Pretraživanje postova
Blitva je preživjela pod snijegom, a rikolu je ipak malo ofurio minus. #samozdravo
PROIZVODNJA KUKURUZA KOKIČARA (Zea mays everta STURT.). U s l o v i u s p e v a n j a Optimalna temperatura za klijanje, nicanje i porast mlade biljčice je 10 – 12 oC, za porast stabla 22 – 23 oC, za cvetanje 24 – 25 oC i nalivanje zrna u s... Više [+]
PROIZVODNJA KUKURUZA KOKIČARA (Zea mays everta STURT.).
U s l o v i u s p e v a n j a
Optimalna temperatura za klijanje, nicanje i porast mlade biljčice je 10 – 12 oC, za porast stabla 22 – 23 oC, za cvetanje 24 – 25 oC i nalivanje zrna u stadijumu tehnološke zrelosti 23 – 24 oC.
Temperature ispod 10 oC zaustavljaju razvoj biljke, a temperature iznad 22 oC (zemljište) i 30 oC (vazduh) su štetne. Naročito su štetne visoke temperature u periodu cvetanja i oplodnje.
Mlade biljčice na temperaturi – 2 do – 3 oC bivaju oštećene, dok ih temperature od – 4 oC ubija.
Kukuruz ima velike zahteve preme vlazi (u aprilu 50 mm, maju 75 mm, junu 90 mm, julu 100 mm, avgustu 95 mm i septembru 80 mm, što ukupno čini 490 mm padavina). U rejonima sa sumom vodenih taloga ispod 150 mm nije moguća proizvodnja kukuruza bez navodnjavanja. Najveća potreba kukuruza u vlazi je u fenofazi cvetanja i oplodnje, a posle opada. Smatra se da polovinu ukupno potrebnih količina vode treba obezbediti upravo u cvetanju.
Kukuruz dobro reaguje na plodna, duboka zemljišta, neutralne reakcije (PH = 6,5 - 7,5), ali ne i na izrazito kiselim, odnosno alkalnim i močvarnim terenima.
H i b r i d i
ZP 611 k, NS 620 k (srednje kasni FAO 600 130 dana vegetacije, 60.000 biljaka/ha, sa potencijalom iznad 7 t/ha zrna), američki hibridi: 6002, 4512 i 4507 i kukuruz kokičar BC 513 p.c.;
T e h n o l o l o g i j a p r o i z v o d n j e
Dobri predusevi su sve vrste leguminoza, cvekla, blitva, mrkva, strna žita. Primer dobrog plodoreda: kukuruz – soja – pšenica. Posle žetve graška, uljane repice, (15 – 20 jun) moguće je uspešno gajiti hibride za zrno iz grupe zrenja 100 i 200 (100 – 110 dana vegetacije).
Obrada zemljišta. Osnovna obrada (oranje) se izvodi odmah posle skidanja preduseva (10 -15 cm), a drugo oranje septembra – oktobra (30 – 35 cm). U martu obaviti površinsku pripremu zemljišta. Za kukuruz u naknadnoj setvi (posle graška, uljane repice...), plitko izorati zemljište (15 – 20 cm) i istovremeno istog dana, da bi se smanjio gubitak vlage, pripremiti zemljište za setvu.
Đubrenje. Pod osnovnu obradu zemljišta treba uneti 30 – 40 t/ha dobrog stajnjaka i PK (18:20) đubriva u količini od 150 – 200 kg po hektaru. Pod površinsku pripremu uneti 200 – 300 kg/ha NPK 15 : 15 : 15, a putem dva prihranjivanja (od 3 – 5 do 7 – 9 listova kukuruza) po 100 kg azotnog đubriva (KAN).
Setva. Setva se izvodi kada se zemljište, na dubini 8 cm, zagreje na 8 – 10 OC. To je obično 10 – 20 aprila, na rastojanju 70 x 22 – 25 cm, a pravac redova, po mogućnosti, da je sever – jug. Dubina setve je 5 – 6 cm, a količina semena 10 – 14 kg/ha.
