Pretraživanje postova
Očekuje se da će i ove godine povrće biti posejano u otvorenom i zatvorenom prostoru kao i ranijih godina od 120.000 do 130.000 hektara. Prema rečima dr Đorđa Vojnovića sa NS Poljoprivrednog fakulteta, proizvodnja u različitim oblicima zašt... Više [+]
Očekuje se da će i ove godine povrće biti posejano u otvorenom i zatvorenom prostoru kao i ranijih godina od 120.000 do 130.000 hektara. Prema rečima dr Đorđa Vojnovića sa NS Poljoprivrednog fakulteta, proizvodnja u različitim oblicima zaštićenog prostora obuhvatiće od 5.000 do 6.000 hektara. Te površine su nedovoljne, ukazao je profesor, da bi se pokrile domaće potrebe, zbog čega je naša zemlja značajan uvoznik ranog povrća, posebno iz Albanije, Severne Makedonije i Turske. Prema zvaničnoj statistici, ukupna domaća proizvodnja povrća prošle godine iznosila je oko 1,2 miliona tona, dok je na okućnicama i u baštama proizvedeno je oko 400.000 tona raznovrsnog povrća. #proizvodnjapovrca
”U Srbiji se uzgaja hibridni paradajz u 95% proizvodnje, dobrim delom su semena iz Holandije, Italije i Španije. To su sorte koje uglavnom u sebi imaju gen dugog života koju na pijacama najlakše prepoznate po tvrdoći. Dugo ostaju sveži, daj... Više [+]
”U Srbiji se uzgaja hibridni paradajz u 95% proizvodnje, dobrim delom su semena iz Holandije, Italije i Španije. To su sorte koje uglavnom u sebi imaju gen dugog života koju na pijacama najlakše prepoznate po tvrdoći. Dugo ostaju sveži, daju veći prinos, otporniji su na bolesti i zato su ih naši farmeri preuzeli. Tu su i španske kompanije sa svojim semenima i paradajzom koji je malo kvalitetniji i daje malo bolju ukus”, kaže Milutin Karas, agronom. Dodaje da naše sorte poput "jabučara" možemo još naći u baštama po selima ili na domaćim institutima, ali to su male količine. U poslednje vreme pojavljuje se paradajz koji ima pink boju i dosta je ukusan, sličan je "volovskom srcu". #paradajz
Udruženja "Čepom do osmeha" iz Novog Sada i PRVI PRVI NA SKALI (PPNS) sprovešće zajedničku humanitarnu i ekološku akciju "Čisto iz ljubavi - očistimo Metino Brdo #2" u sredu 10. maja od 9:30 do 13 časova. Na Metinom Brdu će najpre biti post... Više [+]
Udruženja "Čepom do osmeha" iz Novog Sada i PRVI PRVI NA SKALI (PPNS) sprovešće zajedničku humanitarnu i ekološku akciju "Čisto iz ljubavi - očistimo Metino Brdo #2" u sredu 10. maja od 9:30 do 13 časova. Na Metinom Brdu će najpre biti postavljene dve table koje su pripremili Botanička bašta Prirodno-matematičkog fakulteta i PPNS: Ne bacaj đubre - POŠTUJ ZEMLjU! Potom sledi prikupljanje čepova i deljenje opreme za narednu aktivnost - čišćenje Metinog Brda, koje počinje u 10 časova i traje do 13 časova. Svoje učešće u akciji zvanično je potvrdio Savez slepih Kragujevac. "Čepom do osmeha" se bavi sakupljanjem plastičnih čepova, čime obezbeđuje finansijska sredstva za reciklažu i kupovinu pomagala za decu sa smetnjama u razvoju na nivou cele Srbije. Ova zvanično najbolja dugoročna volonterska organizacija u Srbiji sprovodi se tokom maja u deset gradova: Kruševac, 9. maj, Kragujevac, 10. maj, Gornji Milanovac, 11. maj, Senta, 16. maj, Nova Pazova, 19. maj, Sombor, 23. maj i Zrenjanin, 27. maj. #cepomdoosmeha
Beogradska bašta, mladi luk se u uglu zeleni, šta li će sledeće biti posejano ;)
Julijana Kuzmić
pre 11 meseci
Mogućnosti su nepregledne: salata, šargarepa, cvekla, bob? Mogućnosti su nepregledne: salata, šargarepa, cvekla, bob?
