Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • izmeđ međe
  • 03.01.2020. 10:30

Tko je jači od klasične svinjske kuge - proizvođači ili pak administracija

Nikakve mjere ne bi pomogle da sami proizvođači nisu bili svjesni opasnosti i s njom se nosili. Svaka čast mjerama Ministarstva, ali teren je odradio najviše.

Foto: Depositphotos/janecat11
  • 1.330
  • 75
  • 0

Naredba o prestanku važenja Naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge stupila je na snagu krajem godine, čime je Hrvatska izbrisana s popisa zemalja članica EU u kojima su zbog izbijanja klasične svinjske na snazi bile stroge mjere ograničenja stavljanja u promet živih svinja i njihovih proizvoda s područja Vukovarsko-srijemske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Brodsko posavske županije.

Time je omogućen nesmetani promet živih svinja, mesa svinja i proizvoda od mesa svinja unutar RH i EU. Možda to nekome ne zvuči nešto kao veliko ili ohrabrujuće. Možda i zato što prolazi tiho zbog predsjedničkih izbora u kojima niti jedan kandidat nema pojma ništa o poljoprivredi i selu jer bi sigurno obećavali i obračun sa svinjskom kugom, posebice afričkom svinjskom kugom koja i dalje prijeti. No, poljoprivrednici odnosno svinjogojci napravili su posao sami bez obzira na uvedene mjere.

Hrvatskoj ukinuta sva ograničenja nastala zbog klasične svinjske kuge

Dokaz je to da su naši uzgajivači svinja svjesni svih opasnosti i da se znaju suočiti s problemima. Ističe se da je navedena Naredba dokaz izuzetne organiziranosti i uspješnosti veterinarske struke u Hrvatskoj, no nitko ne ističe discipliniranost običnog malog čovjeka.

Sjetimo se da smo posljednjih deset pa i dvadeset godina pojavu trihineloze smanjili na najmanju moguću mjeru. I tada je uredno djelovala veterinarska služba, ali svjesnost naših ljudi je dovela da je svaka zaklana svinja pregledana, odnosno uzorak ošita nošen na pregled u najbližu veterinarsku stanicu iako je ona često bila jako udaljena. I danas trihinelozu imamo u tragovima, za razliku od prije 15-tak godina kada smo imali 'invaziju'. I opet smo to sami riješili, uz dakako pomoć veterinarske struke. Ali ni struka ne bi ništa mogla da ljudi nisu u praksi bili izuzetno disciplinirani i svjesni opasnosti.

U svakom slučaju status Hrvatske kao zemlje slobodne od klasične svinjske kuge je konačno tu. Osim što je ta činjenica važna, važna je i daljnja kontinuirana provedba nadziranja ove bolesti i to pasivnog nadziranja putem isključivanja ovoga virusa u uginulih i bolesnih svinja te aktivnog nadziranja uzorkovanjem svinja sukladno Programu nadziranja klasične svinjske kuge. No, i dalje nam ostaje prijetnja afričke svinjske kuge koja je pokosila svinje u Kini. Sada europski proizvođači svinja neočekivano izlaze na kinesko tržište, a Kinezi su veliki potrošači svinjetine. Uostalom, zbog toga je došlo do povećanja cijene i po tim cijenama bi i naše svinje mogle izvan Hrvatske. E sada se otvara drugi dio Pandorine kutije.

Kina zbog svinjetine smanjuje carinu na uvoz, ali i na tržište stavlja državne rezerve

Koje ćemo mi to svinje izvoziti? Odnosno, ako ćemo izvoziti, a što ćemo onda od svinjetine u Hrvatskoj jesti. Svinje zaklane prije desetak i više godina? Iz Argentine? Iz kojih to zemalja i kakve kvalitete? Jer pitaju se mnogi, ako je naša svinjetina na cijeni, ali i ona iz okolnih zemalja, te zemalja poput Francuske, Danske, Nizozemske, Njemačke koja će također po visokim cijenama otići u Kinu, koja će to svinjetina doći na police hrvatskih mesnica i trgovačkih lanaca? Nadamo se samo da nam po cijeni naše kvalitetne i svježe svinjetine trgovci neće podvaliti one stare, loše i po desetak godina smrznute, i što je najgore, višekratno odmrzavane i zamrzavane. 


Tagovi

Klasična svinjska kuga Trihineloza Svinja


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.