Pretraživanje postova
Grad Kragujevac je za 2024. godinu predvideo povećana ulaganja u poljoprivredu i razvoj seoskih područja. Iz budžeta će biti izdvojeno 80 miliona dinara za subvencije poljoprivrednicima, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na pretho... Više [+]
Grad Kragujevac je za 2024. godinu predvideo povećana ulaganja u poljoprivredu i razvoj seoskih područja. Iz budžeta će biti izdvojeno 80 miliona dinara za subvencije poljoprivrednicima, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodne godine. Postoji čak i inicijativa da se ova suma tokom godine dodatno poveća preko rebalansa budžeta. Zajedno sa povećanjem sredstava, raste i broj poljoprivrednika koji učestvuju u programima subvencija. U narednim nedeljama se očekuje pokretanje programa za 2024. godinu, gde se najveća interesovanja predviđaju za nabavku traktora, poljoprivrednih mašina, stoke, opreme za stočarstvo, zasađivanje, plastenika i sistema za navodnjavanje. #agrarnibudzet
Najmanje 23 poljoprivrednika, koji imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo na teritoriji grada Užica, dobiće bespovratna sredstva za razvoj plasteničke proizvodnje, na osnovu ugovora koji je potpisan između grada Užica i Fondacije “Ana... Više [+]
Najmanje 23 poljoprivrednika, koji imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo na teritoriji grada Užica, dobiće bespovratna sredstva za razvoj plasteničke proizvodnje, na osnovu ugovora koji je potpisan između grada Užica i Fondacije “Ana i Vlade Divac”. Konkurs je otvoren do 11. aprila i za ovu namenu opredeljena su sredstva u iznosu od šest miliona dinara. Kako ističe Slobodan Kuzmanović, član Gradskog veća za poljoprivredu, ova mera realizuje se u okviru projekta Divac poljoprivredni fondovi – Užice 2024 sa ciljem ekonomskog jačanja porodica koje žive na selu i bave se poljoprivrednom proizvodnjom. Najmanje 23 proizvođača dobiće bespovratna sredstva za nabavku profesionalnih plastenika. #fondacijadivac #plastenickaproizvodnja
Povrtari u Staroj Pazovi su jako retki ali ipak se nađe par gazdistava sa višedecenijskim iskutvom. Jedno takvo gazdinstvo je porodica Hadrik. Anna Hadrikova sa suprugom i sinom već više od 40 godina se bave proizvodnjom povrća. Ove godine... Više [+]
Povrtari u Staroj Pazovi su jako retki ali ipak se nađe par gazdistava sa višedecenijskim iskutvom. Jedno takvo gazdinstvo je porodica Hadrik. Anna Hadrikova sa suprugom i sinom već više od 40 godina se bave proizvodnjom povrća. Ove godine imaju jedan plastenik zelene salate i jedan plastenik spanaća koje proizvode bez kapi pesticida i još manje veštačke prihrane. U ponudi imaju brojne plodove jeseni a tekst o njihovom iskustvu dolazi na naš portal do kraja nedelje.
Grad Beograd raspisao je Javni poziv za dokazivanje prava prečeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini na svojoj teritoriji grada za 2024. godinu. Ovim Javnim pozivom se stavlja van snage prethodno objavljeni Javni poziv za do... Više [+]
Grad Beograd raspisao je Javni poziv za dokazivanje prava prečeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini na svojoj teritoriji grada za 2024. godinu. Ovim Javnim pozivom se stavlja van snage prethodno objavljeni Javni poziv za dokazivanje prava prečeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini na teritoriji grada Beograda za 2024. godinu, koji je objavljen na internet stranici Grada Beograda 29.06.2023. godine. Javni poziv odnosi se na fizička i pravna lica, vlasnike sistema za navodnjavanje, odvodnjavanje, ribnjaka, poljoprivrednog objekta, staklenika, plastenika i višegodišnjih zasada. Svi oni treba da dostave potrebnu dokumentaciju do 31. oktobra. #zakuppoljoprivrednogzemljista #beograd
Јавни позив за доказивање права пречег закупа пољопривредног...
