Pretraživanje postova
Obnavlja se kanal u Kopačkom ritu
Povodom obeležavanja Svetskog dana vlažnih staništa WWF upozorava da nam je neophodna obnova močvara, reka i jezera kako bismo usporili globalno zagrevanje, stvorili poli...
Ukrasne tikvice - interesantne u bašti, predivne kao deo jesenje kućne dekoracije ;D
KADA SE JAVLJA PONOVLJENO CVETANJE. U pojedinim godinama kod nekih sorti dolazi do cvetanja i posle normalnog, i to kasno u proleće ili početkom leta i rane jeseni. Pojava ovih cvetova najčešće je rezultat poremećaja u procesu diferencijaci... Više [+]
KADA SE JAVLJA PONOVLJENO CVETANJE.
U pojedinim godinama kod nekih sorti dolazi do cvetanja i posle normalnog, i to kasno u proleće ili početkom leta i rane jeseni. Pojava ovih cvetova najčešće je rezultat poremećaja u procesu diferencijacije (obrazovanja) generativnih pupoljaka.
Pojava cvetova u kasno proleće, najčešće 15 do 20 dana posle normalnog cvetanja, rezultat je razvoja generativnih (cvetnih) pupoljaka iz prethodne vegetacije (najčešće kod prirasta formiranih u drugom ili trećem talasu rasta, što je, takođe, rezultat poremećaja iz prethodne vegetacije). Pojava cvetova u leto, juli i avgust, takođe je rezultat razvoja generativnih pupoljaka sa zakasnelim tokom diferencijacije. Ova pojava je ređa kod nekih sorti kruške. Iz ovih cvetova mogu se razviti partenokarpni plodovi, koji su sitni i najčešće otpadaju ili ostaju nedozreli.
Jesenje cvetanje javlja se u septembru i početkom oktobra. Nastaje preuranjenim razvojem generativnih (cvetnih) pupoljaka formiranih u istoj vegetaciji. Ova pojava se sreće na stablima oštećene lisne površine zbog bolesti, štetočina, toplog vetra i sl., ili u vegetacijama sa dugim sušnim periodom. Pojave svih oblika ponovljenog cvetanja su štetne i nepovoljno deluju na razvoj voćaka. Najviše se ponovljeno cvetanje javlja poslednjih godina u trešnje i drugih koštičavih voćaka.
Obrada, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Sezona jesenjih sorti maline, jedna je od najlošijih, u proteklih desetak godina ekspanzije ove maline u valjevskom kraju. Na mnogo raniji završetak berbe uticala je niža cena, od 140 do 180 dinara i veća pojava azijske voćne mušice, štetoč... Više [+]
Sezona jesenjih sorti maline, jedna je od najlošijih, u proteklih desetak godina ekspanzije ove maline u valjevskom kraju. Na mnogo raniji završetak berbe uticala je niža cena, od 140 do 180 dinara i veća pojava azijske voćne mušice, štetočine koja uništava rod. ”Malinjaci su do polovine berbe bili u dobrom stanju, međutim zbog loše cene većina poljoprivrednih proizvođača je napustila berbu i ti zasadi su prepušteni sami sebi", kaže Milivoje Timotić, savetodavac za voćarstvo u Poljoprivrednoj savetodavnoj stručnoj službi Valjevo. Ova sezona, zbog loše berbe, može biti prekretnica u daljem širenju zasada jesenjih sorti maline, koja se ranijih godina brala sve do pozne jeseni. #jesenjesortemaline
Tretirana semenska pšenica, ječam i tritikale za visoke i stabilne prinose
Sorte iz portfolija Savacoop-a mogu uspešno da odgovore svim zahtevima kupaca, kako po visini prinosa, tehnološkog kvaliteta, dužine vegetacije i ono što je veoma bitno -...
PROIZVODNJA KUKURUZA ŠEĆERCA (Zea mays L. saccharata sturt). Kukuruz šećerac pripada posebnoj podvrsti kukuruza, koja se odlikuje većim sadržajem šećera u zrnu (4 - 5 %, pa sve do 12 %), po čemu je i dobio ime. Mlado zrno, na prelazu iz mle... Više [+]
PROIZVODNJA KUKURUZA ŠEĆERCA (Zea mays L. saccharata sturt).
