Pretraživanje postova
Svetska turistička organizacija (UNVTO) raspisala je i četvrti po redu konkurs za izbor najboljeg turističkog sela u nameri da se unapredi uloga turizma u vrednovanju i očuvanju ruralnih predela. Kroz ovu aktivnost ova organizacija traga za... Više [+]
Svetska turistička organizacija (UNVTO) raspisala je i četvrti po redu konkurs za izbor najboljeg turističkog sela u nameri da se unapredi uloga turizma u vrednovanju i očuvanju ruralnih predela. Kroz ovu aktivnost ova organizacija traga za najboljim turističkim predelima kao destinacijama u kojima se čuva kultura i tradicija. Podržava se raznolikost i pruža mogućnost za očuvanje biodiverziteta, odnosno traže se ona sela koja se ističu po svojoj posvećenosti održivosti u svim svojim aspektima (ekonomskom, socijalnom i ekološkom). U skladu sa brojnim standardima, najviše osam sela iz Srbije može proći kandidaturu o kojoj dalje odlučuje Svetska turistička organizacija. #srpskoselo #ruralnirazvoj
U trezoru "sudnjeg dana" nikad više sjemena - po prvi puta deponirano iz BiH
Trezor sa sjemenjem biljnih kultura koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji diljem svijeta, nalazi se na Arktiku, u Svalbardu. Ondje su u utorak, 27. 2. deponirane...
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) i ove godine, od 9. do 31. januara organizuje i sprovodi Međunarodni popis ptica vodenih staništa (International Waterbird Census - IWC), stoji na njihovom sajtu, gde pozivaju zaintereso... Više [+]
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) i ove godine, od 9. do 31. januara organizuje i sprovodi Međunarodni popis ptica vodenih staništa (International Waterbird Census - IWC), stoji na njihovom sajtu, gde pozivaju zainteresovane građane da uzmu učešće u ovoj najmasovnijoj i najstarijoj aktivnosti praćenja brojnosti divljih ptica na svetu, započetoj još davne 1966. godine.
"Zahvaljujući razgranatoj mreži članova, volontera i saradnika i ove godine ćemo se potruditi da obiđemo što više vodenih staništa širom zemlje, da zabeležimo stanje u kojima se nalaze, kao i brojnost ptica na njima. Posebnu pažnju ćemo posvetiti obilasku zaštićenih područja, ribnjaka, akumulacija, kao i tokova svih većih reka u Srbiji kako bismo održali kontinuitet i mogli da upoređujemo podatke", kaže koordinator ovog popisa Marko Šćiban iz DZPPS-a.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pojedine lokalitete će obilaziti u saradnji sa upravljačima i čuvarima zaštićenih područja i drugim institucijama koje se bave vodama i zaštitom prirode. Sa brodova, iz automobila ili pešaka brojaće se patke, guske, labudovi, gnjurci, ronci, čaplje, galebovi i ostale ptice koje borave na vodama ili uz njih.
Saznanja do kojih se dolazi kroz ovo istraživanje koriste se za preduzimanje konkretnih koraka u zaštiti populacija divljih ptica, lovnih vrsta na međunarodnom nivou i uopšte značaja vodenih staništa za očuvanje biološke raznolikosti. Podaci koje ornitolozi u Srbiji prikupe na kraju se objedinjuju i šalju u svetsku bazu podataka koju vodi organizacija Wetlands International. Terenski obilasci za brojanje ptica i ovog puta biće iskorišćeni za prikupljanje podataka u okviru Panonskog popisa ptica grabljivica od 12. do 15. januara, a tokom celog perioda dokumentovaće i institucijama prijavljivati različite oblike uništavanja prirode i ugrožavanja ptica.
Za detaljna uputstva pišite na imejl adresu iwc@pticesrbije.rs.
