavini, spominje se još sredinom 19. stoljeća kad je Jožef Gregorić prijavio berbu škrleta, te kako je 100 posto hrvatska. Hrvoje Košutić, iz obiteljske vinarije čiji je škrlet ove godine najbolji, istaknuo je kako su vina od ove sorte dobro pozicionirana od Zagreba do Dubrovnika.
 
 Oko 90 posto škrleta su mlada i svježa vina, ali ima i pjenušavih, odležanih pa i jantarnih, odnosno dugo maceriranih. Vinarije Kosovec i Voštinić Klasnić izvoze ih i u SAD. Kupci ih traže, a sadašnja 73 hektara pod škrletom su premalo. Trebamo širiti nasade, upozorio je. Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vinarstva Naveo je kako se vinarima može olakšati izvoz korištenjem novca iz vinske omotnice u kojoj je 1,2 milijuna eura na godinu namijenjeno promicanju vina na tržištima trećih zemalja i dovođenju novinara iz tih zemalja u Hrvatsku.
 
 Josip Orišković objasnio je uz koja jela škrlet ima mjesta za stolom. "Ljeti volimo hranu od laganih namirnice kojima pristaju i takva vina, a škrlet je sigurno jedno od njih. Vrlo je lako sljubiti škrlete s kvarnerskom i mediteranskom kuhinjom zato što mali ostatak šećera i lepršavo tijelo odlično pristaju jelima od najfinijih namirnica poput jastoga i škampa. Štoviše, ističu im i produžavaju okuse, rekao je Orešković. 
 Prije izložbe vina neki novinari bili su u posjetu vinariji Glavica na Mramor Brdu u Gornjoj Gračenici. Braća Antun i Ivan Glavica posvećeni su ekološkom vinogradarstvu i vinarstvu, a prvi su u Hrvatskoj, 2023. godine, dobili prestižni biodinamički certifikat Demeter."Velika je to potvrda naše posvećenosti zahtjevnoj biodinamičkoj poljoprivredi i proizvodnji vina vrhunske kvalitete, istaknuli su pokazujući vinograd ispod vinarije kojim šeće 50-ak patuljastih ovaca, 30-ak gusaka i 20-ak kokoši. Zahvaljujući njima, taj vinograd nikad nisu trebali pognojiti, objasnio je Antun Glavica. Zbog životinja je u njemu i poseban uzgojni oblik. Trsovi su oblikovani tako da se grozdovi razvijaju relativno visoko kako ih ovi nesvakidašnji radnici u vinogradu ne bi obrstili prije berbe. Proveli su grupu novinara iz Zagreba i kroz podrum, nudeći na kušanje škrlete različitih stilova iz bačava, kao i i frankovku 2021. iz vinograda starog 75 godina.
 
 "Grožđe se ne može usporediti s onim ih mlađih vinograda. Nekad uberemo pola kilograma, nekad kilogram po trsu, ali kvaliteta je izvanredna", ponosan je Antun Glavica. Oko njihove vinarije nastaje vinsko turističko selo. Sagradili su nekoliko vila za goste, dva dodatna apartmana i bazen, a iza njega su i dvije nove kuće namijenjene destileriji te pivnici.
 
 Svečanom otvorenju Festivala u Kutini u ime Sisačko-moslavačke županije nazočio je zamjenik župana Mihael Jurić, koji je bio izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora.
 „ Županija sada osobito podupire promociju škrleta u cijeloj Hrvatskoj, a ranije smo pomagali vinarima da dođu do ove kvalitete na kojoj su danas. Ovo je Festival gdje se, uz našu autohtonu sortu, promoviraju i autohtone sorte iz cijele Hrvatske. U Sisačko-moslavačkoj županiji ulaganje u naše vinare povezali smo s jednom turističkom mjerom Turizam plus preko koje naši vinari u svojim vinarijama mogu razvijati i turističke sadržaje, prije svega smještajne kapacitete za svoje goste“, istaknuo je Jurić.
 Županija je ove godine Festival vina financijski pomogla manifestaciju preko Javnog poziva za sufinanciranje manifestacija iz programa poticanja rada udruga na području županije za manifestacije u poljoprivredi za 2025. godinu. 
 Škrlet je prva sorta na kojoj je provedena klonska selekcija iz koje danas imamo vrlo kvalitetan sadni materijal. Projekt je trajao 15 godina, a na njemu su radili stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
 Posjetitelji Festivala vina – MoslaVina Kutina 2025. mogu sudjelovati na stručnim predavanjima, prezentacijama, kulturno-zabavnim i gastronomskim sadržajima. 
 Festival se održava pod pokroviteljstvom župana Ivana Celjaka, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede i Grada Kutine, Turističke zajednice grada Kutine i Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“ 
 Pripremio: Tomislav Radić