Kukuruz šećerac pripada posebnoj podvrsti kukuruza, koja se odlikuje većim sadržajem šećera u zrnu (4 - 5 %, pa sve do 12 %), po čemu je i dobio ime. Mlado zrno, na prelazu iz mlečnog u voštano zrenje, sočno je i vrlo ukusno. Kukuruz šećerac koristi se kao kuvan i pečen.
Čuva se u zamrznutom ili konzerviranom stanju.
U s l o v i u s p e v a n j a
Seme kukuruza klija na temperaturi iznad 8 0C, a optimum je oko 15 0C. U fazi 3 lista, uz oštećenje lista, podnosi mrazeve od - 2 do - 3 0C. Visoke temperature u prvim fazama razvoja, a i u doba cvetanja (35 0C) ne odgovaraju biljci kukuruza. Ima velike zahteve prema vlazi (u aprilu 50 mm, maju 75 mm, junu 90 mm, julu 100 mm, avgustu 95 mm i septembru 80 mm, što ukupno čini 490 mm padavina, ali po metru kvadratnom). Kao naknadni i postrni usev mora se navodnjavati. Dobro reaguje na plodna, duboka zemljišta, neutralne reakcije (pH = 6 - 7), ali ne na izrazito kiselim, odnosno alkalnim i močvarnim terenima.
Kod jednog istog hibrida, iz redovne aprilske setve, od svilanja do tehnološke zrelosti prođe prosečno 23 - 24 dana, a iz naknadne junske, svega 16 - 18 dana. U naknadnim rokovima, suma toplotnih jedinica potrebnih za razvoj od nicanja do berbe postiže se za 15 - 20 dana ranije.
T e h n o l o g i j a p r o i z v o d n j e
I z b o r h i b r i d a
HIBRIDI: U našoj zemlji pretežno se gaje domaći hibridi Instituta za kukuruz u Zemun polju, kao što su: ZPSC - 123, ZPSC 213 SU, ZPSC - 301, ZPSC - 401, ZP SC - 501 SU, ZP SC - 502, ZP SC - 503, ZP SC - 504 SU, ZP SC 111 SU, zatim: Perun F1-rani, Eliksir F1-ekstra rani (Centar za povrtarstvo S. Palanka), Gold kap, Šugar tajm F1, Havaj svit F1, Seneca horizon (rani), Jubilee (srednje rani), Sundance, Reliance, Atlantik (kasni), te hibridi novije generacije - Sunrise F1, vegetacije 67 - 70 dana, Sweet Nugget F1, vegetacije 65 - 68 dana, Sweet wonder F1, vegetacije 70 - 75 dana, Sheba F1, vegetacije oko 72 dana, Challenger F1, vegetacije oko 78 dana, sa napomenom da se ovi hibridi zovu "super slatki" ili "ekstra slatki", zbog visokog sadržaja šećera i recesivnog gena, koji usporava transformaciju šećera u skrob (obrada, dipl. ing. Stanko Nekić, 2016. godine).
P l o d o r e d
Dobri predusevi su sve vrste leguminoza, cvekla, blitva, mrkva, pa i pšenica, a kao naknadni ide posle graška, ranog kupusa i ranog krompira. Prostorna izolacija je obavezna od 200 m zbog mogućnosti međusobnog oprašivanja sa običnim kukuruzom ili hibridom šećercem druge boje semena, odnosno zrna.
O b r a d a z e m l j i š t a
Osnovna obrada se izvodi odmah posle skidanja preduseva (15 cm), a druga oktobra - novembra (30 - 40 cm dubine). U martu obaviti površinsku pripremu zemljišta. Obradu zemljišta za naknadnu setvu obaviti po skidanju preduseva (grašak, rani krompir...) na dubinu od 20 cm, uz istovremenu predsetvenu pripremu, koja obavezno obuhvata valjanje.
