Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izmeđ međe
  • 07.04.2020. 12:20

Otvaranje tržnica da, ali ne kao jedino rješenje prodaje proizvoda OPG-ova

Ni slučajno ne smijemo uzeti otvaranje zelenih dijelova tržnica kao jedino rješenje za prodaju robe s OPG-ova. Sve mora biti aktivno. I online prodaja, otkup robe od strane države, kao i pritisak na trgovačke lance.

Foto: Marinko Petković
  • 1.496
  • 52
  • 0

Imamo oko malih poljoprivrednih proizvođača nekoliko stavova. Neki su za to da država dogovori s trgovačkim lancima otkup i prodaju svih proizvoda. Drugi, pak, da treba otvoriti zelene dijelove tržnica (što je u postupku provedbe), a treći zagovaraju tzv. online prodaju. Nema tu rasprave koji od tih načina prodaje forsirati. Sve verzije, aposolutno svi prijedlozi, moraju proći. Ne ovo ili ono, nego sve. I trgovački lanci i otvorene tržnice, direktna prodaja dostavom, naručivanje internetom, sms porukama, telefonima i slično.

Omogućiti treba sve i postaviti tako da sve strane imaju koristi. Zadovoljni sigurno mogu biti i oni koji prodaju, i trgovački lanci, krajnji kupci kao i država koja ima sačuvanu proizvodnju hrane. No, u tom lancu netko nedostaje - organizator. Primjerice, lijepo zvuči online prodaja. Naziv prekrasan, ali seljak ima previše posla. On je prije svega, industrijskim riječnikom rečeno, tehnolog i radnik. Marketing i prodaja je neka druga priča. Možete li zamisliti kako će netko tko svaki dan ima ubranog povrća dostavljati na adrese po Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i manjim gradovima. To iziskuje mnogo vremena i rada.

Stvoriti mrežu državnih otkupljivača

Sjetimo se vremena kako smo govorili da nam širom Hrvatske trebaju hladnjače za voće. Zvali smo to mrežom hladnjača. Dijelom su zaživjele, međutim država može pokrenuti i osnovati sve i svašta. I agencije pa državne tvrtke za prodaju pameti i naplatu dažbina, firme za upravljanje drugim tvrtkama, institute, zavode... Hrvatsku treba umrežiti jednom državnom firmom kojoj će mali poljoprivrednici predavati svoju robu koju ne mogu prodati redovitim putem, odnosno na kućnom pragu, online, na tržnicama i slično.

Zašto državna firma? Prvo zato što država može vrlo brzo tako nešto organizirati. Ravnomjerno i jednako u cijeloj Hrvatskoj, a pod istim uvjetima za sve. Ako može organizirati savjetodavnu službu po svim županijama i gradovima, onda može i ovo.

Otvorit će se i zeleni dijelovi tržnica, ali uz koje uvjete?

Nije popularno da se u tržište i odnose među sudionicima tržišta miješa država, ali očito se pokazalo da moramo voditi računa o svojoj proizvodnji hrane i onima koji rade i žive na selu. Pokušalo se u našoj zemlji otvarati veletržnice, ali nije najbolje zaživjelo tako da na njih i njihov kadar ne treba računati. Možda bi mreža hrvatskih tržnica, a u takvo nekakvo udruženje su i organizirani, mogla održavati taj posao. Osigurati ljudima mogućnost prodaje, a što se ne može prodati ili oni koji ne mogu u obitelji nekoga izdvojiti da svaki dan stoji za pultom, predali bi svoju robu Upravi tržnice. Normalno, cijena bi tad bila niža, ali bi bila preuzeta roba. Sav višak.

Zašto kažem da Udruga hrvatskih tržnica to treba raditi? Zato što imaju jako mnogo zaposlenih koji u biti i nemaju previše posla. Opće poznato je da svaki od 34 člana te udruge, koliko je takvih poduzeća u Hrvatskoj, u te firme zapošljava priličan broj ljudi. Uobičajeno je kod mnogih i da smijenjene kadrove postave na mjestima savjetnika. Sada bi ih se moglo zaposliti na tim poslovima. To je nešto kao neiskorištena vojska koju bi se sada moglo koristiti.