Nega useva. Kada se ukažu redovi biljaka, preduzima se prvo kultiviranje, na 10 – 12 cm dubine. Nakon toga odmah usev treba okopati (3 – 4 lista kukuruza) i prorediti na definitivno rastojanje ukoliko nije korišćena pneumatska sejalica. Prilikom drugog kultiviranja (7 – 8 cm) potrebno je da se izvede prvo prihranjivanje, a drugo (sa trećim kultiviranjem na 5 – 6 cm) kada biljke budu visine 60 cm. Kukuruz se retko okopava kada se koriste herbicidi.
Navodnjavanje brazdama, veštačkom kišom je po potrebi u kritičnim fazama: U fazi porasta (7 – 8 listova), u fazi pojave prvih metlica, po svenjavanju svile (završenoj oplodnji) i u fazi rane mlečne zrelosti. Zalivna norma iznosi 40 – 60 dm3 po m2. Između dva zalivanja treba da prođe 15 – 20 dana.
Berba. Hibridi FAO grupe zrenja 100, 200, 300 beru se u drugoj polovini septembra, 400, 500, 600 u prvoj polovini oktobra, 700, 800 u drugoj polovini oktobra.
Prinosi: 6 – 10 t/ha zrna, a postrno 3,5 – 5 t/ha. Berba je pri prelasku fiziološke u tehnološku zrelost zrna, tj. pri udelu vlage 20 – 25 % u ranih i 30 – 35 % u kasnih hibrida. Vlaga u zrnu ne sme biti veća od 30 % - jer se zrno odmah drobi prilikom krunjenja.
U vreme stavljanja u koš (kukuruz u klipu) sadržaj vlage u zrnu treba da iznosi 22 – 24 %, max. 25 %. Procenat u zrnu se mesečno smanjuje 1 – 2 %, tako da krajem aprila, početkom maja spadne ispod 14 %, kada i vršimo krunjenje. Pri niskom sadržaju vlage (ispod 10 %) nema dovoljno vode za postizanje pritiska za potpuno raspucavanje zrna. Da bi se potigao maksimalan potencijal zapremine kokičavosti, najbolje je da se berba obavlja kada je vlaga zrna ispod 20 %, da perikarp ostane neoštećen i da vlaga zrna u momentu kokanja bude 13 - 14 %. Maksimalan potencijal zapremine kokičavosti može biti postignut ako je hibrid dostigao punu zrelost, ako perikarp zrna nije oštećen i ako je sadržaj vlage u zrnu u momentu kokanja 13 - 14 %.
PROIZVODNJA KUKURUZA ŠEĆERCA (Zea mays L. saccharata sturt). Kukuruz šećerac pripada posebnoj podvrsti kukuruza, koja se odlikuje većim sadržajem šećera u zrnu (4 - 5 %, pa sve do 12 %), po čemu je i dobio ime. Mlado zrno, na prelazu iz mle... Više [+]
PROIZVODNJA KUKURUZA ŠEĆERCA (Zea mays L. saccharata sturt).
Kukuruz šećerac pripada posebnoj podvrsti kukuruza, koja se odlikuje većim sadržajem šećera u zrnu (4 - 5 %, pa sve do 12 %), po čemu je i dobio ime. Mlado zrno, na prelazu iz mlečnog u voštano zrenje, sočno je i vrlo ukusno. Kukuruz šećerac koristi se kao kuvan i pečen.
Čuva se u zamrznutom ili konzerviranom stanju.
U s l o v i u s p e v a n j a
Seme kukuruza klija na temperaturi iznad 8 0C, a optimum je oko 15 0C. U fazi 3 lista, uz oštećenje lista, podnosi mrazeve od - 2 do - 3 0C. Visoke temperature u prvim fazama razvoja, a i u doba cvetanja (35 0C) ne odgovaraju biljci kukuruza. Ima velike zahteve prema vlazi (u aprilu 50 mm, maju 75 mm, junu 90 mm, julu 100 mm, avgustu 95 mm i septembru 80 mm, što ukupno čini 490 mm padavina, ali po metru kvadratnom). Kao naknadni i postrni usev mora se navodnjavati. Dobro reaguje na plodna, duboka zemljišta, neutralne reakcije (pH = 6 - 7), ali ne na izrazito kiselim, odnosno alkalnim i močvarnim terenima.