Đ u b r e n j e
Pod osnovnu obradu zemljišta treba uneti 30 - 40 t/ha dobro zgorelog stajnjaka i NPK (5:20:30) đubriva u količini od 150 - 200 kg po hektaru (prema nekim autorima, u jesen zaorati 400 - 500 kg 10:30:20). Pod površinsku pripremu uneti 200 - 300 kg/ha NPK 15 : 15 : 15, a putem dva prihranjivanja (od 3 - 5 do 7 - 9 listova kukuruza) po 100 kg azotnog đubriva (KAN-a) ili prema nekim autorima po 150 - 200 kg KAN-a. Drugi primer đubrenja sastoji se u jesenjem unošenju sa dubokim oranjem 25 - 30 t/ha zgorelog stajnjaka. Predsetvenom pripremom zemljišta obaviti unošenje u zemljište oko 400 kg/ha NPK 8:26:26 i 150 kg/ha SAN-a. U vegetaciji, kada su biljke visoke 10 - 15 cm i 3 nedelje nakon toga međuredno se kultivira i prihranjuje sa po 150 kg/ha KAN-a. Najbolje je norme đubriva odrediti na osnovu agrohemijske analize zemljišta, čime se postiže racionalna proizvodnja.
S e t v a
Setva se izvodi počev od kraja aprila sve do sredine jula (prema nekim podacima od 01. 04. do 01. 07.), na rastojanju 70 - 75 x 23 - 25 cm (rani hibridi 70 x 20 cm, kasniji hibridi 70 x 25 cm), a pravac redova, po mogućnosti, da je sever - jug. Dubina setve je 4 - 5 - 6 cm, a količina semena 10 - 12 - 20 kg/ha. Sukcesivna (naizmenična) setva treba da obezbedi što duži period berbe svežih klipova kombinovanjem rokova setve i hibrida različitih grupa zrenja. Obavlja se na svakih 15 dana, tj. kada prethodni rok nikne, sledeći se seje. Seme mora da se zaštiti od žičnjaka i ptica Mesurolom FS-500 0,2 L/10 kg semena. Priprema parcele mora da bude idealna, kako bi sve seme bilo posejano na istu dubinu. Način setve - pneumatska sejalica.
N e g a u s e v a
Kada se ukažu redovi biljaka, preduzima se prvo kultiviranje na 10 - 12 cm dubine. Nakon toga odmah usev treba okopati (3 - 4 lista kukuruza) i prorediti na definitivno rastojanje, ukoliko nije obavljena setva pneumatskim sejalicama. Prilikom drugog kultiviranja (7 - 8 cm) potrebno je da se izvede prvo prihranjivanje (kukuruz visok 10 - 15 cm), a drugo kada biljke pređu 60 cm (prema nekim podacima kada je kukuruz visine 40 - 50 cm). Đubrivo se međuredno rastura, a zatim unosi u zemljište kultiviranjem ili rotoviranjem. Posle prihranjivanja treba da padne kiša ili da se obavi navodnjavanje.
Kukuruz šećerac se retko okopava kada se koriste hemijska sredstva za borbu protiv korova, recimo posle setve - pre nicanja (Merlin 750-WG 0,135 kg/ha, Stomp 330-E 4 - 6 L/ha.).
Navodnjavanje brazdama, veštačkom kišom je po potrebi, ali naročito pred metličenje i nalivanje zrna. Zalivna norma iznosi 40 - 60 dm3 (L) po m2. Između dva zalivanja treba da prođe 15 - 20 dana. Navodnjavanje je osnovni preduslov za gajenje kukuruza šećerca, jer povećava prinos i omogućava stabilnu proizvodnju i kasniju berbu. U kasnijim rokovima setve, navodnjavanje je neophodno posle setve. U uslovima bez navodnjavanja, dobre prinose daju samo rani hibridi iz redovne, prolećne setve.
Zaperci se ne zakidaju, jer se kukuruz često bokori, tako da ima i do 5 - 6 zaperaka, najčešće na ivičnim biljkama, koji izbijaju iz osnove glavnog stabla. Na njima može da se formira metlica i klip.
Usev šećerca mora da se štiti jer ga ptice napadaju, a to se radi pomoću strašila ili ubijenih ptica kao najbolji način.
