Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Četvrtkom u sridu
  • 18.11.2021. 12:00

Kako poljodjelci mogu doći do više proizvodnog tla

Preko milijun hektara u Hrvatskoj nalazi se na prisilnom ugaru, odnosno izvan uporabe. Samo desetinu godišnje od toga privesti kulturi, značilo bi u idućem desetljeću povećati nacionalni bruto dohodak za trećinu.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL
  • 4.085
  • 354
  • 2

Što učiniti kako bi se očuvalo nacionalno poljodjelstvo i smanjio golem utjecaj svjetskog tržišta poljoprivrednih proizvoda na hrvatske trgovačke tijekove, kao i smanjio odlazak ljudi iz hrvatskog sela?

U prvo doba predmnijevam valjalo bi očuvati vrijednost poljodjelskog tla. Ono nas hrani i čuva zemljin okoliš za ugodno življenje. Zapustiti ga značilo bi neodgovorno se odnositi prema okolišu, zapostavljati razvitak i loše se postaviti prema najvećem prirodnom bogatstvu. U nas, da bi država postigla jače ozbiljenje, treba promijeniti loš odnos prema poljoprivrednom tlu.

Nekontrolirani razvitak ostavlja velike neobrađene i zaraštene površine s jedne strane i zauvijek izgubljeno tlo za poljodjelsku proizvodnju, prekomjernom i neodgovarajućom izgradnjom s druge strane.

Preko milijun hektara u Hrvatskoj, gotovo trećina ukupnog poljodjelskog tla, nalazi se na prisilnom ugaru, odnosno izvan uporabe. Od toga dvije trećine u području od posebne državne skrbi. To je veliko nacionalno bogatstvo. Samo desetinu tala godišnje od toga iskoristiti i privesti kulturi, značilo bi u idućem desetljeću povećati nacionalni bruto dohodak za trećinu.

O zemljištu moramo brinuti

Možda će tome doprinijeti novi zakon o poljoprivrednom zemljištu. Dobra je zamisao da se prisili vlasnike ili na korištenje, ili na prodaju poljodjelskog tla. Koliko budemo učinkoviti na čuvanju, održanju plodnosti i korištenju tala u prave svrhe o tome će ovisiti naša daljnja sudbina opstanka na hrvatskim prostorima.

Poljodjelsko tlo je dato bogatstvo za koje moramo brinuti i uredno ga prenijeti našim nasljednicima. Nemoguće ga je razmnožiti, niti njime slobodno trgovati. Najbolje bi bilo provesti natječaj za dodjelu i utvrditi redoslijed prednosti. Prednost trebaju imati obiteljska gospodarstva koja se već duže vrijeme bave poljoprivrednom proizvodnjom. One obitelji koje uzgajaju, odnosno drže stoku i imaju potrebe za zemljištem. Obitelji koje imaju sposobnog mladog nasljednika koji želi nastaviti poljodjelsku proizvodnju.

Hrvatsko selo, unatoč tome što je proživjelo tešku ratnu opustošenost 1991-95. gubitak pučanstva i poharanost koja se još uvijek osjeća, zadnjih godina doživljava stanoviti napredak. Najvažnije je da je donekle promijenjena nepovoljna struktura. Nakon smanjenja ratarskih površina u prvi plan izbija u gorskoj Hrvatskoj stočarstvo, a maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo i povrćarstvo u sredozemnom poljodjelstvu.

Poljodjelstvo se uspješno ogleda u proizvodnji ljekovitog začinskog, aromatičnog i medonosnog bilja, koje se kultivira na sve većim površinama. Da bi se bolje ocijenila vrijednost poljoprivrednog zemljšta i označile njegove mogućnosti valja vrlo ozbiljno pristupiti primjeni Zakona o poljodjelskom tlu. Osim primjene zakonskih normi dobro je prosuditi mogućnosti stvaranja novih gospodarstava, odnosno ustanovljivanja poljoprivrednih obitelji.

Ulagati u nova obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Izvrsna prigoda za stvaranje novih obiteljskih gospodarstava postoji na temelju napuštenih tala. Najprije bi takva gospodarstva valjalo ojačati i opremiti poljodjelskim zgradama, strojevima i opremom, a tek onda ih na natječaju ponuditi mladim obiteljima da se okušaju u ovoj proizvodnji.

Na natječaju u ovom obliku najma, prednost bi imale one obitelji koje su bez posjeda poljodjelskih tala, ali s određenim znanjima o proizvodnji. Zatim povratnici iz inozemstva s iskustvom u poljodjelskoj proizvodnji. Nakon što bi se okušali u stanovitoj proizvodnji, uspješna gospodarstva mogla bi sklopiti ugovor s lokalnom upravom o dugoročnom najmu zemljišta. Ulaganja u nova obiteljska poljoprivredna gospodarstva bila bi učinkovita pomoć zajednice za povećanje proizvodnje, ali i demografske obnove.

Svojevrsni program uz pripomoć europskih fondova za održanje života i opstojnosti Hrvata na svojim prostorima, odgovorio bi takvim nastojanjima i postigao pun pogodak.


Tagovi

Poljoprivredno zemljište Zapuštena tla Poljodjelstvo Demografska obnova


Autor

prof.dr.sc. Ante Kolega

Više [+]

Do umirovljenja dugogodišnji profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Odgojio je niz uspješnih poljoprivrednih i drugih stručnjaka posebno iz ekonomike poljodjelstva. Autor i koautor mnogih stručnih knjiga iz marketinga poljoprivrednih proizvoda. Dobitnik je priznanja "Stanko Ožanić“ za životni doprinos unapređenju vinarstva i član je Akademije poljoprivrednih znanosti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.