Pretraživanje postova
Sneg od jutros veje na Fruškoj gori. Iriški venac je zavejan, ali prohodan za sada. Naši čitaoci javljaju da su kolovozi mokri, pa je potreban dodatan oprez u saobraćaju. Temperature u Srbiji narednih dana će biti ispod proseka za ovo doba... Više [+]
Sneg od jutros veje na Fruškoj gori. Iriški venac je zavejan, ali prohodan za sada. Naši čitaoci javljaju da su kolovozi mokri, pa je potreban dodatan oprez u saobraćaju. Temperature u Srbiji narednih dana će biti ispod proseka za ovo doba godine. Kiša i pljuskovi najavljeni su do kraja nedelje, kao i sneg na višim planinama. foto:Marko Kokić
Dugo smo ga čekali-prvi sneg!
Kada je reč o ovoj zimi, vidimo da će godina na odlasku biti jedna od najtoplijih. Prema nekim proračunima, blage temperature će se nastaviti barem do prve polovine zime, što može dovesti do buđenja vegetacije, i samim tim do velike štete n... Više [+]
Kada je reč o ovoj zimi, vidimo da će godina na odlasku biti jedna od najtoplijih. Prema nekim proračunima, blage temperature će se nastaviti barem do prve polovine zime, što može dovesti do buđenja vegetacije, i samim tim do velike štete na poljoprivrednim usevima kasnije. Kako objašnjava meteorolog Đorđe Đurić, pripreme za mraz najviše zavise od finansija, ali ako je već došlo do buđenja vegetacije - to je neminovnost. Postoji više načina da poljoprivredni proizvođači zaštite biljke, a ovo su neka od najrasprostranjenijih: mešanjem vazduha, zadimljavanjem ili orošavanjem. Đurić navodi da je pšenica kod nas najugroženija, i da bi joj pogodovalo da što pre padne sneg. #poljoprivredniusevi
Da li kod vas ima snega? Ove godine je u nekim krajevima Srbije pao mesec dana ranije nego prošle godine. I vreme je!
Selo Jakovac, opština Knjaževac
U Srbiji ima više od 11.000 bujičnih vodotokova, a zbog klimatskih promena koje donose obilnije padavine i eroziju zemljišta bujične poplave će biti sve češće i veće, ocenila je Milica Caković, istraživač-saradnik na beogradskom Šumarskom f... Više [+]
U Srbiji ima više od 11.000 bujičnih vodotokova, a zbog klimatskih promena koje donose obilnije padavine i eroziju zemljišta bujične poplave će biti sve češće i veće, ocenila je Milica Caković, istraživač-saradnik na beogradskom Šumarskom fakultetu. Većina zabeleženih bujičnih poplava dogodila se južno od reka Save i Dunava, a posebno su pogođeni slivovi Kolubare i Zapadne Morave, Južne i Velike Morave. Kritični periodi za Srbiju su kraj proleća, zbog najintenzivnijih padavina i kraj zime, zbog otapanja snega i jakih kiša. Uređivanje oblasti u najvišim delovima slivova, gde se aktivira bujični talas, ključno je u zaštiti od bujičnih poplava, pored zaštite donjih, naseljenih delova sliva. #klimatskepromene #poplave