Pretraživanje postova
Iz Zadružnog saveza Srbije u Skupštinu Srbije i u kabinet predsednika Srbije poslat je predlog za osnivanje Ministarstva za razvoj preduzetništva i zadrugarstva. ”Razvoj preduzetništva je generator novih radnih mesta, a razvoj zadrugarstva... Više [+]
Iz Zadružnog saveza Srbije u Skupštinu Srbije i u kabinet predsednika Srbije poslat je predlog za osnivanje Ministarstva za razvoj preduzetništva i zadrugarstva. ”Razvoj preduzetništva je generator novih radnih mesta, a razvoj zadrugarstva je najveća podrška opstanku seoskih sredina. Ministarstvo za razvoj preduzetništva i zadrugarstva biće matica za 700.000 preduzetnika i zadrugara u Srbiji, uključujući i 100.000 kooperanta u preko 5.000 zadruga u Srbiji. Reč je o sektoru koji sa mrežom od 800.000 članova ima značajnu ulogu u kreiranju političkog ambijenta i stabilnosti države. Tokom 2023. godine formirano je 53.992 firmi od čega su 80% preduzetnici i zadrugari”, navodi se u obrazloženju. #zadruznisavezsrbije
Prošle godine je 75 tona maka izvezeno sa banatskih polja za Slovačku, ali kao poluproizvod, očišćen samo od čaura jer se kao čist ne može izvoziti. ”Sve radimo po EU standardima a to, između ostalog, podrazumeva i da mak nema morfijuma”, n... Više [+]
Prošle godine je 75 tona maka izvezeno sa banatskih polja za Slovačku, ali kao poluproizvod, očišćen samo od čaura jer se kao čist ne može izvoziti. ”Sve radimo po EU standardima a to, između ostalog, podrazumeva i da mak nema morfijuma”, naglašava proizvođač Miša Hromčik iz Padine. ”Zbog klimatskih promena i sve nižih cena ratarskih kultura, okrenuli smo se proizvodnji maka. Ali smo se prvo povezali sa maticom Slovačkom, od njih smo čuli priču i pokrenuli posao koji se pokazao kao odličan izbor, zbog sigurnog tržišta i dobre cene”, napominje on. Prosečna cena maka je dva evra, ali može da bude i viša. Po hektaru se, kaže Hromčik, može dobiti pola tone do 900 kilograma. #uzgojmaka
Foto: Pixabay
Uskoro na lageru kompanije KITE DOO – nošene prskalice KUHN DELTIS 2!
Karakteristike: Nošena, kačenje u 3 tačke Rezervoar 1500 l Pumpa 170 l Krila aluminijumska 21m 8 sekcija EQUILIBRA sistem Hidraulična suspenzija – 3D krila Nosači za 4 di...
Jednostavan tov ovaca bez velikog predznanja, međudržavni izvozni ugovori sa zemljama Bliskog istoka i subvencije doprinele su da se ovčarstvo sada bolje razvija nego druge grane stočarstva. Od naredne godine ovčari će dobijati 10.000 dinar... Više [+]
Jednostavan tov ovaca bez velikog predznanja, međudržavni izvozni ugovori sa zemljama Bliskog istoka i subvencije doprinele su da se ovčarstvo sada bolje razvija nego druge grane stočarstva. Od naredne godine ovčari će dobijati 10.000 dinara za glavni matični zapat po grlu, a ove godine podsticaj je bio 7.000 dinara. Prema rečima profesora dr Ivana Pihlera sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, za domaće ovčarstvo je najznačajnije to što je zaustavljen pad grla i što se beleži rast stada, doduše samo 1,5 odsto, po podacima Republičkog zavoda za statistiku iz prošle godine. Kako dodaje, za ovčarstvo se ljudi opredeljuju jer ono zahteva daleko manje tehnološkog znanja ukoliko se tovi zbog mesa, ali tov podstiču i domaće prilike. #ovcarstvo
"Pogledajte malo i nas", poručuje resornoj ministarki poljoprivrednik Ivan Kostića iz Pirota. Na ministarkinu izjavu da su subvencije svima isplaćene, on tvrdi da nisu i da oni koji se bave organskom proizvodnjom od februara nisu dobili ni... Više [+]
"Pogledajte malo i nas", poručuje resornoj ministarki poljoprivrednik Ivan Kostića iz Pirota. Na ministarkinu izjavu da su subvencije svima isplaćene, on tvrdi da nisu i da oni koji se bave organskom proizvodnjom od februara nisu dobili ni dinara. Kaže da će zato na obroncima Stare planine biti sve manje ovaca, a broj je već drastično smanjen. U gazdinstvu Kostića je 190 grla u stadu, a po grlu je subvencija 9.800 dinara, kaže, samo na papiru. ”Ove godine organska proizvodnja u Srbiji nije dobila ni jedan jedini dinar. Ni za biljnu proizvodnju, ni za tov jagnjadi, ni za priplodna matična grla pa je milionsko obećanje zapravo milionsko dugovanje države, i meni i drugima u ovom kraju“, tvrdi on. #ovcarstvo #organskaproizvodnja
Matična mleč u čaurama pre skupljanja PčelarstvoMBogdanović #RuralFoto #Proizvodnja
Vrhunske mašine Lely Welger i Fella sada su Massey Ferguson
Austro Diesel GmbH, generalni uvoznik renomirane marke Massey Ferguson za Centralnu i Istočnu Evropu, sada nudi uređaje za travnjake, prese za okrugle bale i kombinacije...