Kod jednog istog hibrida, iz redovne aprilske setve, od svilanja do tehnološke zrelosti prođe prosečno 23 - 24 dana, a iz naknadne junske, svega 16 - 18 dana. U naknadnim rokovima, suma toplotnih jedinica potrebnih za razvoj od nicanja do berbe postiže se za 15 - 20 dana ranije.
T e h n o l o g i j a p r o i z v o d n j e
I z b o r h i b r i d a
HIBRIDI: U našoj zemlji pretežno se gaje domaći hibridi Instituta za kukuruz u Zemun polju, kao što su: ZPSC - 123, ZPSC 213 SU, ZPSC - 301, ZPSC - 401, ZP SC - 501 SU, ZP SC - 502, ZP SC - 503, ZP SC - 504 SU, ZP SC 111 SU, zatim: Perun F1-rani, Eliksir F1-ekstra rani (Centar za povrtarstvo S. Palanka), Gold kap, Šugar tajm F1, Havaj svit F1, Seneca horizon (rani), Jubilee (srednje rani), Sundance, Reliance, Atlantik (kasni), te hibridi novije generacije - Sunrise F1, vegetacije 67 - 70 dana, Sweet Nugget F1, vegetacije 65 - 68 dana, Sweet wonder F1, vegetacije 70 - 75 dana, Sheba F1, vegetacije oko 72 dana, Challenger F1, vegetacije oko 78 dana, sa napomenom da se ovi hibridi zovu "super slatki" ili "ekstra slatki", zbog visokog sadržaja šećera i recesivnog gena, koji usporava transformaciju šećera u skrob (obrada, dipl. ing. Stanko Nekić, 2016. godine).
P l o d o r e d
Dobri predusevi su sve vrste leguminoza, cvekla, blitva, mrkva, pa i pšenica, a kao naknadni ide posle graška, ranog kupusa i ranog krompira. Prostorna izolacija je obavezna od 200 m zbog mogućnosti međusobnog oprašivanja sa običnim kukuruzom ili hibridom šećercem druge boje semena, odnosno zrna.
O b r a d a z e m l j i š t a
Osnovna obrada se izvodi odmah posle skidanja preduseva (15 cm), a druga oktobra - novembra (30 - 40 cm dubine). U martu obaviti površinsku pripremu zemljišta. Obradu zemljišta za naknadnu setvu obaviti po skidanju preduseva (grašak, rani krompir...) na dubinu od 20 cm, uz istovremenu predsetvenu pripremu, koja obavezno obuhvata valjanje.
Đ u b r e n j e
Pod osnovnu obradu zemljišta treba uneti 30 - 40 t/ha dobro zgorelog stajnjaka i NPK (5:20:30) đubriva u količini od 150 - 200 kg po hektaru (prema nekim autorima, u jesen zaorati 400 - 500 kg 10:30:20). Pod površinsku pripremu uneti 200 - 300 kg/ha NPK 15 : 15 : 15, a putem dva prihranjivanja (od 3 - 5 do 7 - 9 listova kukuruza) po 100 kg azotnog đubriva (KAN-a) ili prema nekim autorima po 150 - 200 kg KAN-a. Drugi primer đubrenja sastoji se u jesenjem unošenju sa dubokim oranjem 25 - 30 t/ha zgorelog stajnjaka. Predsetvenom pripremom zemljišta obaviti unošenje u zemljište oko 400 kg/ha NPK 8:26:26 i 150 kg/ha SAN-a. U vegetaciji, kada su biljke visoke 10 - 15 cm i 3 nedelje nakon toga međuredno se kultivira i prihranjuje sa po 150 kg/ha KAN-a. Najbolje je norme đubriva odrediti na osnovu agrohemijske analize zemljišta, čime se postiže racionalna proizvodnja.
