Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Osvrt
  • 14.01.2022. 16:15

Kada će HPK postati značajniji predstavnik domaćih poljoprivrednika?

Hrvatska poljoprivredna komora postoji 12 godina. Izmijenilo se nekoliko predsjednika komore, reorganizirala se nekoliko puta, mijenjali su se zakoni o komori. No, je li ona profunkcionirala?

Foto: Marko Mrkonjić/PIXSELL, AK
  • 2.821
  • 309
  • 2

Hrvatska poljoprivredna komora ili HPK postoji 12 godina. Stručna je organizacija osnovana radi promicanja, zaštite i zastupanja interesa svojih članova. Sadašnjem predsjedniku je istekao četverogodišnji mandat. Iz Komore poručuju da će novo vodstvo biti formirano uskoro. Točnije, izbori odnosno glasanje će se održati od 20. do 28. veljače.

Podsjetimo, Darko Grivičić je izabran u prosincu 2009. kao prvi predsjednik Komore koja objedinjuje sve udruge poljoprivrednih proizvođača. Ivan Katalinić  je 21. prosinca 2010. postao direktor HPK i ondašnje Poljoprivredno savjetodavne službe (PSS) koja se pripojila Komori. Već 2012. godine Grivičić daje ostavku u vrijeme prosvjeda poljoprivrednika koji su mu spočitnuli da je u to vrijeme bio u Kini, dok je on tvrdio da je razlog ostavke što ne želi opterećivati vodstvo svojom stranačkom opredijeljenosti.

Privremeno dužnost odrađuje voćar Frane Ivković nakon kojeg je izabran Mato Brlošić, čelnik seljačke udruge Brazda. On obavlja funkciju predsjednika od travnja 2012. godine, pa sve do 21. prosinca 2017. kada je za predsjednika izabran Mladen Jakopović iz županijske komore Varaždinske županije. Brlošić ostaje na dužnosti zamjenika predsjednika. Obojici je mandat upravo istekao.

HPK je prošla kroz nebrojene reorganizacije

Od 2009. godine pa do danas, više puta se organizacijski mijenjala. Nastala je donošenjem Zakona o osnivanju HPK u Hrvatskom saboru. Tada se financirala obaveznom fiksnom članarinom od 600 kuna po OPG-u i sredstvima državnog proračuna. Od 2011. članarina se plaćala u obliku obaveznog komorskog doprinosa kao 0,5% od primljenih potpora, a Poljoprivredno-savjetodavna služba (PSS) im je pripojena po uzoru na Austriju.

Onda je, pak, 2012. obavezna članarina ukinuta, a Vlada odlučila izdvojiti PSS iz HPK. U izmjenama navedene godine, iz izvora financiranja uklanja se državni proračun i HPK postaje ovisna samo o članarinama, donacijama i prihodima iz vlastite djelatnosti. Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori doživljava nekoliko promjena, da bi 19. srpnja 2018. godine bio izglasan novi (NN 61/18).

Iako je stupio na snagu prije više od 3 godine, još uvijek se cjelovito ne provodi, a iz HPK poručuju: "Komora se u svom radu striktno pridržava svih odredbi Zakona“ te zazivaju još jednu reorganizaciju: "Ako hrvatska poljoprivreda želi ići naprijed potrebno je prije svega restrukturirati savjetodavnu službu po uzoru na Austriju, Mađarsku ili Sloveniju koje u svom sastavu imaju savjetodavnu službu".

No, da bi mogla djelovati prema posljednjem Zakonu o HPK, prvo bi morala znati tko su njeni članovi. Članovi bi trebali biti svi registrirani komercijalni OPG-ovi (ne samoopskrbni) upisani u Upisnik OPG-ova. Još uvijek nije finaliziran Upisnik OPG-a jer od ožujka 2018. godine kada je Zakon o OPG-ovima (NN 29/18) izglasan, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju još nije uskladila iste. Proteklog proljeća je Ministarstvo poljoprivrede najavilo završetak usklađivanja do ljeta 2021. Na dan 13. prosinca 2021. prema podacima dobivenim iz APPRRR-a još nije usklađeno 88.760 OPG-ova (u 3 godine je od 164.908 OPG-ova usklađeno tek 53.345).

