Pretraživanje postova
ORGANSKO VOĆARSTVO. Organska poljoprivreda je proizvodnja poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe veštačkih materija sintetičko hemijskog porekla tokom ciklusa proizvodnje, odnosno ne upotrebljavaju se mineralna đubriva, pesticidi i veštačke... Više [+]
ORGANSKO VOĆARSTVO. Organska poljoprivreda je proizvodnja poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe veštačkih materija sintetičko hemijskog porekla tokom ciklusa proizvodnje, odnosno ne upotrebljavaju se mineralna đubriva, pesticidi i veštačke materije koje deluju stimulativno na rast i razvoj biljaka, tako da ta proizvodnja ne šteti zdravlju ljudi i životinja, a preko pravilnog korišćenja prirodnih resursa dugoročno održava produktivnost agroekosistema i ne oštećuje prirodne ekosisteme. Organska voćarska proizvodnja predstavlja sve proizvodne sisteme koji unapređuju životnu sredinu, socijalne i ekonomske aspekte proizvodnje zdravstveno bezbednog voća.
Organska proizvodnja voća u svetu je veoma rasprostranjena i teži se njenom unapređenju u cilju očuvanja životne sredine i stvaranja proizvoda visoke bezbednosti i dobrog nutritivnog (hranljivog) sastava. U svetu organska proizvodnja voća je najviše rasprostranjena u Australiji i kreće se na nekih 12,4 miliona hektara, zatim sledi Evropa sa 7,4 miliona hektara, Južna Amerika sa 4,9 miliona hektara, dok su najmanje površine u Africi i one iznose svega 0,4 miliona hektara.
PRINCIPI ORGANSKOG VOĆARSTVA
Osnovni principi organskog voćarstva su:
1) Proizvodnja zdravog i kvalitetnog voća sa potvrđenim procesom proizvodnje, uz očuvanje životne sredine.
2) Održavanje plodnosti zemljišta u voćarskoj proizvodnji.
3) Zaštita bilja i suzbijanje korova fizičkim i biološkim metodama (to će reći ne smeju se primenjivati hemijska sintetička sredstva zaštite).
4) Očuvanje biodiverziteta ili biološke raznolikosti u ciklusima proizvodnje.
5) U organskoj proizvodnji dozvoljena je upotreba materija koje nastaju prirodno, dok su nedozvoljene materije koje se proizvode veštački. U izuzetnim slučajevima kada ne postoji zamena za određeni sintetički preparat, a isti preparat igra važnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji može da bude dozvoljena upotreba tog preparata.
6) Izgradnja i održavanje organske materije u zemljištu, a time i održavanje dobrog stanja i plodnosti zemljišta jedan je od osnovnih principa organske proizvodnje.
Organska poljoprivreda počiva na održivom razvoju koji podrazumeva sklad tri osnovna životna elementa:
1. Ekološki element (pod kojim se podrazumeva očuvanje životne sredine ili poboljšanje njenog ukupnog stanja),
2. Ekonomski element (pod kojim se podrazumeva ekonomska stabilnost i isplativost proizvodnje),
3. Socijalni element (pod kojim se podrazumeva održavanje tradicionalnih vrednosti, zapošljavanje ljudi kroz proces proizvodnje i održavanje izvornog ukusa i mirisa biljnih proizvoda).
PROIZVODNJA VOĆA PO ORGANSKIM PRINCIPIMA OBUHVATA TRI
NAČINA DOBIJANJA VOĆA:
1. SAKUPLJANJE DIVLJEG I SAMONIKLOG VOĆA
Sakupljanje divljeg i samoniklog voća smatra se metodom organske proizvodnje ako staništa, odnosno oblasti tri godine pre sakupljanja nisu tretirana nedozvoljenim sredstvima i ako sakupljanje ne utiče na stabilnost prirodne sredine ili održanje vrste. U divlje samoniklo voće možemo uvrstiti borovnicu, šumsku jagodu, prirodne populacije maline, kupine, ribizle, divlju lesku, drenjinu, trnjinu, itd.
2. PROIZVODNJA U RODNIM ZASADIMA
Prevođenje konvencionalnih zasada u organske je moguće u organskoj proizvodnji. Zavisno od stanja postojećeg zasada, prelazni period može trajati od dve godine do pet godina. Optimalni period je tri godine. Ovaj period može da se skrati ako postoji dokaz da zemljište nije tretirano hemijskim sredstvima. Uspešnost proizvodnje zavisi od položaja, starosti zasada, voćne vrste, sorte, razmaka sadnje i primenjene agrotehnike. U ovakvim zasadima ima dosta plodova druge i treće klase, te se zbog boljeg plasmana preporučuje prerada dobijenih proizvoda. Najbolji prelaz između konvencionalne i organske proizvodnje je integralni sistem proizvodnje.