Tomislav Radić
pre 1 mesec

Vina iz Kutjeva ali i iz Like

Iz Kutjeva. iz Zlatne doline na radionici "Vrijeme je ZA... u Zagreb došao je mladi vinar Tomislav Antunović. Otac Jure Antunović 2001. godine kupio je vinograd na Hrnjevcu. Antunovići (otac , majka Željka i brat Nikola) te Tomislav imaju 85000 trsova na 18 hektara a bave se i voćarstvom (orasi, lješnjak, šljiva, kesten). Tomislav je 2014. u sklopu OPG-a osnovao svoju vinariju AT Agrofort. Godine 2017. odlučio je vina raditi biodinamički po mjesečevim mijenama. To znači da sve bitne poslove u tretmanu grožđa od berbe do podrumskih radnji: maceracije, pretoci, punjenja radi u doba punog mjeseca. Otuda i naziv Luna za njegove graševine. Svoju invenciju pokazao je prvim sađenjem trsova na Ličkom području,na Debelom brdu kod Udbine. Tijekom 2021. i 2023. zasadio je 2400 trsova , osam sorti od kojih su neke piwi Solaris, Regent, Rondo, Cabernet cortis a naravno, nije moglo proći a da ne posadi i graševinu,kraljicu Kutjeva. Ove godine će na urod doći prva ozbiljnija količina grožđa zasađena 2022. u kutjevačkom kraju 1500 loza chardonnaya i isto toliko sauvignona. Tako da sada vinarija ima 22 000 trsova na 3.3 ha sa pretežitom graševinom. Kapacitet podruma je 33000 litara a osim na kućnom pragu najveće količine uspijeva prodati u Dalmaciji ( Trogir, Split, Omiš) te u nekoliko restorana u Berlinu.
Na prezentaciji u Zagrebu koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić i na kojoj je o vinima govorio sommelier Darko Lugarić, kušalo se: Solaris 2023. 12.0% alkohola. Luna graševina 2024. 13.4, Luna graševina 2021 12.5, Primo graševina 2020. 13.0, Traminac mirisni 2023. 13.2, Zweigelt 2023. 12.8 i Omega crni pinot 2023. 12.9.
Solaris 2023. 12% alkohola i 0.6 g. ostatka šećera je vino žuto zelenkaste boje, herbalno cvjetnog karaktera, u ustima se osjeti dobra kiselina što mu daje svježinu. Solaris u Udbini je piwi sorta Fr 360 nastala križanjem Merzlinga, Muškat otonela i Zarye severa. Ta vrlo otporna sorta nije uopće tretirana prskanjem. Solaris je tipično aperitivno vino a gastronomski se sljubljuje sa bijelom morskom ribom i sa carpacciom od hobotnice i školjkama.
Luna graševina 2024. 13.4% alkohola i 5.1 g/L kiseline je vino sa izraženim zelenkastim tonovima koji odaju svježinu. U okusu i mirisu osjeti se svježa jabuka , otkošena livada i bijelo cvijeće. Tipična mlada graševina puna slasti, osjeća se mineralnost i ukusna slanost. Vinogradi za ovu graševinu se nalaze na području Duboka na.visini oko 250 metara. Ima oko 7000 trsova po hektaru a prinos je do 1.5 kg po trsu. Darko Lugarić gastronomski preporučuje klasičnu paštu sa rajčicama i bosiljkom.
Primo graševina 2020. sa 13.0% alkohola i 14.5 grama ostatka šećera. To je graševina kasne berbe na sur lieu bez intervencija vinara osim miješanja. Ciljano je odrađena malolaktika. Razmišljanje vinara je da se ne intervenira u vino već da se fermentacija spontano odradi. Vino je zlatno žute boje, u mirisu je prepoznatljiva jabuka, malo zrelija marelica. Kiseline su nježnije, ne nedostaje ekstrakcije tijela, ima zapravo dosta ostatka šećera 14.5 grama ali je ipak polusuho. Gastronomski sommelier je preporučio spare ribs sa čilijem, piletinu u panko mrvicama u slatko ljutom umaku, sushi, argentinske kozice i dobar fiš .
Završno vino u radionici je bila Omega od crnog pinota koja u pojedinim godinama dolazi i kao kupaža. Omega 2023. 12.9% alkohola je u berbi i preradi također pratila mjesečevu liniju. Vino je tipične pinotovske svijetlo crvene, rubin boje, gusto, intezivnog sortnog mirisa. Osjeti se miris trešnje, zemlje, gljiva. To je dobro uravnoteženo vino, dobar balans kiseline i graničnog šećera 3.4 grama. Odležavalo je 9 mjeseci u srednje paljenim bačvama drugog punjenja. Gastronomski dobro bi pratilo jela od pečene janjetine, patku s mlincima ili svinjski lungić sa umakom od vrganja i domaćim njokima.
.Pripremio: Tomislav Radić
Snimke: Marko Čolić

