Pretraživanje postova
Lovol 504 je provereno sjajan pomoćnik 😎 u obavljanju različitih poslova u voćarstvu i povrtarstvu - a uz dodatak prednjeg utovarivača, vaše svakodnevne poljoprivredne aktivnosti postaju još jednostavnije i efikasnije. 💪 Uz ovaj duo poslo... Više [+]
Lovol 504 je provereno sjajan pomoćnik 😎 u obavljanju različitih poslova u voćarstvu i povrtarstvu - a uz dodatak prednjeg utovarivača, vaše svakodnevne poljoprivredne aktivnosti postaju još jednostavnije i efikasnije. 💪
Uz ovaj duo poslove poput utovara, istovara, slaganja i transporta obavljaćete s lakoćom!
Upravljanje je jednostavno i precizno putem džojstika, pružajući vam potpunu kontrolu nad operacijama.
Na ovu egzotičnu biljku 🍍 sam naišla jednog jutra na putu do Limanske pijace. Nasmejana baka Slavica me je uverila da je moguće gajiti je u našim klimatskim uslovima. Dala mi je jedan važan savet: ''Zalivaj ga samo destilovanom vodom, vodo... Više [+]
Na ovu egzotičnu biljku 🍍 sam naišla jednog jutra na putu do Limanske pijace. Nasmejana baka Slavica me je uverila da je moguće gajiti je u našim klimatskim uslovima.
Dala mi je jedan važan savet: ''Zalivaj ga samo destilovanom vodom, vodom iz klime ili izvorskom vodom''.
O tome kako gajiti ananas u našim klimatskim uslovima uskoro ćete saznati na Agroklubu. 🙂
Jelena Sajić
pre 1 dan
Baš sam i ja danas u jednoj cvećari naletela na ovakav ananas, baš sam se iznenadila. I evo sad objašnjenja :) Baš sam i ja danas u jednoj cvećari naletela na ovakav ananas, baš sam se iznenadila. I evo sad objašnjenja :)
Čuvajmo pčele. 🐝 Nikako ne primenjujte insekticide tokom cvetanja 🌸 voćnjaka. Iako fungicidi nisu otrovni za polinatore, savetujemo da tretiranje obavite u poslepodnevnim časovima kada je smanjena aktivnost pčela. Molimo vas da podelite o... Više [+]
Čuvajmo pčele. 🐝
Nikako ne primenjujte insekticide tokom cvetanja 🌸 voćnjaka. Iako fungicidi nisu otrovni za polinatore, savetujemo da tretiranje obavite u poslepodnevnim časovima kada je smanjena aktivnost pčela.
Molimo vas da podelite ovu objavu kako bi upozorenje stiglo do što većeg broja voćara.
Proizvođači malina u Srbiji najavili su da neće brati to voće ako cena bude ispod minimalne od 350 dinara po kilogramu. Udruženje Vilamet iz Arilja zatražilo je od Ministarstva poljoprivrede da pozove na zajednički sastanak proizvođače, otk... Više [+]
Proizvođači malina u Srbiji najavili su da neće brati to voće ako cena bude ispod minimalne od 350 dinara po kilogramu. Udruženje Vilamet iz Arilja zatražilo je od Ministarstva poljoprivrede da pozove na zajednički sastanak proizvođače, otkupljivače i izvoznike tog voća kako bi se izjasnili o otkupnoj ceni za ovu godinu. To udruženje je očekivalo da će otkupnu cenu saznati na jučerašnjem sastanku u Arilju, ali se na njemu pojavio samo jedan otkupljivač koji nije mogao u ime svih da govori o ceni. Predsednik udruženja Vilamet Mileta Pilčević rekao je da ove godine na vreme žele da saznaju koliko će otkupljivači platiti maline, jer ne mogu više da proizvode to voće sa gubitkom. #cenamaline
Sa prvim jagodama na pijacama, stiže i pitanje – da li u voću i povrću ima nedozvoljenog nivoa ostataka pesticida. Direktor Instituta za zaštitu bilja Nenad Trkulja kaže da se, na osnovu dostupnih podataka, u Srbiji jede zdravstveno ispravn... Više [+]