B e r b a
Berba se izvodi ručno ili beračima u fazi mlečno - voštane zrelosti (u mlečnoj zrelosti - svila je dobila braon boju i sasušila se, pojavilo se mleko pri pritisku zrna noktom), kada vlaga u zrnu treba da bude oko 76 % za tržište, a za industrijsku preradu 72 - 68 %. Bere se u jutarnjim časovima (najbolje oko 10 časova) kada je najveći sadržaj šećera. Obrani klipovi se odnose što pre na preradu ili tržište, uz prethodno komušanje. Kvalitet šećerca se duže čuva ako se bere sa komušinom. U najkraćem roku klipovi se kuvaju, zamrzavaju ili konzreviraju ili se to čini sa zrnom. Novi, poboljšani šećerci imaju mogućnost sporog prezrevanja, drže vodu i šećer oko 7 dana pa mogu duže da se beru.
Ukoliko obrani klipovi kukuruza šećerca ne idu direktno na preradu, potrebno ih je čuvati u hladnim komorama na temperaturi od 0 do 4 0C i relativnoj vlažnosti vazduha 85 - 90 %. U tom slučaju klipovi se očiste od komušine mašinama ljuštilicama, stavljaju u paletne sanduke i lageruju u hladnjaču. U ovakvim uslovima kvalitet šećerca može da se očuva 4 - 8 dana, duže sa komušinom, a kraće ako je očišćen.
Ostali delovi biljke (stablo i list) skidaju se silažnim kombajnima. Skinuta masa može se silirati ili se odmah koristi za ishranu stoke. Prinos klipa iznosi 20 - 30 t/ha, a zelene mase 20 - 25 t/ha.
Autor, Stanko Nekić, dipl. Ing. agronomije
BROKOLI - Brassica oleracea var. botrytis subvar. cymosa. M o r f o l o š k e o s o b i n e (vidi Tablu X, sl. 17 - var. Italica) Brokoli ili brokola je jednogodišnja povrtarska biljka, koja iste godine obrazuje vegetativne i generativne or... Više [+]
BROKOLI - Brassica oleracea var. botrytis subvar. cymosa.
M o r f o l o š k e o s o b i n e (vidi Tablu X, sl. 17 - var. Italica)
Brokoli ili brokola je jednogodišnja povrtarska biljka, koja iste godine obrazuje vegetativne i generativne organe. Naime, u povoljnim uslovima cvetni pupoljci cvasti se otvaraju i obrazuje se razvijena cvast kao i kod karfiola.
Po morfološkim osobinama brokoli ili brokola je veoma slična karfiolu. Od nje se razlikuje po tome što nema metamorfoziranu cvast, već je cvast (prečnika 6 do 10 cm) sastavljena od pravih cvetova. Cvasti imaju i debele cvetne drške (10 - 15 cm dužine), te se zajedno koriste za ljudsku ishranu. Takođe, razlika je i u tome što se nakon otkidanja glavne - vršne cvasti, iz pazuha donjih listova izrastaju sekundarne grane, koje na vrhu nose manje ljubičaste cvasti, koje se beru i koriste na isti način ili za preradu. Kako se bočne cvasti razvijaju kontinuirano tokom nekoliko nedelja, tako i berba može biti u više navrata. Cvasti su rastresite, zelene ili ljubičaste boje, najčešće sivkastoplavkastezelene boje, po čemu se razlikuju od karfiola, koji ima zbijene, kompaktne cvasti. Glavna mesnata cvast brokole ima 300 do 400 grama, dok bočne cvasti, koje sukcesivno stižu za berbu, imaju 150 do 200 grama.
U s l o v i u s p e v a n j a
Optimalna temperatura za rast i razvoj brokole je 15 do 18 0C. Zbog toga njena je proizvodnja moguća samo u ranoproletnjem i postrnom (jesenjem) preriodu. Da bi formirala cvast, tokom vegetacije brokola mora proći određeni period izloženosti niskim temperaturama, najčešće nižim od 10 0C. To se posebno odnosi na jesenje gajenje, kada se zbog visokih temperatura znatno intezivnije razvija lišće, pa cvasti ostaju sitnije. U vegetativnoj fazi, brokola može podneti kratkotrajne niske temperature do - 10 0C, ali cvasti stradaju pri - 5 0C. Visoke temperature nepovoljno utiču na razvoj brokole, posebno tokom razvoja cvasti. Temperature više od 25 0C uzrokuju stvaranje sitnih, rastresitih cvasti, a cvetovi se veoma brzo otvaraju čime se gubi tržišna vrednost brokole. Usled visokih temperatura može doći do žućenja i propadanja pojedinih cvetova unutar cvasti.
