Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Damir Rukovanjski
  • 31.01.2017. 16:30

Planuo Doručak s hrvatskih farmi - i što sada?

Lijepo rečeno. E sada trebamo da Tolušić osigura subvenciju farmerima da možemo ovako raditi svaki dan i po cijenama istim kao one uvozne plastične gaude, šunke za pizzu od mesa starog 20 godina i siično.

  • 4.154
  • 508
  • 0

Tradicionalno 12. Savjetovanje za uzgajivače goveda ove godine je započelo Doručkom s hrvatskih farmi.

Na Doručku s hrvatskih farmi, poslužene su tradicionalne namirnice: mlijeko i mliječni proizvodi, meso, kruh, peciva, med i jaja, isključivo onih proizvođača koji nose oznake Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Jaja hrvatskih farmi, Med iz lijepe naše, Kruh hrvatskih polja, Brašno hrvatskih polja. E sada moramo reći da ovo nije ništa novo, ili da već nije viđeno.

Bilo je akcija i prije. I Nadan Vidošević je gurao po hrvatskim trgovima, sajmovima i sličnim manifestacijama akciju Kupujmo Hrvatsko. Reklamiralo se na malim ekranima, novinama, portalima. Dakako u onim odabranim. A pojavljivale su se tu na ovim prostorima svakakve inicijative. Ali uvijek se tu samo i stalo. Nema što drugo nego pohvaliti inicijatore i Kupujmo Hrvatsko, i Doručak s hrvatskih farmi, i Mlijeko hrvatskih farmi i puno, puno toga.

Tko će osigurati stalnu opskrbu?

Ti koji su stvorili te oznake, i to zamislili do ove razine zaslužuju pohvalu. Ali netko tu drugi, a tko drugi nego ministarstva, moraju nešto drugo napraviti. Nađite se u koži direktora jednog ili više hotela. Želite na švedskom stolu jedan dio imati iznad kojega stoji naziv Doručak s hrvatskih farmi. Ali kome se javiti? Tko je taj koji će vam osigurati cijelu sezonu i kobasice, i čvarke i pršut, i sir, mlijeko, vrhnje. Znate onu pjesmu - putra, jajca i krumpira. To je ono što nema. Nema nekoga tko će osigurati količine i stalnu opskrbu. Primjerice da nađemo 500 hotela koji bi s nekom firmom potpisali ugovor da uvijek imaju u ponudi taj doručak.

Toj firmi mora Vlada dati neku pomoć, podršku, nekako i netko mora organizirati te hrvatske farme. Tu posao Hrvatske poljoprivredne agencije, ili pak Hrvatske gospodarske komore, Savjetodavne službe staje. Na potez dolazi Vlada, ministarstva financija, poljoprivrede, turizma.

Ja tu nemam neku ideju, ali da vodim takvu firmu znam da mi treba financijska injekcija da osiguram robu, dostavu, da opskrbim reklamnim materijalima hotele, trgovine. Da mogu dati primjerice hladnjak na korištenje, vitrinu ili nešto slično. A da sam direktor hotela trebam garanciju da ću to dobiti, ali i po minimalno cijeni po kojoj kupujem drugu sirovinu za kuhinju. Jer kako ću vlasniku, koji je primjerice u Argentini, negdje u Berlinu ili pak u Saudijskoj Arabiji objasniti da sir, jaja i kobasice kupujem skuplje nego inače.

Subvencioniranje nužno

Dakle, netko, Vlada ili netko drugi treba suvencionirati takvu robu. Drugi dio priče je kako trgovačke lance natjerati da kupuju te proizvode po nekim pristojnim uvjetima. Ajmo ih primjerice na neki način natjerati da to uzimaju, opet od jednog opskrbljivača. Ne može jedan Kaufland ili Lidl kupovati od tisuću različitih kupaca. I da ono, kad ovi imaju robu donesu i da to trgovina uzme. Ne ide to tako.

No, sjećate li se kako je nastala primjerice Hrvatska poljoprivredna komora, ili pak kako se autobusima išlo u Zagreb na osnivanje nekakve agronomske komore o kojoj sada svi šute. E ako se mogla plaćati članarina, onda se na isti način može osnovati i tvrtka čiji će biti posao da Doručak s hrvatskih farmi gurne u 500 hotela i restorana, te u sve trgovačke lance.

I da svaki farmer s primjerice nekih 100 kuna, Belje i slični s bar 1.000, a državne neke istitucije nekakav drugi iznos uplate kao osnivački ulog takve tvrtke. I svi imaju neke iste udjele i da ta firma bude pod jakom kontrolom vlasnika ali i države. Zašto države. Pa jer je to način da se osigura prodor te robe s hrvatskog sela i proizvođača do krajnjeg kupca.

E sad to treba omogućiti

To je jedan primjer. Može biti i drugih. Neka se stimulira od strane državnih institucija, možda i tvrtka koja već ima iskustva s takvim poslovima. Primjerice oni koji već rade s voćarima, proizvođačima mandarina. Sada u ovom trenutku nije važno tko i kako to radio, ali ako to ostane na sisačkom Doručku s hrvatskih farmi imamo nepotrebno potrošenu energiju. Jednom je jedan farmer imao ideju da kafiće koje kupuju mlijeko za kavu od lokalnog uzgajivača krava nagradi njihova poljoprivredna komora setom šalica za kavu, i ntapisom na ulazu da uz kavu piju mlijeko lokalnog farmera. Ima uvijek modela, samo treba volje.

"Danas smo doručkovali hrvatsko mlijeko, meso, jaja i kruh - i to bismo trebali raditi svaki dan - kupovati i jesti hrvatsko - ne samo zato što je svježije, zdravije i bolje od uvoznog, nego zato što dajući prednost lokalnom proizvodu štitimo hrvatsku poljoprivredu", izjavio je ministar Tolušić nakon doručka u Sisku.

Lijepo rečeno. E sada trebamo da Tolušić osigura subvenciju farmerima da možemo ovako raditi svaki dan i po cijenama istim kao one uvozne plastične gaude, šunke za pizzu od mesa starog 20 godina i siično.


Tagovi

Doručak Hrvatske farme Tolušić Farmeri Brašno Mlijeko Jaja Gauda. Sisak


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.