Foto: Depositphoto/stevebonk
ORGANSKO VOĆARSTVO. Organska poljoprivreda je proizvodnja poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe veštačkih materija sintetičko hemijskog porekla tokom ciklusa proizvodnje, odnosno ne upotrebljavaju se mineralna đubriva, pesticidi i veštačke... Više [+]
ORGANSKO VOĆARSTVO. Organska poljoprivreda je proizvodnja poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe veštačkih materija sintetičko hemijskog porekla tokom ciklusa proizvodnje, odnosno ne upotrebljavaju se mineralna đubriva, pesticidi i veštačke materije koje deluju stimulativno na rast i razvoj biljaka, tako da ta proizvodnja ne šteti zdravlju ljudi i životinja, a preko pravilnog korišćenja prirodnih resursa dugoročno održava produktivnost agroekosistema i ne oštećuje prirodne ekosisteme. Organska voćarska proizvodnja predstavlja sve proizvodne sisteme koji unapređuju životnu sredinu, socijalne i ekonomske aspekte proizvodnje zdravstveno bezbednog voća.
Organska proizvodnja voća u svetu je veoma rasprostranjena i teži se njenom unapređenju u cilju očuvanja životne sredine i stvaranja proizvoda visoke bezbednosti i dobrog nutritivnog (hranljivog) sastava. U svetu organska proizvodnja voća je najviše rasprostranjena u Australiji i kreće se na nekih 12,4 miliona hektara, zatim sledi Evropa sa 7,4 miliona hektara, Južna Amerika sa 4,9 miliona hektara, dok su najmanje površine u Africi i one iznose svega 0,4 miliona hektara.
PRINCIPI ORGANSKOG VOĆARSTVA
Osnovni principi organskog voćarstva su:
1) Proizvodnja zdravog i kvalitetnog voća sa potvrđenim procesom proizvodnje, uz očuvanje životne sredine.
2) Održavanje plodnosti zemljišta u voćarskoj proizvodnji.
3) Zaštita bilja i suzbijanje korova fizičkim i biološkim metodama (to će reći ne smeju se primenjivati hemijska sintetička sredstva zaštite).
4) Očuvanje biodiverziteta ili biološke raznolikosti u ciklusima proizvodnje.
5) U organskoj proizvodnji dozvoljena je upotreba materija koje nastaju prirodno, dok su nedozvoljene materije koje se proizvode veštački. U izuzetnim slučajevima kada ne postoji zamena za određeni sintetički preparat, a isti preparat igra važnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji može da bude dozvoljena upotreba tog preparata.
6) Izgradnja i održavanje organske materije u zemljištu, a time i održavanje dobrog stanja i plodnosti zemljišta jedan je od osnovnih principa organske proizvodnje.
Organska poljoprivreda počiva na održivom razvoju koji podrazumeva sklad tri osnovna životna elementa:
1. Ekološki element (pod kojim se podrazumeva očuvanje životne sredine ili poboljšanje njenog ukupnog stanja),
2. Ekonomski element (pod kojim se podrazumeva ekonomska stabilnost i isplativost proizvodnje),
3. Socijalni element (pod kojim se podrazumeva održavanje tradicionalnih vrednosti, zapošljavanje ljudi kroz proces proizvodnje i održavanje izvornog ukusa i mirisa biljnih proizvoda).
PROIZVODNJA VOĆA PO ORGANSKIM PRINCIPIMA OBUHVATA TRI
NAČINA DOBIJANJA VOĆA:
1. SAKUPLJANJE DIVLJEG I SAMONIKLOG VOĆA
Sakupljanje divljeg i samoniklog voća smatra se metodom organske proizvodnje ako staništa, odnosno oblasti tri godine pre sakupljanja nisu tretirana nedozvoljenim sredstvima i ako sakupljanje ne utiče na stabilnost prirodne sredine ili održanje vrste. U divlje samoniklo voće možemo uvrstiti borovnicu, šumsku jagodu, prirodne populacije maline, kupine, ribizle, divlju lesku, drenjinu, trnjinu, itd.
2. PROIZVODNJA U RODNIM ZASADIMA
Prevođenje konvencionalnih zasada u organske je moguće u organskoj proizvodnji. Zavisno od stanja postojećeg zasada, prelazni period može trajati od dve godine do pet godina. Optimalni period je tri godine. Ovaj period može da se skrati ako postoji dokaz da zemljište nije tretirano hemijskim sredstvima. Uspešnost proizvodnje zavisi od položaja, starosti zasada, voćne vrste, sorte, razmaka sadnje i primenjene agrotehnike. U ovakvim zasadima ima dosta plodova druge i treće klase, te se zbog boljeg plasmana preporučuje prerada dobijenih proizvoda. Najbolji prelaz između konvencionalne i organske proizvodnje je integralni sistem proizvodnje.