3. PODIZANJE VOĆNJAKA
Podizanje voćnjaka po organskim principima je najbolji način organske proizvodnje voća. Bez obzira na način gajenja (konvencionalni, integralni ili organski) voćnim vrstama treba obezbediti optimalne uslove za rast i plodonošenje, te prema datim ekološkim uslovima odabrati odgovarajuće voćne vrste i sorte. Prinos i kvalitet plodova zavise od više faktora. Pre podizanja zasada potrebna je pažljiva analiza i planiranje, jer je voćnjak višegodišnji zasad i sve učinjene greške u početku, kasnije je teško ili nemoguće ispraviti.
USLOVI ZA ORGANSKO VOĆARSTVO
- IDENTIFIKACIJA REJONA (Ispitivanje uslova u kojima pojedina voćna vrsta može da ostvari najveću, najkvalitetniju i najrentabilniju proizvodnju. Ispituju se temperatura (min. i max. temperatura), relativna vlažnost, dnevne temperature, dužina dana i intezitet svetlosti, padavine, brzina vetra, zemljišni sistem, ekspozicija i nagib terena);
- IZBOR LOKALITETA (Potrebno je da voćnjak ima prostornu izolaciju od mogućih izvora zagađenja, povoljne ekološke uslove, blizinu većih tržišta (turistička i banjska mesta), hladnjače i preradne kapacitete, dobre puteve i električnu mrežu, vodu za navodnjavanje propisanog kvaliteta);
- IZBOR VOĆNE VRSTE I SORTE (Skladna kombinacija bioloških osobina voćnih vrsta sa agroekološkim uslovima);
- IZBOR SORTE (Zbog specifične organske proizvodnje (zabranjene upotrebe pesticida), osnova pri izboru sorti treba da bude otpornost prema bolestima, štetočinama i nepovoljnim abiotičkim činiocima);
- SERTIFIKOVANE SADNICE (Proizvedene metodama za organsku proizvodnju);
- UREĐENJE I PRIPREMA ZEMLJIŠTA (Uslovno zabranjeno rigolovanje zemljišta, zbog poremećaja hemijsko - bioloških parametara zemljišta);
- ORGANIZACIJA ZEMLJIŠNE POVRŠINE (Podrazumeva određivanje veličine parcele, putne mreže, pravca pružanja redova i raspored sorata, formiranje uzgojnog oblika, uređenje sistema za navodnjavanje, podizanje zaštitnih pojaseva);
- REZIDBA (Rezidba direktno utiče na početak rodnosti, veličinu prinosa, kvalitet plodova, redovnu rodnost i dugovečnost voćaka. Rezidbom treba da se održi i produži period rodnosti. Jačina rezidbe zavisi od starosti i bujnosti voćaka);
- NAVODNJAVANJE ZASADA (Preporučeni načini navodnjavanja za organsku proizvodnju su „kap po kap“ i subirigacija ili podzemno navodnjavanje);
- ODRŽAVANJE ZEMLJIŠTA (Načini održavanja zemljišta u voćnjaku su zelenišno đubrenje, kompostiranje, zgoreli stajnjak i kameni fosfat, organski otpaci (koštano brašno), zaoravanje biljnih ostataka, primena kreča ili sumpora, zastiranje - mulčiranje i različite kombinacije zatravljivanja i obrade u redu i međurednom prostoru);
- GAJENJE POTKULTURA (Uslov je da se nadoknade hranljivi elementi, te se najčešće gaje leguminoze koje se okopavaju, kao što su pasulj, grašak, boranija i sl.);
- ĐUBRENJE I ZAŠTITA VOĆAKA PO ORGANSKIM PRINCIPIMA (Osnova zaštite su preventivne mere koje imaju za cilj sprečavanje zaraze biljnim bolestima ili napada štetočina. U organskoj proizvodnji dozvoljena je upotreba đubriva organskog porekla, prirodnih mineralnih i mikrobioloških đubriva, oplemenjivača zemljišta i biljnih preparata za zaštitu bilja. Plodnost i biološka aktivnost zemljišta se održavaju: gajenjem leguminoza, zelenišnim đubrenjem, stajnjakom i drugim organskim materijama);
- UPOTREBA NESINTETIČKIH MATERIJA U PROIZVODJI VOĆA. Organska proizvodnja voća izbegava upotrebu sintetičkih đubriva, pesticida i genetički modifikovanih organizama i pri tom izbegava zagađivanje životne sredine i poboljšava opstanak međusobno povezanih zajednica biljaka, životinja i čoveka.