Zakon o HPK time ne funkcionira već 3 godine jer ne postoji cjeloviti popis članova, Zakon o OPG-ovima nakon 4 godine ne funkcionira jer još nisu usklađeni OPG-ovi, Zakon o poljoprivredi je vezan za ove zakone, a PSS sve više gubi gubi svoju ulogu i neposrednu povezanost s proizvođačima.

Tko su članovi HPK?

Na pitanje o broju članova, još 2011. godine Katalinić odgovara novinaru: "Članovi HPK su svi oni koji su u Upisniku njih 196.000. Članarinu plaćaju samo oni koji ostvaruju potpore, a to je tzv. komorski doprinos."

U vrijeme Brlošića nije postojala obavezna članarina, a mediji su spominjali 600-tinjak dobrovoljnih članova.

Prema podacima s portala www.zakon.hr u 2018. godini postoji oko 1.000 dobrovoljnih članova, koji u ukupnom broju poljoprivrednika upisanih u Upisnik čine tek 0,6%.

Prema dobivenim podacima iz HPK, članovi su: "Svi OPG-ovi, koji su upisani u Upisnik OPG-ova, trenutno njih oko 58.000, te dobrovoljni članovi koji svojom voljom pristupili članstvu u Komori (trenutno oko 200).“

Drugim riječima, kada jednom usklađivanje OPG-ova bude nakon skoro 4 godine završeno, svi koji nisu kategorizirani kao SOPG će automatski postati obveznici plaćanja HPK članarine. Podsjetimo, u izjavi za Jutarnji početkom 2018. godine, Jakopović je branio obaveznu članarinu: "Uvođenjem obavezne članarine poljoprivredni proizvođači će ojačati svoju pregovaračku poziciju, dobivati informacije na vrijeme, imati prilike raspravljati o njima i djelovati preventivno…“

Transparentnost financiranja 

Pitali smo HPK kako financira svoje djelovanje. Uzvratili su "Refundacija sredstava od aktivnosti iz prethodnih godina, projekti, članarine.“

U Zakonu o HPK spominju se još izvori financiranja od donacija i iz državnog proračuna. Kako su prihodi od onih 200 dobrovoljnih članarina vjerojatno nedovoljni, a nemamo informacije o dobivenim projektima s kojima stvaraju prihode i proizvode novu vrijednost, onda se treba zapitati, dobivaju li donacije ili troše malo po malo onih 6.400.000 kuna koji su im vraćeni 2018. sudskom presudom prema APPRRR?

Naime, priča ide približno ovako: ministar Jakovina je uskratio HPK sredstva uplaćena kao komorski doprinos u ožujku 2012. godine, a u svibnju je ukinuto i plaćanje tih doprinosa temeljem odluke Vlade o ukidanju obavezne članarine. Komora je slijedom ove odluke tužila APPRRR. Visoki trgovački sud je tako, krajem 2018. godine donio presudu u njihovu korist (glavnica je bila oko 3.46 milijuna kuna, a ostalo su sudski troškovi i kamate).

Neslužbeno doznajemo i da financijsko godišnje izvješće nije prihvaćeno bar u dva zadnja navrata. Došlo je do neslaganja između Nadzornog odbora koji ne prihvaća izvješće zbog manjih ulaznih sredstava. Dodatno, neki članovi na sjednice Upravnog odbora ili Skupštine dolaze iz udaljenijih krajeva Hrvatske i osjećaju se diskriminirani s obzirom na nepodmirenje putnih troškova u odnosu na one bliže (A. Vrakić u emisiji Karte na stol od 08.12.2021., op.a.).

Kako nam odgovaraju, na razini EU HPK je najslabija s financijskim i ljudskim kapacitetima, a isto i na nacionalnom nivou i postavlja se pitanje kako je moguće da jedan tako važan sektor i dalje nije zaštićen na način da bude reprezentativan poput drugih Komora. 