3. PODIZANJE VOĆNJAKA
Podizanje voćnjaka po organskim principima je najbolji način organske proizvodnje voća. Bez obzira na način gajenja (konvencionalni, integralni ili organski) voćnim vrstama treba obezbediti optimalne uslove za rast i plodonošenje, te prema datim ekološkim uslovima odabrati odgovarajuće voćne vrste i sorte. Prinos i kvalitet plodova zavise od više faktora. Pre podizanja zasada potrebna je pažljiva analiza i planiranje, jer je voćnjak višegodišnji zasad i sve učinjene greške u početku, kasnije je teško ili nemoguće ispraviti.
USLOVI ZA ORGANSKO VOĆARSTVO
- IDENTIFIKACIJA REJONA (Ispitivanje uslova u kojima pojedina voćna vrsta može da ostvari najveću, najkvalitetniju i najrentabilniju proizvodnju. Ispituju se temperatura (min. i max. temperatura), relativna vlažnost, dnevne temperature, dužina dana i intezitet svetlosti, padavine, brzina vetra, zemljišni sistem, ekspozicija i nagib terena);
- IZBOR LOKALITETA (Potrebno je da voćnjak ima prostornu izolaciju od mogućih izvora zagađenja, povoljne ekološke uslove, blizinu većih tržišta (turistička i banjska mesta), hladnjače i preradne kapacitete, dobre puteve i električnu mrežu, vodu za navodnjavanje propisanog kvaliteta);
- IZBOR VOĆNE VRSTE I SORTE (Skladna kombinacija bioloških osobina voćnih vrsta sa agroekološkim uslovima);
- IZBOR SORTE (Zbog specifične organske proizvodnje (zabranjene upotrebe pesticida), osnova pri izboru sorti treba da bude otpornost prema bolestima, štetočinama i nepovoljnim abiotičkim činiocima);
- SERTIFIKOVANE SADNICE (Proizvedene metodama za organsku proizvodnju);
- UREĐENJE I PRIPREMA ZEMLJIŠTA (Uslovno zabranjeno rigolovanje zemljišta, zbog poremećaja hemijsko - bioloških parametara zemljišta);
- ORGANIZACIJA ZEMLJIŠNE POVRŠINE (Podrazumeva određivanje veličine parcele, putne mreže, pravca pružanja redova i raspored sorata, formiranje uzgojnog oblika, uređenje sistema za navodnjavanje, podizanje zaštitnih pojaseva);
- REZIDBA (Rezidba direktno utiče na početak rodnosti, veličinu prinosa, kvalitet plodova, redovnu rodnost i dugovečnost voćaka. Rezidbom treba da se održi i produži period rodnosti. Jačina rezidbe zavisi od starosti i bujnosti voćaka);
- NAVODNJAVANJE ZASADA (Preporučeni načini navodnjavanja za organsku proizvodnju su „kap po kap“ i subirigacija ili podzemno navodnjavanje);
- ODRŽAVANJE ZEMLJIŠTA (Načini održavanja zemljišta u voćnjaku su zelenišno đubrenje, kompostiranje, zgoreli stajnjak i kameni fosfat, organski otpaci (koštano brašno), zaoravanje biljnih ostataka, primena kreča ili sumpora, zastiranje - mulčiranje i različite kombinacije zatravljivanja i obrade u redu i međurednom prostoru);
- GAJENJE POTKULTURA (Uslov je da se nadoknade hranljivi elementi, te se najčešće gaje leguminoze koje se okopavaju, kao što su pasulj, grašak, boranija i sl.);
- ĐUBRENJE I ZAŠTITA VOĆAKA PO ORGANSKIM PRINCIPIMA (Osnova zaštite su preventivne mere koje imaju za cilj sprečavanje zaraze biljnim bolestima ili napada štetočina. U organskoj proizvodnji dozvoljena je upotreba đubriva organskog porekla, prirodnih mineralnih i mikrobioloških đubriva, oplemenjivača zemljišta i biljnih preparata za zaštitu bilja. Plodnost i biološka aktivnost zemljišta se održavaju: gajenjem leguminoza, zelenišnim đubrenjem, stajnjakom i drugim organskim materijama);
- UPOTREBA NESINTETIČKIH MATERIJA U PROIZVODJI VOĆA. Organska proizvodnja voća izbegava upotrebu sintetičkih đubriva, pesticida i genetički modifikovanih organizama i pri tom izbegava zagađivanje životne sredine i poboljšava opstanak međusobno povezanih zajednica biljaka, životinja i čoveka.
