Pretraživanje postova
Ministar za brigu o selu Milan Krkobabić izjavio je da je potrebna hitna i korenita reforma u delu PIO sistema koji se odnosi na poljoprivredne penzije, jer je, kako je istakao, trenutna situacija neodrživa. ”Apsurdno je da neko sa pola hek... Više [+]
Ministar za brigu o selu Milan Krkobabić izjavio je da je potrebna hitna i korenita reforma u delu PIO sistema koji se odnosi na poljoprivredne penzije, jer je, kako je istakao, trenutna situacija neodrživa. ”Apsurdno je da neko sa pola hektara uplaćuje isti doprinos, kao i neko ko poseduje 5.000 hektara”, kazao je on. Kako je precizirao, za poljoprivrednike je najpovoljnije rešenje otpisati dugovanja u celosti, a manje povoljno je reprogramiranje glavnog duga uz otpis kamate. ”Kako je reč o velikom broju ljudi koji su u poznim godinama, reforma mora biti korenita, sveobuhvatna i socijalno odgovorna”, kazao je Krkobabić. On je ponovio da se zalaže za uvođenje socijalne garantovane penzije. #poljoprivrednepenzije #pio
Zbog blizine šećerane u Kovačici, u Crepaji je šećerna repa tradicionalno jedna od najzastupljenijih poljoprivrednih kultura. Ove godine prostire se na 800 hektara a suša joj nije nanela štetu pa poljoprivrednici očekuju dobar prinos kao i... Više [+]
Zbog blizine šećerane u Kovačici, u Crepaji je šećerna repa tradicionalno jedna od najzastupljenijih poljoprivrednih kultura. Ove godine prostire se na 800 hektara a suša joj nije nanela štetu pa poljoprivrednici očekuju dobar prinos kao i procenat šećera u korenu. Za razliku od ostalih ratarskih kultura, pogotovo soje koja je naviše stradala od suše, šećerna repa na području Crepaje dobro je podnela manjak padavina i visoke temperature. Ratari kažu da su zadovoljni saradnjom sa šećeranom u Kovačici. Trenutna cena repe je 5,5 dinara po kilogramu. Šećerana daje gratis 100 evra po hektaru kao vid stimulacije i 500 evra beskamatno po hektaru ratarima kojima je potreban novac unaped. #secernarepa
Šumadijska opština Knić poznata je po proizvodnji kupusa, posebno u delu toka reke Gruže. Za razliku od prošle godine ova proizvodna sezona je bolja za povrtare, prinos je veći i kvalitetniji. Nenad Ostojić se zajedno sa svojom porodicom ba... Više [+]
Šumadijska opština Knić poznata je po proizvodnji kupusa, posebno u delu toka reke Gruže. Za razliku od prošle godine ova proizvodna sezona je bolja za povrtare, prinos je veći i kvalitetniji. Nenad Ostojić se zajedno sa svojom porodicom bavi povrtarstvom u selu Čestin kod Knića. Oni kupus gaje na 40 ari a ove godine očekuju kvalitetan rod i prinos od 20 do 25 tona po hektaru. "Što se tiče hibrida ovde je zastupljen bukurešt, hibrid belog kupusa, a kada je reč o sorti imamo sortu domaći golubarac, šareni kupus”, kaže Ostojić. Međutim, proizvođače kupusa iz gružanskog kraja brine trenutna cena kupusa koja je upola manja od prošlogodišnje od 50 dinara. #kupus
Produženo ograničenje cena naftnih derivata na još 30 dana
Vlada Republike Srbije produžila je danas trajanje Uredbe o ograničenju cene naftnih derivata do 30. juna. U tekstu Uredbe o izmeni Uredbe o ograničenju visine cena deriv...
