Pretraživanje postova
U zabludi smo ako mislimo da smo zemlja bogata šumama, tvrdi za Marko Vujić iz Centra za ekološku politiku Fakulteta političkih nauka. On se poziva na podatke javnog preduzeća ”Srbijašume“ i kaže da smo sa manje od 30 odsto pošumljenosti na... Više [+]
U zabludi smo ako mislimo da smo zemlja bogata šumama, tvrdi za Marko Vujić iz Centra za ekološku politiku Fakulteta političkih nauka. On se poziva na podatke javnog preduzeća ”Srbijašume“ i kaže da smo sa manje od 30 odsto pošumljenosti najlošiji đak u regionu. Vujić kaže da, za razliku od tridesetak odsto u Srbiji, Slovenija ima pošumljenost veću od 60 odsto, Crna Gora 60 odsto, a BiH 40 odsto, kao i Severna Makedonija. Čak i Hrvatska, koja nije neki uzorni đak po tom pitanju, ima 35 odsto. Navodi da smo 80-ih godina pošumljavali po 10.000 hektara godišnje, a sada oko 1.000. Kaže da je, uz nelegalnu seču, nedostatak kadrova na terenu glavni krivac za to što imamo sve manje stabala. #sumovitost
Evropska unija mora da obnovi najmanje 20 odsto kopnenih i morskih područja do 2030. i sve narušene ekosisteme do 2050. godine, navodi se u novom zakonu koji je juče usvojio Evropski parlament. "Cilj zakona EU o obnovi prirode o kojem je po... Više [+]
Evropska unija mora da obnovi najmanje 20 odsto kopnenih i morskih područja do 2030. i sve narušene ekosisteme do 2050. godine, navodi se u novom zakonu koji je juče usvojio Evropski parlament. "Cilj zakona EU o obnovi prirode o kojem je postignut dogovor sa državama članicama jeste da se obnove narušeni ekosistemi u svim državama članicama i da se pomogne u postizanju ciljeva EU u oblasti klime i bioraznovrsnosti, kao i poboljšanju sigurnosti hrane", saopštio je EP. U saopštenju se navodi da je više od 80 odsto evropskih staništa u lošem stanju. Da bi se postigli ciljevi EU, članice moraju da do 2030. obnove najmanje 30 odsto staništa u lošem stanju, od šuma, livada, vlažnih staništa do reka i jezera. #obnovaprirode
JKP Zelenilo-Beograd apeluje na građane da kupuju jelke sa busenom, jer time utiču na sprečavanje seče mladih stabala četinara, a stablo, koje je služilo kao ukras u domu, posle praznika, vraćamo prirodi. Građani koji posle praznika nemaju... Više [+]
JKP Zelenilo-Beograd apeluje na građane da kupuju jelke sa busenom, jer time utiču na sprečavanje seče mladih stabala četinara, a stablo, koje je služilo kao ukras u domu, posle praznika, vraćamo prirodi. Građani koji posle praznika nemaju gde da posade svoju jelku, mogu je doneti u rasadnik Zelenila, gde će je, u tradicionalnoj akciji sadnje novogodišnjih jelki, posaditi na nekoj od javnih zelenih površina. Kako bi se jelka što bolje održala u sobnim uslovima potrebno je da se redovno orošava, kao i da se redovno zaliva vodom sobne temperature. Kada prođu praznici, drvo ne bi trebalo odmah iznositi napolje na mesto sadnje, već je potrebno da se obezbedi period prilagođavanja. #jelkesabusenom
Predsednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Marijan Rističević je poslao saopštenje u kom je naveo da Narodna skupština u ovoj godini odobrila kroz budžet Republike Srbije agrarni budžet od milijardu evra, a isto toliko za... Više [+]
Predsednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Marijan Rističević je poslao saopštenje u kom je naveo da Narodna skupština u ovoj godini odobrila kroz budžet Republike Srbije agrarni budžet od milijardu evra, a isto toliko za potrebe poljoprivrede predviđeno je u narednoj 2024. godini, a što je pet puta više nego što je izdvajano do 2012. godine.
"Pojedina udruženja, njih sedam, letos su potpisala Sporazumom sa Ministarstvom poljoprivrede sa određenim zahtevima, a koji su svi ispunjeni gotovo u celosti. Odbor za poljoprivredu je na svojim sednicama podržao i pozdravio takav Sporazum između predstavnika Ministarstva i sedam udruženja poljoprivrednika. Danas se ispostavilo da iz očiglednih političkih motiva pojedini predstavnici tih udruženja neće više ni ono što su hteli i što su potpisali", naveo je Rističević.
Lepo vreme tokom ove jeseni možete provesti u šumi a tamo se krije jedna od naprepoznatljivijih drvenastih vrsta gljiva u Srbiji. Trud (Fomes fomentarius) je jedna od najpoznatijih i najrasprostranjenijih gljiva na našim prostorima ali i u... Više [+]
Lepo vreme tokom ove jeseni možete provesti u šumi a tamo se krije jedna od naprepoznatljivijih drvenastih vrsta gljiva u Srbiji.