Obrada, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
U Turističkoj organizaciji Srbije danas su uručene pločice restoranima koji su uvršteni u Mišlen (Michelin) Vodič za Beograd za 2023. godinu. Čuvene Mišlen pločice preuzeli su vlasnici i šefovi kuhinja 17 restorana, a ovo priznanje gostima... Više [+]
U Turističkoj organizaciji Srbije danas su uručene pločice restoranima koji su uvršteni u Mišlen (Michelin) Vodič za Beograd za 2023. godinu. Čuvene Mišlen pločice preuzeli su vlasnici i šefovi kuhinja 17 restorana, a ovo priznanje gostima tih ugostiteljskih objekata je pokazatelj kvaliteta, raznolikosti i kreativnosti hrane i usluga koje nude. „Samo do pre par godina organizacija svečanosti na temu selekcije beogradskih restorana za Mišlen vodič bila je vizija koju smo imali, kojoj smo težili i do koje smo, uz angažovanje svih nas, i došli“, rekla je Dunja Đenić, pomoćnica ministra turizma i omladine. „Dolazak Mišlena u Srbiju dodatno je doprineo boljoj vidljivosti i pozicioniranju naše zemlje kao turističke destinacije na svetskom tržištu, a u prilog tome govori činjenica da je za 33% stranih turista gastronomija osnovni motiv dolaska. Prezentovanje gastronomske turističke ponude Srbije je šansa za kreiranje brenda zasnovanog na autohtonim vrstama proizvoda i to je prilika da se gastronomija Srbije izdiferencira kao poseban turistički proizvod’’, zaključila je pomoćnica ministra turizma i omladine.
Danas je Svetski dan močvarnih staništa, a obeležava se još od 1971. godine. Ovogodišnja je tema - revitalizacija reka. Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF provodi projekat "Revitalizacija Evropskog Amazona", a vrednost mu je gotovo... Više [+]
Danas je Svetski dan močvarnih staništa, a obeležava se još od 1971. godine. Ovogodišnja je tema - revitalizacija reka.
Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF provodi projekat "Revitalizacija Evropskog Amazona", a vrednost mu je gotovo pet miliona evra.
Njime će se revitalizovati vlažne livade uz reku Muru u Sloveniji, gde će se uspostaviti i model cirkularne ekonomije kroz tradicionalno stočarstvo u saradnji sa lokalnim poljoprivrednicima, lokalnim vrtićima i školama. U Hrvatskoj će se na reci Dravi, u blizini ušća reke Mure, povezati rukavac čime će se povećati retencijsko područje za vreme većih vodnih talasa te ponovo omogućili protok vode na popularnom kupalištu u blizini opštine Legrad. U Parku prirode Kopački rit čistiće rukavac i tako povezati Dunav sa Kopačkim jezerom koje je ujedno i najveća stajaća voda u parku.
U Srbiji će u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje raditi na konverziji iz plantaža hibridne topole u autohtonu heterogenu poplavnu šumu te uz to istražiti kako će se područje prirodno revitalizovati.
"Močvarna su staništa dom za čak 40 odsto svih vrsta, kao i za više od milijardu ljudi u svetu čija dobrobit direktno zavisi od njih. Stoga su investicije poput ove za Evropski Amazon, na čijem području živi oko milion ljudi, od direktne važnosti. Jedino tako možemo se suočiti s klimatskom i krizom biološke raznolikosti te ostvariti održivi razvoj", ističe Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.
Foto: Facebook/Danijel Mirkov, Gornje Podunavlje
Kako na efikasan način zaustaviti degradaciju zemljišta?