Trenutna situacija u Ukrajini otvorila je i brojna pitanja za srpske voćare, jer je Rusija među najvećim uvoznicima naše robe. U potencijlanom problemu bi se mogli nađi i proizvođači borovnica, jer iako je ovo voće veoma tražino sada je dis... Više [+]
Trenutna situacija u Ukrajini otvorila je i brojna pitanja za srpske voćare, jer je Rusija među najvećim uvoznicima naše robe. U potencijlanom problemu bi se mogli nađi i proizvođači borovnica, jer iako je ovo voće veoma tražino sada je diskutabilno kako će stići do kupaca.
"Sve je još uvek neizvesno i nemamo konkretne informacije, postoje neke indicije da će koristiti neke druge rute prilikom izvoza. Niko još ništa ne priča za cenu, ali s obzirom na situaciju pretpostavljamo da će biti viša nego prethodnih godina kada je prosečno iznosila oko 4,7 eura, ove godine se bi bilo realno da bude oko šest evra po kilogramu", kaže za RINU voćar Mladen Šljivić koji na pet hektara uzgaja borovnicu u selu Mršinci pored Čačka.
Srpska borovnica prethodnih godina doživela je pravu ekspanziju i širom naše zemlje povećana je površina pod zasadima ovog voća. Uz malinu bi mogla na evropskom i svetskom tržištu postati i novi srpski brend, a voćari se nadaju da ova situacija neće učiniti da odu nekoliko koraka unazad kad je u pitanju plasman njihove robe. Dodatan problem koji se javlja zbog rata u Ukrajini, jeste kako doći do berača jer su na mnogim plantažama brovnice brali upravo radnici iz drugih zemalja.
"Ja sam konkretno pregovarao sa radnicima iz Ukrajine koji su trebali da stignu na plantažu pre berbe, međutim sada je veliko pitanje da li će na to pristati zbog čitave situacije, a pronaći dobre radnike iz godine u godinu postaje sve teže. Sve to može da utiče na potencijalni rast cene ovog voća po kilogramu", kaže Šljivić.
Sa njegove plantaže borovnica najviše ide u Nemačku, zatim put Gruzije, Rusije i Italije. Na inostranom tržištu je izuzetno tražena zbog izuzetnog kvaliteta i ukusa, ali i zbog odličnih geografskih uslova za proizvodnju.
Berači borovnice mogu da zarade oko 300 dinara po satu, u većini slučajeva radi se deset sati dnevno i ako je borovnica u punom rodu dnevno može da se ubere oko 60 kilograma, a berba traje godišnje oko 20 dana. Pretpostavlja se i da će njihova dnevnica ove godine biti veća.
Da bi bili uspešni u proizvodnji ovog voća neophodna su i velika ulaganja koja se isplate nakon nekoliko godina. Najviše ulaganja ide u samu sadnju borovnice jer su sadnice izuzetno skupe, ali neophodno je uložiti u sistem za navodnjavanje i protivgradnu mrežu.
izvor. RINA
Nakon slepog miša, sada svinje? Koronavirus je raširen među svinjama u Kini, a može uticati i na ljudske stanice, pokazala je nova studija. Novi virus Sads-CoV se stoga može umnožavati u ljudskim plućnim ćelijama, ćelijama disajnih puteva i... Više [+]
Nakon slepog miša, sada svinje? Koronavirus je raširen među svinjama u Kini, a može uticati i na ljudske stanice, pokazala je nova studija. Novi virus Sads-CoV se stoga može umnožavati u ljudskim plućnim ćelijama, ćelijama disajnih puteva i ćelijama creva.
To sugeriše da ovaj koronavirus može uticati i na ljude - čak i ako do danas nisu poznati slučajevi. Stoga istraživači traže intenzivno praćenje ovog novog virusa.
Bilo da su to šišmiši, pacovi ili svinje: Patogeni koji mogu biti i opasni za ljude, iznova se razvijaju u životinjskom carstvu. Mutacijama stiču sposobnost ukrcavanja u ljudske ćelije i umnožavanja u njima. Primeri takvih zoonoza uzrokovanih prelaskom sa životinja na ljude su mnoge pandemije gripa, ali i trenutna pandemija koronavirusa. Sars-CoV-2, Covid-19 koji je svet bacio na kolena, razvio se iz virusa korone slepog miša.