S e t v a
Setva se izvodi počev od kraja aprila sve do sredine jula (prema nekim podacima od 01. 04. do 01. 07.), na rastojanju 70 - 75 x 23 - 25 cm (rani hibridi 70 x 20 cm, kasniji hibridi 70 x 25 cm), a pravac redova, po mogućnosti, da je sever - jug. Dubina setve je 4 - 5 - 6 cm, a količina semena 10 - 12 - 20 kg/ha. Sukcesivna (naizmenična) setva treba da obezbedi što duži period berbe svežih klipova kombinovanjem rokova setve i hibrida različitih grupa zrenja. Obavlja se na svakih 15 dana, tj. kada prethodni rok nikne, sledeći se seje. Seme mora da se zaštiti od žičnjaka i ptica Mesurolom FS-500 0,2 L/10 kg semena. Priprema parcele mora da bude idealna, kako bi sve seme bilo posejano na istu dubinu. Način setve - pneumatska sejalica.
N e g a u s e v a
Kada se ukažu redovi biljaka, preduzima se prvo kultiviranje na 10 - 12 cm dubine. Nakon toga odmah usev treba okopati (3 - 4 lista kukuruza) i prorediti na definitivno rastojanje, ukoliko nije obavljena setva pneumatskim sejalicama. Prilikom drugog kultiviranja (7 - 8 cm) potrebno je da se izvede prvo prihranjivanje (kukuruz visok 10 - 15 cm), a drugo kada biljke pređu 60 cm (prema nekim podacima kada je kukuruz visine 40 - 50 cm). Đubrivo se međuredno rastura, a zatim unosi u zemljište kultiviranjem ili rotoviranjem. Posle prihranjivanja treba da padne kiša ili da se obavi navodnjavanje.
Kukuruz šećerac se retko okopava kada se koriste hemijska sredstva za borbu protiv korova, recimo posle setve - pre nicanja (Merlin 750-WG 0,135 kg/ha, Stomp 330-E 4 - 6 L/ha.).
Navodnjavanje brazdama, veštačkom kišom je po potrebi, ali naročito pred metličenje i nalivanje zrna. Zalivna norma iznosi 40 - 60 dm3 (L) po m2. Između dva zalivanja treba da prođe 15 - 20 dana. Navodnjavanje je osnovni preduslov za gajenje kukuruza šećerca, jer povećava prinos i omogućava stabilnu proizvodnju i kasniju berbu. U kasnijim rokovima setve, navodnjavanje je neophodno posle setve. U uslovima bez navodnjavanja, dobre prinose daju samo rani hibridi iz redovne, prolećne setve.
Zaperci se ne zakidaju, jer se kukuruz često bokori, tako da ima i do 5 - 6 zaperaka, najčešće na ivičnim biljkama, koji izbijaju iz osnove glavnog stabla. Na njima može da se formira metlica i klip.
Usev šećerca mora da se štiti jer ga ptice napadaju, a to se radi pomoću strašila ili ubijenih ptica kao najbolji način.
B e r b a
Berba se izvodi ručno ili beračima u fazi mlečno - voštane zrelosti (u mlečnoj zrelosti - svila je dobila braon boju i sasušila se, pojavilo se mleko pri pritisku zrna noktom), kada vlaga u zrnu treba da bude oko 76 % za tržište, a za industrijsku preradu 72 - 68 %. Bere se u jutarnjim časovima (najbolje oko 10 časova) kada je najveći sadržaj šećera. Obrani klipovi se odnose što pre na preradu ili tržište, uz prethodno komušanje. Kvalitet šećerca se duže čuva ako se bere sa komušinom. U najkraćem roku klipovi se kuvaju, zamrzavaju ili konzreviraju ili se to čini sa zrnom. Novi, poboljšani šećerci imaju mogućnost sporog prezrevanja, drže vodu i šećer oko 7 dana pa mogu duže da se beru.