Ljudi koji se bave poljoprivredom su od uvek imali poseban odnos prema zemlji. Zemljište je najvrednije što posedujemo. Zemlja nam obezbeđuje hranu i uslove za život. Zem...
Mita Filipov
pre 1 godinu
Чувајте земљу,не прави се више.Марк Твен. Чувајте земљу,не прави се више.Марк Твен.
Najveća poznata biljka na Zemlji, morska trava koja je tri puta veća od Menhetna, otkrivena je kod obale Australije. Genetskim testiranjem naučnici su utvrdili da je ogromna podvodna livada u zapadnoj Australiji zapravo jedna biljka, morska... Više [+]
Najveća poznata biljka na Zemlji, morska trava koja je tri puta veća od Menhetna, otkrivena je kod obale Australije. Genetskim testiranjem naučnici su utvrdili da je ogromna podvodna livada u zapadnoj Australiji zapravo jedna biljka, morska trava koja pokriva oko 200 kvadratnih kilometara, a veruje se da se širila iz jednog semena tokom najmanje 4.500 godina, saopštili su istraživači sa Univerziteta Zapadne Australije. Naučnici su slučajno naišli na otkriće u zalivu "Šark", oko 800 kilometara severno od Perta, a njihov cilj bio je da utvrde genetsku raznolikost vrste, poznate i kao "trava traka", koja se obično nalazi duž delova australijske obale. #morskatrava
Lidl je zajedno sa sertifikacionom kućom GLOBAL G.A.P. i drugim partnerima završio razvoj standarda za zaštitu biodiverziteta u konvencionalnoj proizvodnji voća i povrća u Evropi. U praksi, ovaj projekat omogućava Lidlu da bude prvi evropsk... Više [+]
Lidl je zajedno sa sertifikacionom kućom GLOBAL G.A.P. i drugim partnerima završio razvoj standarda za zaštitu biodiverziteta u konvencionalnoj proizvodnji voća i povrća u Evropi. U praksi, ovaj projekat omogućava Lidlu da bude prvi evropski trgovac koji podstiče očuvanje raznolikosti vrsta, doprinosi očuvanju kvaliteta i plodnosti zemljišta, dok na duže staze doprinosi boljem stanju prirode. Od sada će ovaj modul pod nazivom "BioDiversity" biti dostupan svim učesnicima na tržištu kao dodatni modul za uspostavljeni GLOBALG.A.P. standard za dobre poljoprivredne prakse. Lidl će u prvom koraku, primeniti standard na više od 250 proizvođača iz različitih evropskih zemalja, a u narednom koraku GLOBALG.A.P. dodatak za zaštitu biodiverziteta biće predstavljen svim evropskim proizvođačima voća i povrća, a u narednom koraku GLOBALG.A.P. dodatak za zaštitu biodiverziteta biće predstavljen svim evropskim proizvođačima voća i povrća. #globalgap
U engleskom gradu Brajtonu uvedeno je pravilo prema kome u nove objekte moraju da budu ugrađene posebne cigle koje će obezbediti gnezda za divlje pčele. Prema novim pravilima, zgrade koje su više od pet metara treba da imaju i cigle za pčel... Više [+]
U engleskom gradu Brajtonu uvedeno je pravilo prema kome u nove objekte moraju da budu ugrađene posebne cigle koje će obezbediti gnezda za divlje pčele. Prema novim pravilima, zgrade koje su više od pet metara treba da imaju i cigle za pčele. Cigle namenjene tim insektima iste su veličine kao i obične, ali imaju integrisan niz uskih otvora, načinjenih po uzoru na one u kojima se gnezde divlje pčele. Pčele lutalice, kako se podseća, čine skoro 250 od približno 270 vrsta pčela u Britaniji i igraju važnu ulogu u ekosistemu. Kako se dodaje, pošumljavanje, rupe za ježeve, kućice i hranilice za ptice su primeri jeftinijih i jednostavnih ideja, koje mogu da očuvaju biološku raznolikost. #divljepcele #ciglezapcele
Opeke sa otvorima za pčele obavezne u novim zgradama u Brajt...
Dok zagovornici ove politike na prvo mesto stavljaju poboljšanje biodiverziteta, nauč...