Trud (Fomes fomentarius) je jedna od najpoznatijih i najrasprostranjenijih gljiva na našim prostorima ali i u svetu. Može se naći u šumama severne hemisfere, najčeća je na bukovom drvetu ali može da raste i na drugom listopadnom drveću. Lako je prepoznatljiva zbog svog neobičnog izgleda u vidu kopitaste strukture koja štrči sa kore stabla. Ova gljiva je uglavnom parazit, te inficira oštećena stabla i do biljnog tkiva dolazi preko polomljenih grana i pukotina na epidermisu. Inficirana stabla su krhka, lako lomljiva i kao posledica infekcije trudom, drvo se najčešće osuši.
Gljiva takođe može biti i saprotrofna, što znači da obitava i popadalo drveće dok ga u potpunosti ne razgradi. Nije otrovna ali nije ni jestiva. Posle određenog vremena, plodonosno telo vrste u potpunosti odrvenjava i tvrda je kao kamen. Nema otrovnih dvojnika. Pčelarima je izuzetno korisna a na koji način? Možete saznati u našem tekstu posvećenom upravo trudu.
https://www.agroklub.rs/sumarstvo/izmedu-gljive-i-drveta-sta-je-trud/90799/
Na tržištu Srbije nema dovoljno šumskog semena za drveće (šišarki, korenja i dugih delova za biljke) i predložene su izmene i dopune Zakona o reproduktivnom materijalu šumskog drveća, čiji je cilj povećanje kapaciteta za proizvodnju šumskog... Više [+]
Na tržištu Srbije nema dovoljno šumskog semena za drveće (šišarki, korenja i dugih delova za biljke) i predložene su izmene i dopune Zakona o reproduktivnom materijalu šumskog drveća, čiji je cilj povećanje kapaciteta za proizvodnju šumskog semena, navodi se u tekstu ovog Nacrta. U obrazloženju predloga ovih izmena navodi se da polazeći od povećanih potreba za šumskim semenom u kontekstu borbe sa klimatskim promenama, očuvanju biodiverziteta i unapređenju kvaliteta vazduha, neophodno je preduzeti mere kako bi se povećala proizvodnja kvalitetnog šumskog semena. U poslednjih 15 godina konstatovan je pad obima proizvodnje šumskog reproduktivnog materijala, kao i obima pošumljavanja u Srbiji. #posumljavanje
Međunarodna konferencija konferencija ”Razgranati se: Agrošumarstvo uvid u stanje u Evropi i Srbiji“održaće se 3. oktobra u Beogradu. Konferencija, čiji je domaćin Mreža za ruralni razvoj Srbije (NRDS), biće podeljena u tri sesije od 9 do... Više [+]
Međunarodna konferencija konferencija ”Razgranati se: Agrošumarstvo uvid u stanje u Evropi i Srbiji“održaće se 3. oktobra u Beogradu. Konferencija, čiji je domaćin Mreža za ruralni razvoj Srbije (NRDS), biće podeljena u tri sesije od 9 do 16 časova i predstavlja pozornicu za stručne uvide u teme agrošumarstva u rasponu od politike i istraživanja do finansiranja, tehnologije, umrežavanja i, naravno, praktične informacije za poljoprivredu. Konferencija će sadržati govore, prezentacije i panel ”Pitajte stručnjaka“ sa otvorenim panelom za pitanja i odgovore. Zainteresovani da prisustvuju događaju uživo ili online.
Razgranati se: Agrošumarstvo uvid u stanje u Evropi i Srbiji
Razgranati se: Agrošumarstvo uvid u stanje u Evropi i Srbiji
U okviru Gradske uprave grada Vranje biće formirana Služba za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i ruralni razvoj. Odluku o ovome usvojili su odbornici Skupštine grada Vranja na sednici koja je održana pre par dana. ”Ovom izmenom odluke... Više [+]
U okviru Gradske uprave grada Vranje biće formirana Služba za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i ruralni razvoj. Odluku o ovome usvojili su odbornici Skupštine grada Vranja na sednici koja je održana pre par dana. ”Ovom izmenom odluke u okviru Gradske uprave kao zasebna organizaciona jedinica formira se Služba za poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu i ruralni razvoj. Ova služba između ostalog obavljaće poslove koji se odnose na pripremu i realizaciju različitih mera podrške ruralnom razvoju, kroz strateško i godišnje planiranje, programe subvencija, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta”, rekao je načelnik Gradske uprave Dušan Aritonović prilikom obrazlaganja predloga. #sluzbazapoljoprivredu
Evropska komisija odobrila je rumunsku šemu od 200 miliona evra za kompenzacije vlasnicima šuma koji ne poseku drveće zbog ekoloških zahteva. U okviru šeme, koja će se primenjvati do kraja 2027, pomoć će ići privatnim vlasnicima šuma u vidu... Više [+]
Evropska komisija odobrila je rumunsku šemu od 200 miliona evra za kompenzacije vlasnicima šuma koji ne poseku drveće zbog ekoloških zahteva. U okviru šeme, koja će se primenjvati do kraja 2027, pomoć će ići privatnim vlasnicima šuma u vidu direktnih subvencija, saopštila je Komisija koja je saglasnost dala na osnovu pravila o državnoj pomoći. "Cilj šeme je da se zaustavi i preokrene trend gubitka biodiverziteta, unaprede usluge u oblasti ekosistema i očuvaju staništa i pejzaži", navela je Komisija u saopštenju. Dodaje se da Komisija smatra da je "šema bila neophodna i odgovarajuća za podršku sektoru šumarstva". #suma #biodiverzitet