KAKO STAVITI POD KONTROLU ZLATASTO ŽUTILO VINOVE LOZE U našim vinogorjima prva pojava simptoma tipa zlatastog žutila vinove loze (Flavenscense doree) uočena je krajem prošlog veka u župskom i trsteničkom vinogorju, ali je tek 2004. godine z... Više [+]
KAKO STAVITI POD KONTROLU ZLATASTO ŽUTILO VINOVE LOZE
U našim vinogorjima prva pojava simptoma tipa zlatastog žutila vinove loze (Flavenscense doree) uočena je krajem prošlog veka u župskom i trsteničkom vinogorju, ali je tek 2004. godine zvanično registrovana u Srbiji. Osnovne karakteristike fitoplazmoza vinove loze su brzo (eksplozivno) širenje i velika ekonomska štetnost, koja često dovodi do sušenja čokota i propadanja vinograda. Fitoplazmoze se šire vegetativnim delovima vinove loze (reznicama, kalem grančicama i dr.), odnosno kalemljenjem, a u poljskim uslovima prouzrokovače tih bolesti prenose cikade i drugi vektori. Fitoplazme su isključivo intracelularni mikroorganizmi koji nastanjuju floem (koru) i to ćelije sitastih cevi različitih biljnih vrsta. Prenose ih insekti, vektori iz grupe cikada na neprekidan način. Fitoplazme su uglavnom okruglastog, ali promenljivog oblika i veličine (50-1000 nm u prečniku), koje cirkulišu u sitastim cevima floema (kore) kroz sitaste ploče. Vidljive su pod elektronskim mikroskopom.
Kretanje fitoplazmi je sporo, a njihova distribucija u biljci je neravnomerna. Fitoplazme se održavaju u obolelim čokotima vinove loze i u loznom sadnom materijalu tokom zimskog perioda, kao i u biljkama domaćinima iz spontane flore. Materijal za propagaciju (razmnožavanje) je izvor infekcija i jedan od osnovnih načina širenja bolesti zlatastog žutila vinove loze na velika rastojanja.
Najveću osetljivost ispoljila je sorta Plovdina, a najotpornija na fitoplazme je sorta Prokupac. Cikade ili "cvrčci" prenosioci fitoplazmoza vinove loze su vrlo različite veličine, od većih vrsta do jako sitnih. Vrlo su pokretljivi i mogu preleteti hiljade kilometara. Neke vrste se kreću skakanjem. Hrane se sisanjem biljnih sokova. Neke vrste prenose pored fitoplazmi i viruse.
Simptomi: Preporučuje se vinogradarima da pažljivo pregledaju zasade vinove loze na prisustvo simptoma zlatastog žutila (Flavescence doree). Obratiti pažnju na sledeće simptome: 1) Promena boje lista - kod crnih sorti ljubičasta do crvena, kod belih sorti zlatnožuta, 2) Savijanje spoljašnjih ivica lista prema naličju, 3) Skraćene internodije na zaraženim lastarima, 4) Pojava rehuljavih grozdova koji zaostaju u razvoju u odnosu na zdrave, 5) Odsustvo lignifikacije zaraženih lastara;
Suzbijanje. Stručnjaci su predvideli niz mera zaštite i prevencije u cilju sprečavanja širenja glavnog krivca cikade, vektora fitoplazme u vinogradima Srbije. Kontrola vektora olakšana je time što se S. titanus hrani samo na vinovoj lozi i ima jednu generaciju godišnje. Međutim, za fitoplazme kao patogene i uzročnike zlatastog žutila vinove loze za sada, nažalost, nema definitivnog izlečenja. U borbi protiv fitoplazmi koriste se indirektne mere suzbijanja kojima se pokušava sprečiti njihovo širenje. Najvažnije je uklanjanje i uništavanje obolelih čokota vinove loze koji pokazuju simptome u matičnim i proizvodnim zasadima. Zatim praćenje pojave cikada, postavljanjem žutih lepljivih ploča u vinogradu i obavezno suzbijanje prema programu zaštite i preporuci PIS-a. Naravno, važno je suzbijanje korova i samoniklih biljaka vinove loze, kao potencijalnih rezervoara zaraze. Zatim, krčenje zapuštenih vinograda, kao i uništavanje divlje loze, odnosno obične pavitine. Za sadnju treba koristiti zdrav i sertifikovan sadni materijal. Pri izboru sortimenta treba birati manje osetljive sorte vinove loze, posebno u vinogradima u kojima je fitoplazmoza već prisutna. Program suzbijanja cikade (Scaphoideus titanusa) u zasadima vinove loze mora da obuhvati tri tretmana. Prvo tretiranje se sprovodi posle cvetanja, u prvoj polovini juna, do trećeg razvojnog stadijuma larve. Drugo tretiranje obavlja se početkom jula, 10 do 14 dana nakon prvog tretmana. Ako se tokom jula nedeljno ulovi četiri ili više odraslih jedinki cikade po jednoj žutoj lepljivoj ploči, sprovodi se treći tretman.