ГРАДСKA УПРАВА ГРАДА БЕОГРАДА Секретаријат за пољопривре
Zauvek omiljeno povrće. Šta vi volite iz plastenika ili bašte?
That_Miodrag
pre 8 meseci
Volim sve povrće osim možda bele repe i tako nekih stvari koje se jedu presne. Volim i mahunarke. I često kuvam povrće, ali samo papriku niti kuvam Više [+] niti pečem (ni ajvar ni punjene paprike) nego kad sve drugo (tikvice, cveklu, paradajz, krompir, spanać, blitvu, rukolu, karfiol, kelj, nekad plavi patlidžan, mada je on bolji pečen i možda grašak, boraniju, kad imam bamje, eventualno neku ribu jer ne jedem meso, ali može i bez ribe) skuvam, na samom kraju isključim ringlu, nasečem svežu papriku na froncle (tzv "žilijen") i dodam u taj neki kao da uslovno kažem đuveč sa više vrsta povrća i poklopim na 3 minuta. Volim da se paprika oseti pod zubima. A često dodam i seme golice (uglavnom) ili ponekad seckani badem/indijski orah (orah i lešnik meni nisu za slano jelo, samo za slatko). I to jedem s npr. pirinčem koji je skuvan obaška u multikukeru prethodno veče na jeftiniju struju ili s bulgurom ili sa kuskusom (bulgur i kuskus su skoro isto) ili eventualno geršlom. Probao sam i s kuvanim žitom, ali ipak je ono meni za da bude slatko a ne slano.
Za subvencionisanje poljoprivrednih gazdinstava na konkursu, koji je već raspisan i biće otvoren do 21. juna, Grad Leskovac izvojiće 66,5 miliona dinara, što je za 16,5 miliona više nego u prethodnoj godini. Poljoprivednici koji su kupili n... Više [+]
Za subvencionisanje poljoprivrednih gazdinstava na konkursu, koji je već raspisan i biće otvoren do 21. juna, Grad Leskovac izvojiće 66,5 miliona dinara, što je za 16,5 miliona više nego u prethodnoj godini. Poljoprivednici koji su kupili nove mašine za obradu zemljišta svoje zahteve, kao i neophodnu dokumentaciju, predavaće Odeljenju za razvoj privrede i poljoprivrede ili na šalterima Uslužnog centra. Najviše novca, kao i prethodnih godina, biće izdvojeno za podizanje i opremanje plastenika za proizvodnju voća, povrća i rasadničku proizvodnju, za šta je planiran iznos od 30 miliona dinara. Prošle godine budžet za podsticajna sredstva u poljoprivredi iznosio je 50 miliona dinara. #subvencije
Domaći povrtari se umesto razvoja plasteničke proizvodnje i prodaje ranog povrća na pijaci okreću gajenju na otvorenom. Veće površine im obezbeđuju saradnju sa marketima. Ono čemu srpski proizvođači povrća treba da teže je da procentualno i... Više [+]
Domaći povrtari se umesto razvoja plasteničke proizvodnje i prodaje ranog povrća na pijaci okreću gajenju na otvorenom. Veće površine im obezbeđuju saradnju sa marketima. Ono čemu srpski proizvođači povrća treba da teže je da procentualno i srazmerno našoj površini sustignu EU pokazatelje. ”Na 4% ukupnih obradivih površina proizvede se preko 450 miliona tona povrća za pola milijarde ljudi. E ove trendove i mi moramo pratiti”, rekao je Žarko Ilin sa NS Poljoprivrednog fakulteta. Povrtarska proizvodnja u Srbiji u okviru biljne proizvodnje učestvuje sa 3,5%. Godišnje se zaseje 130.000 ha što je dovoljno za domaće potrebe, ali je 5.400 ha stalnih i povremenih plastenika nedovoljno. #plastenickaproizvodnja #povrce
IZBOR FOLIJE ZA PLASTENIKE. Za uspešnu povrtarsku proizvodnju u zaštićenom prostoru je od izuzetnog značaja izbor odgovarajuće folije. Na ovaj izbor najviše utiču klima i tip objekta. Ako je za neko područje karakteristično da su leti visok... Više [+]
IZBOR FOLIJE ZA PLASTENIKE.