Pod sloganom ”Bašta u srcu grada” u hali 3 i na otvorenom prostoru Beogradskog sajma, od 24. do 27. aprila biće održan 28. Međunarodni sajam hortikulture ”BeoPlantFair“, koji obogaćuju još tri velike tematske izložbe – 26. Izložba lekovitog... Više [+]
Pod sloganom ”Bašta u srcu grada” u hali 3 i na otvorenom prostoru Beogradskog sajma, od 24. do 27. aprila biće održan 28. Međunarodni sajam hortikulture ”BeoPlantFair“, koji obogaćuju još tri velike tematske izložbe – 26. Izložba lekovitog bilja i preparata od meda ”Darovi prirode“, 11. Izložba baštenskih i parkovskih mašina i prateće opreme ”MotoPlantExpo“ i 7. Izložba organske proizvodnje ”Organic Fest“. Događaj posvećen blagodetima i plodovima prirode organizuje se sa ciljem da u gradskoj sredini sačuvamo i proširimo zelene površine, uvećamo i ulepšamo prostor za boravak u prirodi koja pripada čoveku. Ministarstvo poljoprivrede je pokrovitelj ove manifestacije. #beoplantfair
28. MEĐUNARODNI SAJAM HORTIKULTURE – BEOPLANT FAIR,26. IZLOŽ...
24 - 27. april 2023."Bašta u srcu grada" sinonim je za Međunarodni sajam hortikulture...
Narcis - poznat po svojoj mitskoj lepoti- vesnik je proleća, unosi boje posle hladne, duge zime. Ovih dana bukvalno je zagospodario baštama i dvorištima.
sanjaVA
pre 1 godinu
Super su, moji se još nisu rascvetali. A nekim čudom su se i razmnožili, nikli su na nekoliko mesta u dvorištu, a nisam ih rasađivala... :-D Super su, moji se još nisu rascvetali. A nekim čudom su se i razmnožili, nikli su na nekoliko mesta u dvorištu, a nisam ih rasađivala... :-D
FRANCUSKI NAČIN SADNJE KROMPIRA. Uobičajeno je da na gazdinstvima propadaju ogromne količine sena i slame. Povećanje efikasnosti poljoprivredne proizvodnje može se postići nadzemnom sadnjom krompira. Krompir (Solanum tuberosum L. - fam. Sol... Više [+]
FRANCUSKI NAČIN SADNJE KROMPIRA.
Uobičajeno je da na gazdinstvima propadaju ogromne količine sena i slame. Povećanje efikasnosti poljoprivredne proizvodnje može se postići nadzemnom sadnjom krompira.
Krompir (Solanum tuberosum L. - fam. Solanaceae) je zeljasta biljka, karakterističnog oblika gomolja / krtole, poreklom iz Latinske Amerike. U Evropu je prenešen tokom kraja XVI veka od strane Španaca i Engleza. Za nevericu je podatak da se raširio Severnom Amerikom uvozom iz Engleske i Irske. U početku je gajen kao dekorativna i lekovita biljka u botaničkim baštama.
U Srbiju je donešen krajem XVIII ili početkom XIX veka.
Bio je i ostao nezamenljivo povrće za ljudsku i stočnu ishranu i industrijsku preradu. Tehnološki proces proizvodnje potanko je ispitivan širom sveta i razvijene su "banke gena" za stvaranje novih sorti.
Ovo je interesantna i zahvalna biljka za brdsko-planinske krajeve gde predstavlja važan izvor prihoda poljoprivrednih domaćinstava, te je postao kult: po čemu su pojedina područja poznata - Dolenjska, Glamoč, Guča.
Manje je poznato da se krompir može gajiti bez ukopavanja u zemljište, korišćenjem natrulog sena i natrule slame kao pokrivke, koji se više ne mogu koristiti za ishranu stoke, a ni za prostirku u stajama. Tehnološki postupak je naučno proveren i može se preporučiti kao dodatni vid korišćenja slabo plodnih poljoprivrednih površina u brdskim područjima.
Sve do danas ispitivan je uticaj raspršivanja ekstrakta izvesnog lekovitog bilja u jabukovom sirćetu po džakovima krompira u podrumu radi sprečavanja preranog klijanja krtola. Rezultati su ohrabrujući za primenu u porodičnim ostavama tokom zime i ranog proleća, uzevši u obzir veliki broj domaćinstava, a pojedinačno malu količinu ovog povrća. Uputno je, u narednom periodu, naučnim metodama ispitati rezultate raspršivanja sa lekovitim biljem i jabukovim sirćetom, te ih primeniti u široj praksi.