Komparativno s drugim komorama na nacionalnom nivou, kažu, ima najmanju članarinu 6 kn mjesečno, godišnje jedva skupi 500.000 koje odlaze za članarinu Copa-Cogeca, Svjetsku poljoprivrednu organizaciju i GEOPA organizaciju te ima 5 zaposlenih. Ostatak se financira iz EU projekata. HGK, napominju, godišnje prima 198 milijuna, a HOK 19 milijuna godišnje.

"HPK u odnosu na ostale komore ima najveću odgovornost, a najnižu članarinu", stoji u odgovoru Gotovo 40% proračuna odlazi za poljoprivredu, godišnje se raspravlja o 200 pravnih propisa na nacionalnom nivou i isto toliko na EU nivou.

Sinergija savjetodavne službe i Komore 

U odnosu na ostale sektore administrativno opterećenje je, dodaju, 100% veće od ostalih. "RH se kune da je OPG strateški važan, ali im istovremeno ne osigurava instituciju koja im treba pomoći kroz snažnu savjetodavnu prema uzoru na Austriju, Mađarsku i Sloveniju kako bi se osigurao kanal informacija i transparentnog donošenja odluka", stoji dalje.

Odgovaraju i da oko 100.000 poljoprivrednika prima potpore, trebaju informacije i trebaju imati odgovornost. U navedenim zemljama komore su jake i zato stvari funkcioniraju jer se jedan savjetodavac brine za 100 poljoprivrednika, a kod nas na 500 što je i Komisija ukazala u svojoj evaluaciji,

Komora se, navode, našla u nezgodnoj situaciji, međutim unatoč okolnostima organizirala se kroz rad 18 sektorskih odbora u kojima je okupila glavna udruženja poljoprivrednika. Zbog nedostatka financiranja okrenuli su se EU projektima i povukli znatna sredstva za aktivnosti informiranja o ZPP-u. Među prvima su ušli u Obzor projekte koji se odnose na bioekonomiju u cilju jačanja sektora kroz nove prilike koje pruža, a trenutno u Upravnom odboru ZPP MREŽA - EIP-AGRI: Europsko inovacijsko partnerstvo (EIP-AGRI) rade na poticanju konkurentne i održive poljoprivrede i šumarstva u cilju da proizvođače povežu s najboljim projektima na razini Europske unije,

U izradi strateških planova angažirali su se u prikupljanju primjera iz drugih država i potreba terena kroz sektorske odbore i udruge koje djeluju. Samo ove godine organizirano je 30 fokus grupa u cilju razmjene mišljenja s Ministarstvom vezano za strateške planove. Unatoč malim kapacitetima stvorila se ozbiljna platforma za pregovore koju sada treba dodatno nadograđivati.

Izbori kao prilika?

Međutim sve to nije dovoljno kažu, jer i dalje nije riješen ključni problem, a to je sinergija savjetodavne službe i komore kako je bilo zamišljeno na početku. Smatraju kako je iznimno važno biti na terenu i prikupiti te prenijeti što više informacija, a "loptanje s komorom" najviše šteti proizvođačima. Neodrživo je, dodaju, da ona koja ima najveću odgovornost bude najslabija u odnosu na ostale.

Izbori u HPK: Poljoprivrednici, birajte svoje predstavnike

Izbori su prilika da se poljoprivrednici aktivnije uključe u rad Komore i izbore za svoja prava. Veći broj u skupštini i tijelima komore i novi vjetar u leđa možda donese i bolje prilike za njezino jačanje prema uzoru na susjedne zemlje. 

Koliko ste zadovoljni radom HPK, odgovorite nam u anketi. 


Tagovi

HPK Hrvatska poljoprivredna komora Mladen Jakopović Mato Brlošić Darko Grivičić Ivan KatalInić Zakon o OPG Zakon o HPK APPRRR Ministarstvo poljoprivrede


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pšenica k'o na Markovo, repica skoro pa ocvala, zemlja suha, Sunce upeklo...
Što li će biti od ove godine.