Za uspešnu povrtarsku proizvodnju u zaštićenom prostoru je od izuzetnog značaja izbor odgovarajuće folije. Na ovaj izbor najviše utiču klima i tip objekta. Ako je za neko područje karakteristično da su leti visoke temperature vazduha, koristi se odgovarajuća metoda senčenja. Postoji mogućnost primene termoosetljive folije.
Mnogi povrtari često su u nedoumici kako da odaberu odgovarajuću foliju za pokrivanje zaštićenog prostora. Prilikom izbora folije, polazi se od vrste ili tipa objekta i klimatskih prilika područja u kojem se podiže plastenik. Neophodno je voditi računa i o vrsti plasteničke proizvodnje. Na primer, za veoma ranu proizvodnju, kao što je uzgoj rasada, biraju se folije veće transparentnosti (providnosti). Za bujne biljke bolje su pokrivke ili folije koje propuštaju više difuzne svetlosti.
Ako se objekti pokrivaju sa dve folije, takođe se treba pridržavati određenih pravila.
Kada se radi o visokim tunelima koji imaju sistem za dopunsko zagrevanje, unutrašnja folija se postavlja na paralelnu potkonstrukciju da bi se dobila što veća zapremina objekta, jer se veća masa vazduha sporije hladi. Spoljašnja folija (debljine 180 mikrometara ili 0,18 mm) treba da propušta što više svetlosti. Preporučuje se da unutrašnja folija (debljine 80 mikrometara ili 0,08 mm) ima aditiv (dodatak) koji sprečava "kapanje" i da je dobrih termičkih osobina, ali malo slabije providnosti nego spoljašnja folija.
Za visoke tunele bez sistema za dopunsko zagrevanje najbolje su spoljašnje providne folije debljine 150 mikrometara ili 0,15 mm. Unutrašnja folija (debljine 30 mikrometara ili 0,03 mm) postavlja se na horizontalnu poprečnu gredu. Poželjno je da ima veliku providnost, da je "nekapajuća" i sa posebnim termičkim (toplotnim) efektom. Tako se postiže smanjenje zapremine vazduha, u koju zrači toplota nakupljena u zemljištu.
Ako je za neko područje karakteristično da su leti visoke temperature vazduha, koristi se odgovarajuća metoda senčenja. Postoji mogućnost primene termoosetljive folije "mulchopaque", koja na 28 stepeni celzijusovih postaje bela, smanjuje joj se providnost i sprečava pregrevanje unutar objekta. Kada je temperatura okolnog vazduha ispod 28 stepeni celzijusovih, ova pokrivka je providna.
Postoje i UV stabilizirajuće folije, o čemu su povrtari upoznati.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Godišnje iz plastenika dobijemo oko 245.000 tona povrća, još 400.000 tona u baštama za sopstvene potrebe porodica ili zelenih pijaca, a milion tona povrća proizvede se na otvorenom prostoru, rečeno je na nedavnom savetovanju povrtara na tem... Više [+]
Godišnje iz plastenika dobijemo oko 245.000 tona povrća, još 400.000 tona u baštama za sopstvene potrebe porodica ili zelenih pijaca, a milion tona povrća proizvede se na otvorenom prostoru, rečeno je na nedavnom savetovanju povrtara na temu „Savremena proizvodnja povrća”. Pod povrćem imamo, u proseku, oko 110.000 hektara, a gajimo 41 povrtnu vrstu, od kojih je ekonomski značajno 30 vrsta. Prof. dr Žarko Ilin sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu spomenuo je da proizvedemo više povrća nego što su nam potrebe, koje su milion do 1,2 miliona tona, pa dobar deo završi u izvozu. Međutim, profesor je napomenuo da nemamo dovoljno takozvanih toploljubivih povrtarskih vrsta u predzimskom i zimskom periodu i ranom proleću, a to su: paradajz, paprika, krastavci i zelena salata i ovo povrće zato uvozima iz Severne Makedonije, Albanije, Grčke i Turske. #plastenickaproizvodnjapovrca
Ponosna na nekadašnje #MojeBlago
Rasad je bio odličan, stigao i do Novog Sada, a plastenik gura treću godinu