Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 22.09.2011.

Prijevara No.5 - Proizvodnja ekološke i zdrave hrane

Tko i zašto sustavno uništava hrvatsku poljoprivredu?

  • 5.620
  • 240
  • 0

Kako bi nešto bilo dobro-nešto mora biti loše, da bi nešto bilo glatko-nešto mora biti hrapavo, kako bi nešto bilo oštro-nešto mora biti tupo. Vjerujem kako je ovo stvar osnovne logike iz prvog razreda gimnazije. No, kakve to veze ima sa zdravom hranom? Stvar je posve jednostavna jer ukoliko je nešto ekološko-nešto mora biti neekološko, a ukoliko je nešto zdravo-nešto mora biti nezdravo. Prvo si moramo postaviti pitanje znamo li uopće što je to ekološki i zdravo proizvedeno i što takva proizvodnja podrazumijeva? Slijedi pitanje: Želimo li da nam sva hrana ili barem veći dio, bude proizveden ekološki i da ta hrana bude zdrava? Ukoliko je odgovor na oba pitanja da, tada krećemo u jednom smjeru.

Prvo ćemo se pozabaviti ekološkom proizvodnjom hrane. Ekološka proizvodnja hrane podrazumijeva kako se u proizvodnji te hrane ne koriste pesticidi, insekticidi, umjetna gnojiva, antibiotici i slične tvari koje imaju određenu karencu (vrijeme koje potrebno da budu odstranjene iz organizma biljke ili životinje, posve je svejedno). Ovdje je riječ karenca od presudne važnosti! Sama riječ označava vremenski period (dobiven znanstvenim pokusima i znanstveno dokazan!) koji je potreban kako bi ta tvar u potpunosti nestala (bila odstranjena) iz organizma, odnosno bila prisutna tek u tragovima neškodljivim za druge organizme koji tu hranu konzumiraju.

Nedavno sam imao prilike vidjeti ekološki uzgoj kukuruza na površini udaljenoj oko 300 metara zračne linije od autoceste Zagreb-Lipovac i oko 3 kilometra zračne linije od Petrokemije (tvornice umjetnih gnojiva). Je li i to ekološki kukuruz? Mjeri li se u tako proizvedenoj hrani samo količina rezidua (ostataka) pesticida i insekticida ili se određuje i količina štetnih, teških metala i ostalih otrovnih tvari? Možemo li se svi prehraniti ekološki uzgojenim poljoprivrednim proizvodima ili su oni rezervirani samo za one sa dubljim džepovima? Tko otkupljuje tako proizvedenu hranu i ima li ona posebne oznake? Što je sa ekološkim uzgojem stoke? Smijemo li liječiti oboljele krave antibioticima i drugim lijekovima ili ih moramo pustiti da uginu kako bi one koje prežive imale "ekološki" proizvedeno meso? Smiju li ljudi koji jedu ekološki proizvedenu hranu piti antibiotike kada obole i smiju li primiti transfuziju krvi ili plazme od ljudi koji jedu hranu proizvedenu "neekološki".

Stvar zvuči poprilično glupo no vjerujem kako i glupa pitanja zaslužuju barem glupi odgovor. Nadalje, da baš zapnemo na ekološkom uzgoju, moramo si postaviti i pitanje: kako na zdravlje pojedinca utječe ekološki uzgojen kukuruz koji je posijan traktorom koji troši fosilno gorivo (naftu), okopan tim istim traktorom, ubran kombajnom koji troši naftu, otpremljen traktorom koji troši naftu, osušen u sušari koja troši plin ili naftu, pohranjen, prevezen kamionom koji troši naftu, opet uskladišten, samljeven mlinom koji troši naftu, ispečen u peći koja troši plin i prodan 1000 ili više kilometara od mjesta proizvodnje? Da li je to ekologija i briga za naš Planet. Stvar postaje još interesantnija ukoliko se prisjetimo prvoga dijela u kojem sam pisao u sustavnom uništavanju malih poljoprivrednika koji su hranu proizvodili praktično na istome mjestu na kojem je i trošena! Pitanje je što je više "ekološki", zar ne?

Poznato je kako je za svaku kaloriju hrane kupljene u trgovačkom centru utrošeno 10 kalorija iz fosilnih goriva (utrošene na sve one radnje ranije pobrojane plus dodatno pakiranje i čuvanje). Što je sada ekološko i gdje je nestala silna briga za zdravlje čovjeka, očuvanje Zemlje, obnovljive izvore energije (što je posebna priča koju ću obrazložiti nešto kasnije), očuvanje prirodnih resursa itd? Sada vam se već pomalo vrti u glavi, zar ne?

