Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Lov i lovci
  • 22.12.2017. 10:30

Lov s moralom i pravilima!

Zlurade su uvijek bile primjedbe o lovačkom hedonizmu i neumjerenosti u jelu i piću. Baš suprotno, kod lovaca je posvuda vidljiv visok stupanj socijaliziranosti i humanosti, prije svega u odnosu prema divljači.

Foto: Tugomir Pemper
  • 3.146
  • 311
  • 0

Poštivanje lovačke tradicije, etičkih i civilizacijskih načela omogućilo je da lov danas bude sport i rekreacija, zabava i odmor, uživanje u prirodi, a ne odstrjel divljači radi mesa ili postizanja rekorda u jačini trofeja i zadovoljavanje primitivnih strasti. Lov je zahvaljujući ponašanju lovaca postao sinonim za plemeniti odnos prema prirodi i svim živim bićima. Poštovanje prema prirodi i divljači zapravo je temelj lovačke tradicije.

U svakom trenutku, pa i onda kada ih obuzme lovačka strast, današnji lovci ne zaboravljaju da divljač nije samo meta koja se promatra kao meso ili trofej. Divljač je dio prirode koji svaki lovac duboko poštuje i cijeni. Svoju ljubav prema prirodi i divljači lovci iskazuju brigom za održavanjem biološke raznovrsnosti i bioravnoteže u lovištima, kao i stručnim radom na uzgoju, čuvanju, prehrani i prihrani divljači u njihovom staništu, posebno kada su staništa ugrožena vremenskim nepogodama ili prirodnim katastrofama.

Lovci - uglađena gospoda s finim manirima

Oduvijek su lovci bili uglađena gospoda s "finim manirima" koji su se isticali posebnim ritualima i vođenjem brige o svojem ugledu u svakom trenutku. Temelj lovačke etike, ali i najosjetljiviji dio lovačkog života oduvijek je bilo lovačko ponašanje i poštivanje pravila, kako pisanih, tako i nepisanih. Po tome su se lovci oduvijek razlikovali od drugih ljubitelja i čuvara prirode. Zlurade su uvijek bile primjedbe o lovačkom hedonizmu i neumjerenosti u jelu i piću. Baš suprotno, kod lovaca je posvuda vidljiv visok stupanj socijaliziranosti i humanosti, prije svega u odnosu prema divljači, također i u odnosu prema svojim lovačkim prijateljima, ali i prema svim drugim ljudima.

Lovci pripadaju onim skupinama koje nikada ne zaboravljaju da, osim svojih tragova, nikada ništa ne ostavljaju u prirodi. Čak štoviše mnoga lovačka društva redovito svake godine u svom lovištu sami čiste bačeni otpad s "divljih deponija" o svom trošku, a kada se kreću oranicama pod usjevima nastoje da ne oštete vlasnike ni za jednu vlat pšenice ili klip kukuruza.

Lovačkim bontonom do većeg užitka

Neki od primjera, koji potvrđuju odnos poštivanja lovca i prirode su lovačka pravila poput odavanje počasti odstrijeljenoj divljači na kraju svakog lova ili načina prijevoza odstrijeljene divljači - glavom uvijek prema naprijed u smjeru kretanja. Isto tako o plemenitosti lovaca govori i upućivanje "samilosnog hica" kako se ranjena divljač ne bi nepotrebno mučila. Mnogo bi se takvih pravila moglo nabrojati kojima se pokazuje poštovanje prema prirodi i divljači.

Pravila su to lovačkog reda i bontona koji doprinose užitku u lovu i druženju. Većina pravila o tome kakav lovac treba biti i kako se treba ponašati nije napisana, nego je skup pravila koja se prenose s jedne na drugu generaciju lovaca usmeno i nisu obvezujuća. Međutim, njihovo bespogovorno poštivanje od davnina do današnjih dana ni jedan lovac ne dovodi u pitanje, jer pravila su to koja čine lov još većim užitkom.

Brojni i strogi zakoni

Naravno, jednako je važno, ili čak važnije od nepisanih pravila, poznavati važeće lovačke zakone koje je propisala država Hrvatska. Oni su obvezujući i sa sobom nose posljedice ukoliko ih se ne bi lovci pridržavali. Najznačajniji zakonski akti kojih se moraju pridržavati svi koji se bave lovom su: Zakon o lovstvu i Pravilnik o lovostaju, ali nisu manje važni ni svi drugi kao što su Zakon o oružju, Zakon o zaštiti prirode Pravilnik o uvjetima i načinu lova, nošenju lovačkog oružja, obrascu i načinu izdavanja lovačke iskaznice, dopuštenju za lov i evidenciji o obavljenom lovu, Pravilnik o lovočuvarskoj službi i mnogi drugi.

Sukladno zakonskim odredbama, lovoovlaštenik je dužan gospodariti s lovištem i s divljači prema zakonskim propisima i odredbama lovnogospodarske osnove iz čega proizlazi njegova obveza i pravo da regulira brojno stanje divljači, odnosno da odstrijeljuje divljač samo na način i u vrijeme koji su dopušteni zakonskom odredbom. Pritom je važno napomenuti da je zakonska zabrana korištenja lovačkog oružja na bilo koju vrstu divljači u pojasu 300 metara od naselja.

Lovostaj ili zabrana lova

Na temelju Zakona o lovstvu i prethodnog mišljenja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva donio je Pravilnik o lovostaju kojim se propisuju razdoblja zabrane lova, tzv lovostaj prema vrstama divljači, ovisno o njihovim biološkim svojstvima kao što je uzgojna vrijednost, dinamika rasta trofeja divljači, migracije divljači i proces razmnožavanja te ovisno o ekološkim uvjetima u kojima obitavaju osobitosti staništa u pogledu ishrane, zaklona i mjesta pogodnih za razmnožavanje pojedinih vrsta divljači.

Tako je kod svake vrste divljači. Za neku lovnu divljač nije propisan lovostaj i mogu se odstrijeljivati preko cijele godine, ali se ni ta divljač ne smije loviti kada su ženke visoko bređe ili dok odgajaju mladunčad (lisica, čagalj, tvor, mungos, kunić, kuna bjelica, svraka, šojka kreštalica, čavka, vrana). Prema Pravilniku, divljač za koju nije propisan lovostaj dopušteno je loviti samo do broja koji ne ugrožava biološku i ekološku ravnotežu prirodnih staništa divljači.

Lov je u Hrvatskoj uvijek bio više od samog odstrjela i lovačkog užitka jer je u lovu isprepletena ljubav, poštovanje i briga prema prirodi i divljači, zatim želja za nadmetanjem sa sobom, drugima i naravno s divljači. Sve to uključuje puno odricanja, strpljenja, upornosti i znanja, a tek na kraju je odstrjel, a i to ne uvijek i u svakom odlasku u prirodu s puškom.

Foto: Tugomir Pemper


Tagovi

Lov Lovci Divljač


Autor

Tugomir Pemper

Više [+]

Nakon 30-godišnje profesionalne karijere u Večernjem listu, na mjestu novinara i urednika te pisanja i uređivanja više informativnih tiskovina lokalnog i regionalnog karaktera, i dalje objavljuje tekstove u raznim tiskovinama i na portalima, a bavi se i publicističkim radom, ponajviše iz područja lovnog turizma, biciklizma i različitim drugim temama koje su povezane sa životom u prirodi. Član je Hrvatskog novinarskog društva (zamjenik predsjednika ogranka HND Bjelovar).