Otvaranje zelenih dijelova tržnica riješava tek mali problem 

Tada bi ta roba mogla ići na tržište i u trgovačke lance, u javne nabave i slično. Znači, ta mreža državnih otkupljivača viška hrane riješila bi i sada u vrijeme pandemije, a i ubuduće, veliki državni problem. I to bi se propisom, zakonom ili nečim slično moglo regulirati odmah i istoga trenutka bi te tvrtke mogle početi s radom odnosno preuzimanjem robe. Te tvrtke, kao što smo rekli, imaju potreban kadar, ali i prostor te nužna skladišta. Mnoge imaju hladnjače, a ako slučajno i nemaju skladišnih kapaciteta i hladnjača, mogu ih iznajmiti. Možda će nas netko sada podsjetiti i na zadruge koje su nekoć radile upravo taj posao. I sad bii ih mogli odrađivati za državu. Neke bi to bile u mogućnosti odmah. No, nažalost, mnoge i ne jer više ne predstavljaju takvu snagu.

To bi bilo jedno od rješenja, nikako ne jedino. Drugo je da dio svoje robe poljoprivrednici prodaju na otvorenim, zelenim dijelovima tržnica. Ali tu nam mora biti jasno da su to samo oni OPG-i koji mogu svog člana zaposliti na prodajnom mjestu. Neki bi trebali i na nekoliko tržnica raditi šest dana u tjednu. Jasno je da to može samo mali broj jer poljoprivreda na imanju iziskuje svaki dan mnogo posla. Posebice onih koji se bave stočarstvom ili povrtlarstvom. Znači tržnice, te otvorene, riješile bi prodaju jednog malog postotka njih. Sada je jasno da kreće prodaja i na njima, ondje gdje nije trebala ni stati. Postavlja se uvjet da su one ograđene.

Tvrtke koje upravljaju tržnicama ili sami gradovi i općine, morat će taj prostor ograditi. Pitanje je, je li dovoljna neka traka, kao ona kojom su ogradili igrališta ili neka druga ograda. Ako smatraju da je dovoljno da se provuče traka oko dječjih igrališta i to spriječi djecu i odrasle da se okupljaju, za vjerovati je da je dovoljna i da oko tržnice spriječi naše bakice da ne ulaze na nju bez kontrole.

Trgovačke lance natjerati na otkup domaćih proizvoda 

Treća solucija koju treba podržati je prodaja putem dostave na kućne adrese koja ovih dana zaživljava. U bliskoj povijesti mljekarice su u jutarnjim satima nosile mlijeko svojim mušterijama, isto tako sir i vrhnje. Netko tko ima za prodati svoje prasce, janjce, piliće i slično isto može, ali mora biti jasno da se radi o poljoprivrednicima koji će mnogo vremena trošiti na dostavu koja ima i svoje troškove. Treba na neki način i oglasiti da nešto prodajete putem telefona ili maila. Za koga se uopće znalo da ima kvalitetno povrće, sir, jaja? Za mali broj njih. No, puno se učinilo na tom polju uz pomoć poticajnih sredstava županija i općina te mjera ruralnog razvoja, pa su mnogi napravili internet stranice, kataloge, promotivne materijale, uložili u etikete i ambalažu. S tim ne treba stati.

Treba i pojačati aktivnosti na tom polju, ali i tu se može govoriti o jednom malom postotku proizvođača. Jer, primjerice, ako se u jednoj obitelji nekom granom proizvodnje hrane bavi samo jedan član obitelji, a ostali nečim drugim (zaposleni su u gradu, npr.), pa ne može jedan čovjek i musti krave ujutro, i hraniti ih, praviti sir, pakirati, javljati se na telefon, razvoziti i tko zna što sve ne. Ajde još dok su u pitanju proizvođači mlijeka, ima rješenja, a to su mljekare. Za sve ostale nema.

I na kraju opet se treba vratiti trgovačkim lancima. Nikako ne jedino rješenje, nego jedno od tih je da ih se natjera da otkupe robu od hrvatskih seljaka. I neka ju prodaju po cijeni kojoj prodaju i uvoznu robu na svojim policama, a država namiri razliku. No, i tu bi upravo možda bilo najbolje da taj kontakt i ponudu robe odradi ona ranije spominjana mreža otkupljivača, tržnica ili zadruga.


Tagovi

Tržnica Online Trgovački lanci Domaća proizvodnja Otkup i prodaja


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle od 6 sjemenki uguranih u obično vulgaris zemlju izniklo je 4 mladice. Nije još vrijeme za sadnju ali klijavost sjemenki kakve jesu je solidna. Ove će biti probno posađene kad još malo ojačaju pa kako im bude.