Sa prvim jagodama na pijacama, stiže i pitanje – da li u voću i povrću ima nedozvoljenog nivoa ostataka pesticida. Direktor Instituta za zaštitu bilja Nenad Trkulja kaže da se, na osnovu dostupnih podataka, u Srbiji jede zdravstveno ispravna hrana. On ističe da poljoprivrednici moraju da se drže uputstva za upotrebu priloženim uz preparate za zaštitu bilja, jer im odstupanje od toga ne donosi nikakvu korist, a stvara im veće troškove. Na pitanje da li je dovoljno da poljoprivrednici pažljivo čitaju etikete i da savete traže od prodavaca u poljoprivrednim apotekama, Trkulja podseća da poljoprivrednici mogu da se obrate i prognoznim izveštajnim službama, kao i savetodavnim stručnim službama. #zastitavocaipovrca
Konkretni saveti za zaštitu zasada koštičavog voća od monilioze - bolesti koja može značajno da ugrozi zdravlje višegodišnjih zasada i smanji prinos 👇
Republički hidrometeorološki zavod saopštio je juče da se ovih dana ujutro očekuje slab prizemni mraz, koji može da ošteti procvetale vrste i sorte voća. Preporuka poljoprivrednicima je da budu u pripravnosti i da prate vremensku prognozu,... Više [+]
Republički hidrometeorološki zavod saopštio je juče da se ovih dana ujutro očekuje slab prizemni mraz, koji može da ošteti procvetale vrste i sorte voća. Preporuka poljoprivrednicima je da budu u pripravnosti i da prate vremensku prognozu, a ako imaju mogućnosti i da primene adekvatne mere nege i zaštite, navodi RHMZ. Inače, najranije sorte voća u Srbiji su cvetale već krajem februara. Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović nedavno je izjavio da se ove godine ponavljaju vremenske prilike kao i prošle godine jer je posle toplog perioda u januaru i februaru bilo više od 20 Celzijusovih stepeni zbog čega su rane sorte voća, dženerika, kajsija i breskva, procvetale. #cvetanjevocaka #mraz
Grad Kragujevac je za 2024. godinu predvideo povećana ulaganja u poljoprivredu i razvoj seoskih područja. Iz budžeta će biti izdvojeno 80 miliona dinara za subvencije poljoprivrednicima, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na pretho... Više [+]
Grad Kragujevac je za 2024. godinu predvideo povećana ulaganja u poljoprivredu i razvoj seoskih područja. Iz budžeta će biti izdvojeno 80 miliona dinara za subvencije poljoprivrednicima, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prethodne godine. Postoji čak i inicijativa da se ova suma tokom godine dodatno poveća preko rebalansa budžeta. Zajedno sa povećanjem sredstava, raste i broj poljoprivrednika koji učestvuju u programima subvencija. U narednim nedeljama se očekuje pokretanje programa za 2024. godinu, gde se najveća interesovanja predviđaju za nabavku traktora, poljoprivrednih mašina, stoke, opreme za stočarstvo, zasađivanje, plastenika i sistema za navodnjavanje. #agrarnibudzet
Najranije sorte voća u Srbiji su cvetale već krajem februara, ima dosta pčela i oprašivanje je dobro i, ako ne bude mraza, rod će biti dobar, izjavio je juče profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović. "Ako temperatura... Više [+]
Najranije sorte voća u Srbiji su cvetale već krajem februara, ima dosta pčela i oprašivanje je dobro i, ako ne bude mraza, rod će biti dobar, izjavio je juče profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović. "Ako temperatura ne ode u minus, krajem marta i početkom aprila, što se dešavalo poslednjih godina, pa je oštetila voće, ova godina bi, posle 2013. i 2017. mogla biti jedna od rodnijih jer je dobro cvetalo i potencijal je veliki", rekao je Keserović. Dodao je da je prošle godine, bez obzira na visoke troškove proizvodnje i loših vremenskih uslova koji su napravili veliku štetu, za 270.000 tona, devizni priliv od izvoza za deset meseci bio više od 600 miliona dolara. #cvetanjevoca