Ukoliko obrani klipovi kukuruza šećerca ne idu direktno na preradu, potrebno ih je čuvati u hladnim komorama na temperaturi od 0 do 4 0C i relativnoj vlažnosti vazduha 85 - 90 %. U tom slučaju klipovi se očiste od komušine mašinama ljuštilicama, stavljaju u paletne sanduke i lageruju u hladnjaču. U ovakvim uslovima kvalitet šećerca može da se očuva 4 - 8 dana, duže sa komušinom, a kraće ako je očišćen.
Ostali delovi biljke (stablo i list) skidaju se silažnim kombajnima. Skinuta masa može se silirati ili se odmah koristi za ishranu stoke. Prinos klipa iznosi 20 - 30 t/ha, a zelene mase 20 - 25 t/ha.
Autor, Stanko Nekić, dipl. Ing. agronomije
Moja mala basta... hemije nula. Blitva raste kao luda, nju nisam usnimio... Keleraba je lepo rodila....#mojepovrće
Julijana Kuzmić
pre 2 godine
Divno izgleda, samo dodajte u postu #mojepovrće Divno izgleda, samo dodajte u postu #mojepovrće
Tko ima vremena, čini se zgodno, dekorativno. Ispod čak mogu rasti biljke koje inače vole sjenu, primjerice, blitva. Foto: Pinterest
Ovu super hranu treba da jedete... Naziv “superhrana” se često koristi da bi se određeni artikli prodali po visokoj ceni. Ne morate, međutim, da ispraznite novčanik da biste jeli superhranu... jer neke od svakodnevnih namirnica jesu superhr... Više [+]
Ovu super hranu treba da jedete...
Naziv “superhrana” se često koristi da bi se određeni artikli prodali po visokoj ceni. Ne morate, međutim, da ispraznite novčanik da biste jeli superhranu... jer neke od svakodnevnih namirnica jesu superhrana u pravom smislu te reči.
Superhranom se obično nazivaju namirnice pune antioksidanasa, polifenola, vitamina i minerala, izrazito dobre po zdravlje. Svih devet namirnica koje slede su izrazito dobre po zdravlje, a pri tom i izrazito jeftine – možda je jedini izuzetak maslinovo ulje. Ipak, što se zdravlja tiče, maslinovo vredi više od svoje cene, ma kolika ona bila.
Jagode, borovnice, maline. Ove voćke sadrže moćne antioksidanse i niz drugih korisnih fitohemikalija. One doprinose boljem radu mozga, pozitivno utiču na rad srca, a imaju i antikancerogeni efekat. Smrznute jagode, borovnice i maline su jeftine, a zdravstveno su gotovo isto dobre koliko i sveže. Najbolje se mogu upotrebiti ako ih dodate u jogurt ili jutarnji musli.
Cimet. Smatra se jednim od najzdravijih začina. Dodajte malo cimete u kafu, jogurt, na voće, u musli. Cimet pomaže regulaciji šećera u krvi, deluje antibakterijski i ublažava upale.
Paradajz. Leti svež, zimi mleveni, ili u obliku soka. Paradajz sadrži dosta vitamina C, kalijuma i biljnih vlakana (ako je mleven). Sadrži likopen (sastojak koji se ne nalazi u mnogo drugih namirnica) koji pomaže da se reguliše nivo holesterola i štiti krvne sudove, srce i mozak. Popijte šolju mlevenog paradajza uz doručak ili večeru – ne može biti jeftinije, a zdravije.
Brokoli. Izgleda kao obično povrće, ali sarži fitonutrijente koji mogu da smanje rizik od razvoja raka i da uspore rast tumora. Zahvaljujući vitaminu C i folnoj kiselini, pomaže i u prevenciji prehlava. Odličan je kratko kuvan na pari.
Kurkuma. Kurkuma je čudo od začina. Brojna istraživanja su pokazala da ima moćna antiupalna svojstva. Pomaže u ublažavanju simptoma reumatoidnog artritisa, cistične fibroze, upalne bolesti creva, a inhibira i rast malignih ćelija. Dodajte ga u supu, na kuvano povrće ili pečeni krompir. I dodajte i malo bibera (pojačava dejstvo kurkume i do 1000 puta) i kokosovog ulja (poboljšava apsorpciju korisnih materija iz kurkume).