Prednosti nadzemne sadnje krompira
Ovim postupkom izbegavaju se: priprema zemljišta oranjem; okopavanje; ogrtanje kućica; suzbijanje korova herbicidima i dodatno zalivanje tokom sušnog razdoblja vegetacije kao i neracionalno đubrenje veštačkim sredstvima. Pojava krompirove zlatice se može efikasno suzbiti puštanjem mladih fazana i druge živine (npr. morki, biserki) na krompirište (ova činjenica se može povoljno koristiti u fazanerijama lovačkih udruženja zbog odsustva primene herbicida, te trovanja živine.
Izbor krtola
Za sađenje se koriste semenske krtole mase od 50 - 60 grama. Ako su teže od 80 grama, seku se na pola, uzduž 8 do 10 dana pre da bi se rezana površina prosušila. U ovom slučaju je obavezna dezinfekcija noža kod svakog reza u alkoholu.
Vreme sađenja
Optimalno vreme je početkom aprila kada zemljište na koje se polažu krtole ima temperaturu od oko 10°C. Bitno je poštovati ovu preporuku i iskontrolisati date parametre.
Gustina sadnje i količina semenskog krompira
Za bujne i kasne sorte preporučen je razmak između redova od 60 cm a u redu 40 cm. Za slabije bujne i rane sorte razmak je 50 x 35 cm. Kod prvog slučaja je po hektaru potrebno od 1.600 - 1.800 kg semenskog krompira, a kod drugog od 3.200 - 3.500 kg (optimalnim se smatra, za ovaj oblik sađenja-gajenja, oko 2.000 kg semenskog materijala).
Naklijavanje semenskog krompira
Na Balkanu je optimalan rok naklijavanja krtola od 28. marta do 5. aprila za polurane sorte/Desiree, Ella i sl.
Površinsko sađenje
Na predviđenu površinu zemljišta lepo se rasporede zdrave krtole po razmaku koji zahteva upotrebljena sorta krompira.
Prekriju se desetak centimetara debelim slojem natrule slame i sena iz zalihe (nemojte koristiti sveže bilje!!!). Ova površina zastre se sa dva do tri centimetra mešavine stajnjaka od goveda i kamene prašine (90 % stajnjaka i 10 % kamene prašine – granitne prašine). Visinu do 20 ili 25 centimetara reda dopunjava se senom i slamom bez dodatnog sabijanja mase.
Nega zasada i zalivanje krompirišta
Zahvati ove prirode nisu potrebni, a zelena masa ostaje sveža bar 30 dana duže od uobičajenog gajenja tokom vegetacionog perioda.
Vađenje krompira
Krtole se u jesen vade iz redova laganim razgrtanjem pokrovne mase. Krompir je čist i ujednačene veličine. Trajnost u džakovima je produžena i nije podložna varijacijama temperature tokom zimskih meseci i ranog proleća. Iskorišćenu pokrivku treba kompostirati za dalju upotrebu u povrtarstvu.
Obrada, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Godišnje iz plastenika dobijemo oko 245.000 tona povrća, još 400.000 tona u baštama za sopstvene potrebe porodica ili zelenih pijaca, a milion tona povrća proizvede se na otvorenom prostoru, rečeno je na nedavnom savetovanju povrtara na tem... Više [+]
Godišnje iz plastenika dobijemo oko 245.000 tona povrća, još 400.000 tona u baštama za sopstvene potrebe porodica ili zelenih pijaca, a milion tona povrća proizvede se na otvorenom prostoru, rečeno je na nedavnom savetovanju povrtara na temu „Savremena proizvodnja povrća”. Pod povrćem imamo, u proseku, oko 110.000 hektara, a gajimo 41 povrtnu vrstu, od kojih je ekonomski značajno 30 vrsta. Prof. dr Žarko Ilin sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu spomenuo je da proizvedemo više povrća nego što su nam potrebe, koje su milion do 1,2 miliona tona, pa dobar deo završi u izvozu. Međutim, profesor je napomenuo da nemamo dovoljno takozvanih toploljubivih povrtarskih vrsta u predzimskom i zimskom periodu i ranom proleću, a to su: paradajz, paprika, krastavci i zelena salata i ovo povrće zato uvozima iz Severne Makedonije, Albanije, Grčke i Turske. #plastenickaproizvodnjapovrca
Bojom svog cveta i lista erika će ublažiti zimsku melanholiju i učiniće da svaka bašta izgleda privlačnije i lepše.