Pretraživanje postova
Poljoprivredno gazdinstvo Branislava Bađonskog u Kulpinu kod Bačkog Petrovca već šest godina se bavi proizvodnjom bundeva, odnosno tikava tamburica i od kojih se prave poslastice. Bađonski je odavno u poljoprivredi, godinama je sejao kukuru... Više [+]
Poljoprivredno gazdinstvo Branislava Bađonskog u Kulpinu kod Bačkog Petrovca već šest godina se bavi proizvodnjom bundeva, odnosno tikava tamburica i od kojih se prave poslastice. Bađonski je odavno u poljoprivredi, godinama je sejao kukuruz, soju, pšenicu, a onda je poželeo da se oproba i u nekoj drugoj proizvodnji. Prvi je u Kulpinu započeo da se bavi tikvama-tamburicama i sada je već poznat među velikim trgovinskim lancima i nakupcima. Ova godina, ističe, za tikve je prosečna. Po hektaru će ih biti oko 20 tona. I cena je solidna, naveliko tamburice koštaju 40 dinara kilogram. ”Trenutno nisu tražene, ali kada se obuku kaputi i krene zima, više će se kupovati”, navodi Bađonski. #bundevatamburica
Prošla blaga zima, a sada topla jesen sa deficitom padavina, prouzrokovale su najezdu glodara na oranicama širom Vojvodine. Prekomerno razmnožavanje tih štetočina nije česta pojava, a poslednji put tolika brojnost miševa i voluharica i veli... Više [+]
Prošla blaga zima, a sada topla jesen sa deficitom padavina, prouzrokovale su najezdu glodara na oranicama širom Vojvodine. Prekomerno razmnožavanje tih štetočina nije česta pojava, a poslednji put tolika brojnost miševa i voluharica i velika šteta koju su pričinili zabeležena je 2014. godine. Preporučuje se primena mamaca na bazi cink-fosfida, tamo gde je postignut prag štetnosti: za poljskog miša od 10 do 50 aktivnih rupa po hektaru, a za poljsku voluharicu od 10 do 500 rupa po hektaru - i to u više navrata. Stručnjaci napominju da se nakon postavljanja mamaca aktivne rupe obavezno zatrpaju zemljom radi zaštite divljači i ptica koje su jedini prirodni regulatori brojnosti tih štetočina. #glodari #poljoprivrednozemljiste
Da se pohvalim kako sam bila vredna jer zima se ne može zamisliti bez pekmeza od šljiva!!!
Zima je još malo prošla, a kakve je posledice ostavila na voću i koje su mere borbe?
Topla zima donela je leskovačkim povrtarima uštedu energenata ali su sa druge strane prolećne temperature poremetile vegetaciju i tržište.To već osećaju proizvođači zelene salate koja se uveliko bere i prodaje po dvostruko nižoj ceni nego p... Više [+]
Topla zima donela je leskovačkim povrtarima uštedu energenata ali su sa druge strane prolećne temperature poremetile vegetaciju i tržište.To već osećaju proizvođači zelene salate koja se uveliko bere i prodaje po dvostruko nižoj ceni nego prošle godine. Još nisu isekli i prodali zelenu salatu posađenu u septembru, a već je stigla za berbu i puterica iz druge, decembarske sadnje. U leskovačkom kraju gaji se na 400 hektara, dok se 80% izvozi. Od 1. januara Zemljoradnička zadruga "Crveno zlato" u selu Vlasu, izvezla je u Rumuniju 400.000 glavica salate. "Puno ima salate, puno je proizvedeno i onda je tržište zasićeno, izvoz je slab ove godine", kaže Danijel Stojanović, povrtar iz Vlasa. #zelenasalata