Blitva. Preskočite skupu zelenu salatu u kupite vezu blitve. Ovaj zeleniš sadrži 22 vitamina i minerala; a samo jedna šolja blitve daje nam 700% preporučenog dnevnog unosa vitamina K. Sjajan je izvor hlorofila, fitonutrijenata i luteina, jedinjenja koje doprinosi zdravlju očiju. Blitva spada u najzdravije vrste lisnatog povrća.
Cvekla. Crvenkasta boja cvekle potiče od antocijanina, izuzetno zdravih jedinjenja. Ona doprinose sniženju krvnog pritiska i doprinose procesu detoksikacije, pročišćujući krv i jetru.
Maslinovo ulje. Neverovatno je zdravo (ovde govorimo, naravno, o ekstra devičanskom hladno ceđenom maslinovom ulju). Sadrži mononezasićene masti koje hrane ćelije i pomaću sniženju holesterola. Dokazano je korisno za zdravlje srca i krvnih sudova. Ako treba da birate koju masnoću da koristite u ishrani, ovo je izbor br. 1
Pasulj. Da, naša tradicionalna, srpska hrana istovremeno je i superhrana. Jedno istraživanje je pokazalo da su osobe koje jedu pasulj četiri puta nedeljno za 22% manje izložene riziku od srčanih oboljenja u odnosu na one koje ga jedu manje od jednom nedeljno. Pasulj obiluje biljnim vlaknima i fitonutrijentima. Malo se teže vari, istina je; ako vam to pravi problem, propasirajte kuvani pasulj da uklonite ljusku (koja je i najteža za varenje).
Očekivala sam da će noćas biti više kiše. Zemlja suha kao usred ljeta. Najbolje uspijeva ljekovito bilje i blitva ;-)
Maja Celing Celić
pre 5 godina
Ima kod mene mente. Ne znam ima li je gdje za kupiti, osim sjemrna kojeg imaš po trg. centrima. Ona je kao korov. Imam sjeme nevena, a bit će i Više [+] presadnica, samoniklih. Nevena sigurno ima i na piji. Raštika je niknula, nešto ju je napalo, ali izvući će se ona. Bit će presadnica za cijeli AK ;)
samir velic
pre 5 godina
U pravu si Majo dobro si uočila.Vlage je sve manje a kiše nigdje na pomolu.Imam osjećaj,da je ovdje kod nas u ovim brdsko.planinskim predjelima Više [+] ,situacija još i gora.Nadam se ipak,da će ova godina biti uspješnija od prethodne.
Vedran Stapić
pre 5 godina
Dobro si me sjetila ... gdje ima kupiti presadnica metvice, nevena i sl? PS. fali ti raštika Dobro si me sjetila ... gdje ima kupiti presadnica metvice, nevena i sl? PS. fali ti raštika
Damir Senj
pre 1 mesec
Ufff što nevolim blitvu, u mojoj kuči ju jedu samo žena i kčer,a nama svima pogled u visine kada blitva u pitanju a što dobro uspjeva u mome kraju ni Više [+]
Đuro Japaric
pre 2 meseca
Ja volim voće i povrće i danas sam kupio zelenu salatu i neku krupnu uvoznu papriku , a blitva nije sijana u mojem selu pa mi je ta biljka strana !
Maja Celing Celić
pre 2 meseca
Meni Đuro je, od djetinjstva, a nemam gene kamene ;)
Đuro Japaric
pre 2 meseca
Normalni su temperaturni minusi u siječnju , kao i minusi na računima građana nakon Božića , Nove Godine , skijanja u inozemstvu ! Blitvu ne jedem , Više [+]
Maja Celing Celić
pre 2 meseca
Ae, da bi mogle nas očeličit ;)
Karolina Rastija
pre 2 meseca
Nek se čeliče 😂😂😂