No da još malo začinimo radnju i učinimo je ukusnijom, reći ćemo kako je, po meni, ekološka proizvodnja hrane moguća jedino na malim poljoprivrednim gospodarstvima. Zašto tako mislim? Stoga što ekološka proizvodnja hrane zahtijeva ogroman trud i mnogo uloženog fizičkog rada, upravo zbog nekorištenja kemijskih sredstava. Stoga i smatram kako je ekološka proizvodnja hrane (žita, povrća i mesa) moguća isključivo na malim poljoprivrednim gospodarstvima sa nekoliko krava, konja, svinja i peradi te desetak hektara zemljišta na kojem se većina radova obavlja ručno, uz malenu pomoć mehanizacije. Izmet koji proizvodi stoka koristi se kako bi se zemlji vratilo ono što smo joj oduzeli proizvodnjom, a to isto žito i povrće jedu stoka i ljudi. Proizvode dovoljno hrane za svoje potrebe, a višak prodaju. Ista ta poljoprivredna gospodarstva proizvode hranu koja se koristi unutar desetak kilometara od mjesta proizvodnje čime nestaju, ili budu drastično maleni, troškovi vezani za transport hrane na velike udaljenosti uz trošenje fosilnih goriva i dodatna zagađenja Zemlje o kojoj toliko brinemo. Vjerujem kako priča "drži vodu", zar ne? Ekološka proizvodnja hrane (po mome mišljenju) nemoguća je na površinama od 100 ili više hektara jer je takve kulture nemoguće obraniti od nametnika i bolesti samo radom ili bi za taj posao bilo potrebno cijelo veće selo tijekom cijele godine! No, zamislite samo, mala poljoprivredna gospodarstva su izbrisana, nestala i upropaštena jer nisu ekonomična i održiva?! Netko se očito ne može odlučiti što želi ili je istina na suprotnoj strani: Netko jako dobro zna što želi te nas želi učiniti ovisnicima o uvozu lavande i meda iz Kine, junećeg mesa iz Argentine, svinjetine iz Nizozemske, mlijeka iz Francuske i da dalje ne nabrajam!

Sada da se malo pozabavimo "zdravom" hranom. Već dulje vrijeme muku mučim kako bih definirao zdravu hranu budući da ona druga mora biti nezdrava. Do sada, jedina definicija zdrave hrane koju sam mogao smisliti glasi: Zdrava je hrana ona koja ne šteti organizmu koji je konzumira. Nezdrava je hrana ona koja šteti i narušava zdravlje organizma koji je jede. Vrlo jednostavno, zar ne? No, kako sada stvari stoje, ovo je posvemašnja besmislica budući da je definicija zdrave hrane posve drugačija. Proizvodnja "zdrave" hrane rezervirana je samo za pojedince dok svi ostali, stvar je logična, proizvode nezdravu hranu. Supruga i ja, uz posao, posjedujemo vrt na kojem proizvodimo dovoljno voća i povrća za obiteljske potrebe tijekom cijele godine. U uzgoju koristimo i dopuštena kemijska sredstva u minimalnim količinama, pridržavajući se uputstava za uporabu i karence. Najdublje vjerujem kako jedemo zdravu hranu! No kako sada stvari stoje, zdravu je hranu moguće kupiti jedino u McDonaldsu i od pojedinaca koji su se izborili za status proizvođača "zdrave" hrane. Logično je kako svi ostali proizvode nezdravu hranu. Ne znam što čeka državni aparat te sve proizvođače nezdrave hrane ne zatvori i zabrani im proizvodnju? Zdrava je hrana dodatna floskula i posvemašnja glupost osmišljena u cilju zbunjivanja potrošača te dodatnog osiromašenja domaće poljoprivredne proizvodnje. Pored toga, ono što je za neku osobu zdravo, za drugu može biti izuzetno nezdravo. Za osobe sa šećernom bolešću nezdrav je šećer u većim količinama; za osobe sa povišenim krvnim masnoćama nezdrava je slanina; za mnoge je nezdravo mlijeko jer pate od nedostatka enzima potrebnog za njegovu probavu i tako dalje. Pojam zdravlja vrlo je relativan. Osoba sa karijesom nikako nije zdrava u užem smislu riječi jer boluje od bolesti zuba! Osoba koja ima ranicu na koži ili gljivice ispod nokta malog prsta na nozi također nije zdrava (doduše, nije ni teško bolesna) jer boluje od gljivične infekcije korijena nokta...

Sada, može li mi netko, molim vas, konačno objasniti što je to onda proizvodnja zdrave hrane, na što se odnosi i kako se točno deklarira? Vjerujem kako sam zaslužio odgovor, ako ništa drugo tada kao porezni obveznik koji uredno plaća sve poreze već dvadesetak godina, a iz tog se novca isplaćuju poticaji za slične besmislice. Da, i da ne zaboravim, isplaćuju se plaće, putni troškovi, dnevnice, službena putovanja, naknade za odvojeni život, božićnice, regresi, uskršnjice, naknade za deset godina rada u službi osobama koje smišljaju razne načine kako da unište i ono malo što nam je ostalo.

Prijevara No.6 - Proizvodnja goriva iz žitarica namjenjenih prehrani

Autor: Robert Zobel, dr.vet.med.


Tagovi

Eko proizvodi Zdrava hrana Organska hrana Proizvodnja Pesticidi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]