Za suzbijanje larvi i odraslih jedinki cikade koriste se insekticidi: buprofezin + fenpiroksimat u koncentraciji 0,1% i buprofezin u koncentraciji 0,06%, zatim flupiradifuron 0,5 l/ha i zeta-cipermetrin 0,01 - 0,015%. Edukaciju poljoprivrednih proizvođača o pojavi, širenju i merama zaštite od fitoplazmoze vinove loze sprovode poljoprivredne stručne službe na svojim proizvodnim područjima.
Rezime: Trenutno dominiraju larve drugog razvojnog stupnja štetočine cikade prenosioca Zlatastog žutila Vinove loze, ali je registrovana i pojava larvi trećeg razvojnog stupnja koje su sposobne da prenesu pomenutu fitoplazmu sa zaraženih na zdrave čokote. Imajući u vidu prognozirane visoke temperature, u narednim danima se očekuje intenzivna pojava larvi trećeg razvojnog stupnja, te se radi postizanja dugoročne zaštite proizvodnje grožđa svim vlasnicima čokota vinove loze preporučuje primena hemijskih mera zaštite.
Autor, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
#RuralFoto Iako izgleda kao da je u džunglama Južne Amerike ili Jugoistočne Azije, ova kamena zidana česma, koju je podigao moj čukundeda Mita Kojić zapravo je u Brusniku (Negotinska Krajina, danas u sastavu Grada Zaječara iako je preko 30... Više [+]
#RuralFoto Iako izgleda kao da je u džunglama Južne Amerike ili Jugoistočne Azije, ova kamena zidana česma, koju je podigao moj čukundeda Mita Kojić zapravo je u Brusniku (Negotinska Krajina, danas u sastavu Grada Zaječara iako je preko 30 km udaljen od samog Zaječara) i s kraja XIX veka je (na internetu se nalaze podaci da je iz 1900ih -- npr. ovde:
http://wikimapia.org/27625674/Mita-s-Fountain-Mitina-%C4%8Desma
i ovde:
https://italiawiki.com/pages/posto-in-serbia/brusnik-zaje-ar.html
-- ali nije, svakako je bila završena pre 1896. godine, možda čak i krajem 1880ih).
Mita (baš to mu je pravo ime, prema matičnoj knjizi rođenih koju sam našao u Arhivu, a ne šta znam npr Dimitrije isl) bio je jedno vreme kmet sela a sve vreme svinjarski trgovac koji je prodavao svoje svinje u Austrougarskoj (do tzv "svinjskog rata" tj carinskog sukoba Srbije s pomenutom carevinom), a česmu je napravio 50ak metara ispod svoje kuće, na putu za zaselak Klenovac i groblje, pre svega za napoj svojih goveda (vidi se široko korito) ali i za ljude koji prolaze.
Naravno, Brusnik koji je svojevremeno imao 2600 stanovnika, u vreme kad je Beograd imao jedva 19.000, i jedno vreme bio središte uprave za 15ak sela, danas je sveden na možda 200 mahom ljudi preko 55 godina života, pa ovu česmu niko ne održava. Mi, Mitini potomci, ne živimo u Brusniku (osim dvojice staraca koji se jedva kreću, ne mogu ni sebi da pomognu a ne da popravljaju arhitektonske ostatke iz XIX veka; verovatno bi bila potrebna i saglasnost nekog, makar opštine jer mislim da nije pod zaštitom Zavoda iako bi verovatno trebalo da bude). #selo #Brusnik
Južnobanatski ratari: Poljoprivrednici će zbog neažurnosti državnih organa ostati bez subvencija
Saopštenje Udruženja "Pančevački Ratari", asocijacije "Agrarni Forum" Pančevo i Udruženja "Građanska Neposlušnost" Dolovo dostavljeno redakciji Agrokluba, prenosima u ce...