Ali Sars-CoV-2 možda nije jedini koronavirus koji trenutno predstavlja pretnju. U Kini je poslednjih godina bilo nekoliko epidemija bolesti uzrokovanih sindromom akutne dijareje svinja koronavirusa (Sads-CoV). Kod svinja ovaj koronavirus, koji je otkriven tek 2016. godine, izaziva teški proliv od kojeg umire 90 odsto mladih prasadi. Istraživači pretpostavljaju da ovaj patogen, poput Sars-CoV-2, izvorno dolazi od slepih miševa.
To postavlja pitanje koliko je širok spektar širenja ovog novog koronavirusa i da li bi mogao uticati i na ljude. Kaitlin Edvards sa Univerziteta Severne Karoline u Čapel Hilu i njen tim su virusom Sads-CoV zarazili različite stanične ćelije majmuna, mačaka, svinja i ljudi i testirali može li patogen ući u te ćelije i razmnožavati se u njima.
Rezultat: Ispostavilo se da su gotovo sve testirane ćelije podložne Sads-CoV - uključujući i one na ljudima. Nakon samo 48 sati, istraživači su uspeli otkriti aktivne viruse u ćelijskim linijama iz jetre, creva i želuca. U drugom testu, svinjski koronavirus se takođe umnožio u uzorcima svežih ćelija iz sluznice nosa čoveka, disajnih puteva i pluća.
Čini se da Sads-CoV ne koristi nijednu od ranije poznatih ulaznih tačaka: Ne inficira ljudske ćelije putem ACE2 receptora kao što je Sars-CoV-2, niti putem pristaništa poznatih od drugih koronavirusa:
"Antitela koja blokiraju ove receptore, nisu inhibirali replikaciju virusa u ljudskim stanicama", izveštavaju Edvards i njen tim. Sada je važno pojasniti u naknadnim studijama kako ovaj svinjski koronavirus utiče na ćelije i koje su ljudske ćelije i dalje potencijalno osetljive.
"Ovi podaci pokazuju da je spektar primalaca Sads-CoV vrlo širok i da uključuje i ljude", navode Edvards i njen tim. Očigledno je da je ovaj koronavirus već u stanju da se prebacuje između slepih miševa, svinja i drugih sisara.
"Ovo pokazuje Sads-CoV kao potencijalni visoko rizični koronavirus koji bi mogao uticati na globalno zdravlje i ekonomiju," objavili su istraživači.
U pitanju su svinje: Novi koronavirus u Kini, preti da se proširi na ljude!
Nakon slepog miša, sada svinje? Koronavirus je raširen među svinjama u Kini, a može uticati i na ljudske stanice, pokazala je nova studija. Novi virus Sads-CoV se stoga m...
[VIDEO] Kako ELATUS ERA deluje na bolesti strnih žita?
Jedan od ključnih nosioca prinosa je zdrav list zastavičar! Šta se dešava u biljkama prilikom ostvarivanja infekcije i kako ELATUS ERA na njih deluje? Nova era u zaštiti...
Potrošnja crnog luka velika je tokom čitave godine, te smo često navikli da ovo povrće bude sastavni deo naše svakodnevne trpeze.Ipak, prethodnih dana cena luka je izuzetno skočila te bi ovo povrće moglo uskoro da postane luksuz jer je njeg... Više [+]
Potrošnja crnog luka velika je tokom čitave godine, te smo često navikli da ovo povrće bude sastavni deo naše svakodnevne trpeze.Ipak, prethodnih dana cena luka je izuzetno skočila te bi ovo povrće moglo uskoro da postane luksuz jer je njegova trenutna cena veća čak i od cene banana.