T e h n o l o g i j a p r o i z v o d n j e
I z b o r h i b r i d a
Hibridi brokole: Lucky F1 (vegetacije oko 70 dana od rasađivanja), Griffen F1 (vegetacije oko 75 dana od rasađivanja), Marathon F1 (vegetacije oko 85 dana od rasađivanja), Monopoly F1 (vegetacije oko 80 dana od rasađivanja);
P l o d o r e d
Brokola se obavezno uzgaja u plodoredu, a uzgoj se na istoj površini, kao i kod ostalih kupusnjača, ne sme ponoviti barem 3 do 4 godine.
G a j e n j e
Brokola je biljka koja ima jaku vršnu dominaciju. Nakon berbe glavne (primarne) cvasti, iz pazuha listova mogu izbiti sekundarne grane koje takođe nose nešto manje cvasti, koje se koriste za preradu. Brokola ima manje zahteve u pogledu zemljišta i klime u odnosu na druge kupusnjače. Uzgaja se iz rasada, kada biljka ima 4 - 5 dobro razvijenih listova, a zemljište treba biti slabo kiselo do neutralno (pH = 6,0 - 6,5) i dobro drenirano (ocedno), jer brokola ne podnosi višak vode. Razmak sadnje biljaka u redu je 30 - 40 cm, a razmak između redova je 70 cm, čime se ostvaruje sklop od 35. 000 – 45.000 biljaka po hektaru ( Dr Zdravko Matotan, 2004.).
Ponoviću neke karakteristike, koje su jako bitne za gajenje brokole. Optimalna temperatura za rast i razvoj brokole je od 14 - 19 0C. Da bi formirala cvast, brokola mora proći određeno razdoblje niskih temperatura nižih od 10 0C. U suprotnom, ako su više temperature bilo u jesenjem gajenju ili u proletnjem biljka će formirati jaku lisnu masu i sitnije cvasti. Takođe, temperatura iznad 25 0C pogoduje razvoju rastresitih cvasti, tj. onih koje nisu zbijenije i kompaktnije. Stres usled visokih temperatura, te uz nedovoljnu količinu vode može izazvati žućenje cvasti i jednostavno njihovo propadanje. Pravilno đubrenje se postiže poznavanjem sadržaja osnovnih biljnih hraniva u zemljištu. Brokola, kao i ostale kupusnjače, ima plitak koren, te je potrebno osigurati dostupno i redovno đubrenje tokom vegetacije.
Za prinos od 25 t/ha brokola iznosi celom biljkom 116 kg/ha azota (N), 41 kg/ha fosfora (P2O5), 209 kg/ha kalijuma (K2O), 39 kg/ha kalcijuma (CaO) i 26 kg/ha magnezijuma (MgO), prema Haifi. Ovim iznetim količinama hraniva treba se pridržavati prilikom određivanja normi đubriva, s tim da fosfor (P2O5) možemo prilikom đubrenja podići na nivo od 100 kg/ha. Ne treba izgubiti iz vida da se najtačnije đubrenje useva brokole dobija na osnovu agrohemijske analize zemljišta.
B e r b a
Brokola se bere kada su cvasti potpuno razvijene, a pre početka otvaranja cvetova. Bere se odsecanjem centralne cvasti sa petnaestak centimetara zadebljalom stabljikom, svaka 2 do 3 dana. Nakon berbe primarnih cvasti tokom 2 do 3 nedelje, posebno pri jesenjem gajenju, na bočnim granama za berbu dospevaju sekundarne cvasti kojih ima veći broj, ali su znatno sitnije. One se uglavnom koriste za preradu, prethodnim smrzavanjem. Cvetovi brokole mogu se i nakon berbe razvijati, te da ne bi došlo do njihovog otvaranja, cvasti treba čuvati u rashladnim prostorima na temperaturi do 4 0C. Na temperaturi 0 0C i uz relativnu vlagu vazduha 90 do 95 % moguće je brokolu skladištiti do dve nedelje.
Cvasti brokole pakuju se pojedinačno u tanku prijanjajuću foliju, da bi se sačuvale od gubljenja vlage.
Prinosi brokole primenom savremenih uzgojnih postupaka kreću se uglavnom od 12 do 15 t/ha.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije