Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Umjetno meso
  • 24.11.2021. 13:00

Ko se boji Gatesa još? Odlazi li u povijest stočarstvo kakvo danas poznajemo?

Uzgoj mišićnih stanica, 3D printanje ne bi li se do u detalj imitirao neki popularni komad mesa, proizvodnja "biljnog mesa"..., sve je to već među nama.

Foto: Depositphotos/anyaivanova@gmail.com/SashaKhalabuzar
  • 887
  • 97
  • 0

Pribojavate se budućnosti? Zamišljate scene iz apokaliptičnog SF holivudskog uratka; napušteni svijet bez zelenila, bez vode i bez sunca? Preostalo čovječanstvo hrani se postmodernističkom hranom uzgojenom u umjetnim uvjetima? Čini se da niste daleko od istine.

Procjenjuje se da će u 2050. godini na Zemlji živjeti 10 milijardi stanovnika. To su usta koja će netko trebati nahraniti. Namirnice kojima ljudski organizam zahvaljuje rast i razvoj su bjelančevine. U razvijenom svijetu svakodnevna prehrana obiluje bjelančevinama životinjskog porijekla: meso, mlijeko, ribe, jaja.

Današnja tehnologija proizvodnje mesa uz toliki rast stanovništva neće biti održiva. Razlog je nepostojanje dovoljno raspoloživih poljoprivrednih površina na Zemlji. Procjena je da već za 20-ak godina naši unuci neće jesti meso dobiveno od životinja.

Rađaju se nove tehnologije proizvodnje

Najpopularnija metoda za dobivanje umjetnog mesa je uzgoj mišićnih stanica, tzv. stanične kulture određene vrste životinje. Izvodi se tako da se životinji jednokratno napravi biopsija željenog mišića i odreže mali komadić tkiva. Stanice se stave na hranjivu podlogu, te smještaju u bioreaktor ili kultivator. To su posebno dizajnirani inoks tankovi slični onima za fermentaciju piva. U njima se kontroliraju uvjeti temperature, vlage, kisika i drugih mikrookolišnih uvjeta. Stanice su pričvršćene na svojevrsne stalke (vješalice) tako da rastu u obliku dugačkih trakica imitirajući rast mišićnih vlakana.

Dodaju im se ugljikohidrati, aminokiseline, soli, masnoće, vitamini, faktori rasta i drugo. Počinju rasti eksponencijalno i pri određenoj dužini se ubiru (za 2-3 tjedna), te se smjesa ovih stanica formira u željeni oblik i začini u željeni proizvod kao što su pljeskavice, ćevapi, kroketi, kobase, paštete i sl. Trenutno se testiraju tehnologije 3D printanja ne bi li se do u detalj imitirao neki popularni komad mesa. Jedna od tvrtki predvodnica na ovom polju je Upside Foods u koju i Bill Gates investira, te zagovara prelazak na meso neživotinjskog porijekla.

Neka istraživanja kažu da bismo proizvodnjom mesa putem tehnologije staničnih kultura koristili za 99 posto manje poljoprivrednog tla, za 96 posto manje vode, te bismo smanjili proizvodnju stakleničkih plinova za oko 96 posto, a sve u usporedbi s klasičnim stočarstvom.

Osim tehnologije proizvodnje mesa iz staničnih kultura, već se proizvodi i "biljno meso“. Ovo zapravo nije meso već biljne bjelančevine koje imitiraju proizvode životinjskog porijekla. Proizvođači koriste neke od sljedećih sirovina za njegovu proizvodnju: bjelančevine iz graška, soju, krumpirov škrob, kokosovo ulje, pšenicu, leću, orašaste plodove i razne grahorice. U nekim proizvodima se koristi mlijeko i jaja pa nisu pogodni za vegane. Ovim proizvodima je nedostatak taj što sadrže premalo vitamina B12, te manje cinka i nekih drugih minerala u odnosu na pravo meso. Dodatno, većina ovih proizvoda sadrži više natrija od pravog mesa.

Kako okusom biljke ipak ne mogu imitirati namirnice životinjskog porijekla, u ove se proizvode moraju dodati razne arome i začini. Procesuirane biljne bjelančevine su onoliko zdrave koliko su zdravi ondje dodani aditivi pa je dobro čitati deklaracije prije upotrebe. Beyond Meat je jedan od poznatijih proizvođača "biljnog mesa". Tvrtka Impossible Foods se specijalizirala za proizvodnju proizvoda biljnog porijekla koji imitiraju pileće krokete.

Razlozi za ubrzano pronalaženje novih tehnologija proizvodnje hrane

Meso dobiveno iz laboratorijski uzgojenih mišićnih stanica još je u fazi R&D (istraživanja i razvoja) iako je tehnološki napredak vidljiv svakodnevno. Najvažniji razlog za znanstvenu utrku s vremenom smo spomenuli, nedostatak raspoloživih poljoprivrednih površina koje bi se više mogle iskoristiti za proizvodnju stočne hrane ili napasivanje. Poznate su scene krčenja amazonske prašume, a sve radi uzgoja stočne hrane, prvenstveno soje i kukuruza.

Etički razlozi također izazivaju pažnju stanovništva jer koliko god moderno društvo bilo pretežno naklonjeno konzumaciji mesa, ljudi vole životinje. Problem je što većinom te iste osobe zbog medijske cenzure nemaju uvid u život životinja na industrijskim farmama, niti u njihove patnje prilikom transporta i klanja.

O javno-zdravstvenoj komponenti se manje raspravlja, no u ovo pandemijsko doba ona dobiva na važnosti. Veliki dio novih virusnih oboljenja koja poharaju ljudsku populaciju nastaje i dolazi iz životinjskih rezervoara. Ponekad su to divlje životinje, a ponekad patogeni svoj put širenja započinju u prenapučenim industrijskim farmama kakve se prakticiraju u razvijenim državama.

Niti ekonomski razlozi nisu zanemarivi. Zbog sve skupljih ulaznih troškova u stočarstvu, pravo meso pokazuje konstantnu tendenciju poskupljenja, i jedino ga nacionalna gospodarstva umjetno potporama održavaju cjenovno prihvatljivim širem dijelu potrošača. No, lako je za zaključiti da će pravo meso postati luksuzna roba u dogledno vrijeme. S druge strane, umjetno proizvedeno meso postaje sve jeftinije kako proizvodne tehnologije napreduju.

Ekologija se također učestalo spominje u ovoj priči. Problem današnjeg stočarstva mnogi klimatolozi vide u velikoj količini ispuštenog metana u atmosferu s intenzivnih farmi. Problem su emisije plinova samih životinja, te načini odlaganja gnojiva.

Vrtoglavi napredak među vodećim svjetskim silama

U Singapuru su regulatorna tijela već ugradila sintetičko meso u svoje pravne akte i takvo se nudi u specijaliziranim restoranima. Nizozemska kompanija planira plasirati sintetičke pljeskavice na europsko tržište u 2022. godini.

Japan je investirao 20 milijuna dolara u start up kompaniju koja ove godine planira u restorane, a 2023. u supermarkete, lansirati sintetički foie gras. Izraelski proizvođač upravo pregovara s trgovačkim lancima za distribuciju odreska od sintetičkog mesa unutar SAD-a, Azije i Europe.

Tvrtke BlueNalu i Finless Foods već proizvode riblje meso uzgojeno tehnologijom staničnih kultura.

Hrana iz staničnih kultura je već među nama

Da ne bude zabune, stanične kulture su već među nama jer posljednjih 30 godina se sve komercijalno dostupno sirilo proizvodi iz staničnih kultura, a ne iz želuca teleta. Dodatno, danas možete već kupiti mliječni sladoled dobiven staničnim kulturama. I gen za sintezu mliječnih proteina je izoliran i unesen u gljivični organizam koji se zove Trichoderma. Ona se onda hrani šećerima i dobivamo proteine sirutke koji se mogu dodavati u jogurt ili dodatke prehrani za sportaše. Čak se i tehnologija proizvodnje jogurta, piva, kruha i sira već bazira na proizvodnji staničnih kultura.

U 2013. godini cijena jedne sintetičke pljeskavice je bila 250.000 eura. Danas već postoje procjene da se 0,45 kg sintetičkog mesa može kupiti za 50 dolara. Tvrtka Mosa Meat može proizvesti pljeskavicu od sintetičkog mesa za 9 eura. Izraelska firma Future meat je uspjela sniziti cijenu laboratorijski proizvedenih pilećih prsa na 4 dolara za 100 g. Cijene će i dalje padati.

Znanstveni izazovi pred nama

Znanstvenici pokušavaju ubrzati rast stanica, reciklirati medije za rast, postići veću staničnu gustoću proizvedenog mesa. Dodatno, u uzgojenom mesu nedostaju masti životinjskog porijekla koje povezuju tkivo dajući mu određenu konzistenciju, te utječu na okus. Pred znanstvenicima je zadatak kako ukomponirati masnoće među mišićne stanice pa da one okusom i oblikom imitiraju određeni mesni dio kao što je pileći batak ili goveđi T-steak.

Marketing sintetičkog mesa temelji se na postavci da za stvaranje ovih bjelančevina nije bilo potrebno iskrčiti šumu, niti oduzeti život živom biću. Zvuči dobro. Ako sintetičko meso bude proizvedeno bez dodataka GMO-a, hormona i pesticida moglo bi biti prihvaćeno.

Kako velik dio znanstvene zajednice sudjeluje u razvoju umjetnog mesa ne bi li iz jednadžbe izbacili upotrebu živih životinja, veliki problem predstavlja korištenje FBS (Foetal Bovine Serum) koji se dodaje u hranjivi medij, a dobiva se od goveđeg nerođenog ploda.

Vodeći proizvođači

Bill Gates, poznat je kao investitor preko Breakthrough Energy Ventures u nekoliko tvrtki: Beyond Meats, Impossible Foods i Upside Foods. Prve dvije proizvode biljne bjelančevine, a treća je pionir proizvodnje mesa iz staničnih kultura. Prema njegovim riječima, proizvodnja sintetičkog ne čini niti 1 posto mesa na svjetskom tržištu, ali ove tvrtke ubrzano povećavaju proizvodnju.

Osim navedenih proizvođača u utrku ih se uključuje sve više: Mosa Meat, Artemys Foods, BlueNalu, Finless Foods, Fork&Goode, Just, NewAgeMeats, Orbillion, svi okupljeni u Savez AMPS Innovations.

Je li sazrelo vrijeme da osobne strahove stavimo sa strane i s razumnom dozom opreza počnemo prihvaćati ideju o sintetički proizvedenom mesu?


Tagovi

Sintetičko meso Umjetno meso In vitro meso Laboratorijsko meso Bill Gates Stočarstvo Budućnost Upside Foods Mosa Meat Beyond Meats Impossible Foods


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Vesna je agronom po struci koji iza sebe ima bezbroj različitih poslova i još ju toliko drugih interesira. Ima: koke, koze, plastenik s povrtnicama, košnice, voćnjak. Ne želi odati koliko godina ima. Njezin je moto: “Jedini neuspjeh u životu je ne pokušati!”