Vina iz Kutjeva ali i iz Like
 
 Iz Kutjeva. iz Zlatne doline na radionici "Vrijeme je ZA... u Zagreb došao je mladi vinar Tomislav Antunović. Otac Jure Antunović 2001. godine kupio je vinograd na Hrnjevcu. Antunovići (otac , majka Željka i brat Nikola) te Tomislav imaju 85000 trsova na 18 hektara a bave se i voćarstvom (orasi, lješnjak, šljiva, kesten). Tomislav je 2014. u sklopu OPG-a osnovao svoju vinariju AT Agrofort. Godine 2017. odlučio je vina raditi biodinamički po mjesečevim mijenama. To znači da sve bitne poslove u tretmanu grožđa od berbe do podrumskih radnji: maceracije, pretoci, punjenja radi u doba punog mjeseca. Otuda i naziv Luna za njegove graševine. Svoju invenciju pokazao je prvim sađenjem trsova na Ličkom području,na Debelom brdu kod Udbine. Tijekom 2021. i 2023. zasadio je 2400 trsova , osam sorti od kojih su neke piwi Solaris, Regent, Rondo, Cabernet cortis a naravno, nije moglo proći a da ne posadi i graševinu,kraljicu Kutjeva. Ove godine će na urod doći prva ozbiljnija količina grožđa zasađena 2022. u kutjevačkom kraju 1500 loza chardonnaya i isto toliko sauvignona. Tako da sada vinarija ima 22 000 trsova na 3.3 ha sa pretežitom graševinom. Kapacitet podruma je 33000 litara a osim na kućnom pragu najveće količine uspijeva prodati u Dalmaciji ( Trogir, Split, Omiš) te u nekoliko restorana u Berlinu. 
 Na prezentaciji u Zagrebu koju je vodio novinar Vjekoslav Madunić i na kojoj je o vinima govorio sommelier Darko Lugarić, kušalo se: Solaris 2023. 12.0% alkohola. Luna graševina 2024. 13.4, Luna graševina 2021 12.5, Primo graševina 2020. 13.0, Traminac mirisni 2023. 13.2, Zweigelt 2023. 12.8 i Omega crni pinot 2023. 12.9.
 Solaris 2023. 12% alkohola i 0.6 g. ostatka šećera je vino žuto zelenkaste boje, herbalno cvjetnog karaktera, u ustima se osjeti dobra kiselina što mu daje svježinu. Solaris u Udbini je piwi sorta Fr 360 nastala križanjem Merzlinga, Muškat otonela i Zarye severa. Ta vrlo otporna sorta nije uopće tretirana prskanjem. Solaris je tipično aperitivno vino a gastronomski se sljubljuje sa bijelom morskom ribom i sa carpacciom od hobotnice i školjkama.
 Luna graševina 2024. 13.4% alkohola i 5.1 g/L kiseline je vino sa izraženim zelenkastim tonovima koji odaju svježinu. U okusu i mirisu osjeti se svježa jabuka , otkošena livada i bijelo cvijeće. Tipična mlada graševina puna slasti, osjeća se mineralnost i ukusna slanost. Vinogradi za ovu graševinu se nalaze na području Duboka na.visini oko 250 metara. Ima oko 7000 trsova po hektaru a prinos je do 1.5 kg po trsu. Darko Lugarić gastronomski preporučuje klasičnu paštu sa rajčicama i bosiljkom. 
 Primo graševina 2020. sa 13.0% alkohola i 14.5 grama ostatka šećera. To je graševina kasne berbe na sur lieu bez intervencija vinara osim miješanja. Ciljano je odrađena malolaktika. Razmišljanje vinara je da se ne intervenira u vino već da se fermentacija spontano odradi. Vino je zlatno žute boje, u mirisu je prepoznatljiva jabuka, malo zrelija marelica. Kiseline su nježnije, ne nedostaje ekstrakcije tijela, ima zapravo dosta ostatka šećera 14.5 grama ali je ipak polusuho. Gastronomski sommelier je preporučio spare ribs sa čilijem, piletinu u panko mrvicama u slatko ljutom umaku, sushi, argentinske kozice i dobar fiš .
 Završno vino u radionici je bila Omega od crnog pinota koja u pojedinim godinama dolazi i kao kupaža. Omega 2023. 12.9% alkohola je u berbi i preradi također pratila mjesečevu liniju. Vino je tipične pinotovske svijetlo crvene, rubin boje, gusto, intezivnog sortnog mirisa. Osjeti se miris trešnje, zemlje, gljiva. To je dobro uravnoteženo vino, dobar balans kiseline i graničnog šećera 3.4 grama. Odležavalo je 9 mjeseci u srednje paljenim bačvama drugog punjenja. Gastronomski dobro bi pratilo jela od pečene janjetine, patku s mlincima ili svinjski lungić sa umakom od vrganja i domaćim njokima.
 .Pripremio: Tomislav Radić
 Snimke: Marko Čolić

Syngenta Agro d.o.o
pre 2 meseca

Zadnje aktivnosti

Online korisnici

Promo

grožđe @KLUB (56)