Obrada, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Republička direkcija za robne rezerve oglasila je prikupljanje pismenih ponuda za razmenu belog i šarenog pasulja kao i belog glaziranog pirinča za odgovarajuću količinu pasulja i pririnča iz poslednjeg mogućeg roda, radi obnavljanja postoj... Više [+]
Republička direkcija za robne rezerve oglasila je prikupljanje pismenih ponuda za razmenu belog i šarenog pasulja kao i belog glaziranog pirinča za odgovarajuću količinu pasulja i pririnča iz poslednjeg mogućeg roda, radi obnavljanja postojećih zaliha. Količina belog pasulja je 68.000 kilograma, šarenog pasulja 192.300 kilograma, a pirinča 434.150 kilograma. Plaćanje je kompenzacijom nakon isporuke navedenih roba koje su predmet razmene. Rok za dostavljanje ponuda je najkasnije do 22. septembra. Sve potrebne informacije mogu se dobiti u Republičkoj direkciji za robne rezerve, Beograd, ul. Dečanska br.8A, Odeljenje za poljoprivredne i prehrambene proizvode, i na mejl: office@rdrr.gov.rs. #robnerezerve
"Gra na đuveč"- čuveni vranjski specijalitet napravljen od pasulja zvanog tetovac.
Coltrane® i Nicogan® - pobednički tim za čist kukuruz bez korova
Za brzo i efikasno rešavanje problema sa uskolisnim i širokolisnim korovima u kukuruzu herbicidi Coltrane® i Nicogan® kompanije Adama su pravo rešenje. Coltrane® za širok...
U vreme kada na tržištu dominira beli luk i pasulj iz uvoza, pojedini proizvođači povrća sa područja opštine Žitorađa odlučili su da im upravo to bude primarna proizvodnja. U oštroj tržišnoj utakmici, kako kažu, oslanjaju se na kvalitet dom... Više [+]
U vreme kada na tržištu dominira beli luk i pasulj iz uvoza, pojedini proizvođači povrća sa područja opštine Žitorađa odlučili su da im upravo to bude primarna proizvodnja. U oštroj tržišnoj utakmici, kako kažu, oslanjaju se na kvalitet domaćih sorti, velike površine pod njima, i inovativnost u proizvodnji. Ivan Dinić iz sela Badnjevca zasadio je po hektar belog luka i pasulja i tako na jedan sasvim novi nivo podigao proizvodnju kojom su mu se decenijama bavili deda i otac na malim površinama i tradicionalnim ručnim sejanjem. “Sa cenom smo zadovoljni i mislim da moje domaćinstvo može da živi od toga. Pasulj je trenutno 400 din/kg, kilogram luka je oko 400, 500 dinara”, kaže Dinić.
Domaćinstvo Đurđević dobija poklon Agrokluba za najbolji video #MojeBlago
Iza nas je mesec u kom ste nam audio-vizuelno predstavili svoje #MojeBlago. Među vama bilo je onih koji se bave mlečnim govedarstvom, vinogradarstvom, ali i ratarstvom i...
#MojeBlago Đurđevića iz Malih Radinaca u trci za najbolji video
Završismo i treću nedelju #MojeBlago najboljeg videa na KLUB-u. Pretposlednje sedmice februara se izdvojio video farme Đurđević iz Malih Radinaca opštine Ruma koji prikaz...
#MojeBlago #Agroklub #srem #falconlittlework Poljoprivredno gazdinstvo Đurđević se generacijama unazad bavi poljoprivrednom proizvodnjom, ratarstvom, povrtarstvom i stocarstvom. Paprika je jedina koju smo prozvodili zadnjih 50 godina bez pr... Više [+]
#MojeBlago #Agroklub #srem #falconlittlework
Poljoprivredno gazdinstvo Đurđević se generacijama unazad bavi poljoprivrednom proizvodnjom, ratarstvom, povrtarstvom i stocarstvom. Paprika je jedina koju smo prozvodili zadnjih 50 godina bez prekida dok smo ostale proizvode radili sa prekidima. Pored paprike danas radimo pasulj, paradajz i od ratarskih kultura kukuruz i soju. Sto se tice stocarstva danas je svinjarstvo aktuelno a nekad su bikovi bili u prednosti.
Iako Srbija ima idealne uslove za gajenje belog luka i pasulja, na uvoz ove dve vrste povrća trošimo milione evra. Zbog ekonomske neisplativosti mnogi poljoprivrednici su odustali od proizvodnje, a stručnjaci upozoravaju da bi u narednom pe... Više [+]
Iako Srbija ima idealne uslove za gajenje belog luka i pasulja, na uvoz ove dve vrste povrća trošimo milione evra. Zbog ekonomske neisplativosti mnogi poljoprivrednici su odustali od proizvodnje, a stručnjaci upozoravaju da bi u narednom periodu i sadašnje površine pod belim lukom i pasuljem mogle da se smanje. ”Poslednjih pet-šest godina smo beli luk uvek sadili na istoj površini, ali ćemo je u ovoj sezoni smanjiti jer nas je uvoz iz Albanije prošle godine pokosio sa cenom i jednostavno nema smisla raditi toliki posao a biti na 'nuli' ili čak u minusu”, kaže Aleksandar Granić koji na jednom hektaru u Žitištu gaji beli luk. Ovaj poljoprivrednik nije jedini koji od ove proizvodnje odustaje. #beliluk
Od ovako očišćenog pasulja Vranjanke spreme odličan lučen pasulj bez koga se ne može zamisliti ni jedna posna slava.