Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Damir Rukovanjski
  • 18.07.2012.

Tko vjeruje trgovcima još?

To su trgovačke fore i ne smijemo pasti na njih. Mošte si misliti sad se i oni međusobno prijavljuju. Sve mane kada su u modi postaju vrline. Sada je u modi da stalno nešto moramo. Moramo se uskladiti s Europom. Moramo uništiti male seljake. Moramo imati samo jednu proizvodnju. Moramo, moramo. Pa opet moramo.

  • 1.035
  • 168
  • 0

Prazan čovjek je pun sebe. A prazan novčanik? E to je zlo. A malo bi ove godine kada je u pitanju pšenica konačno mogli prazniji novčanik imati i trgovci. Trebali bi valjda sada plakati više nad njihovom sudbinom nego li nad mukom seljačkom. Dok se neki ratari i dalje nadaju kako će ovogodišnji trud prodati za više od 1,35 kuna, koliko je trenutačna otkupna cijena kilograma pšenice u Hrvatskoj, u nekim se trgovačkim lancima gotovo po istoj cijeni može kupiti kilogram brašna. To su trgovačke fore i ne smijemo pasti na njih. Mošte si misliti sad se i oni međusobno prijavljuju. Ovi prodaju za više, oni rasprodaju, oni imaju dampinške cijene i slično. Za vjerovati je da oni ipak neće stradati. Opet će poljoprivrednici izvući deblji kraj. Ako su solidno prošli na pšenici, bez brige deblji kraj će izvući na kukuruzu ili pak soji. Ne trebamo brinuti da će se obogatiti. A trgovac koji spusti cijenu pšenicu ispod nabavne zna zašto to radi. Privući će kupce i njima uvaliti skuplje pivo ili žvakače gume. Propasti neće.

Direktorica Žitozajednice, podnijela je prijavu protiv njemačkog Lidla. Pakiranje od pet kilograma oštrog brašna tipa 400 prodaje za svega 7,97 kuna - 1,59 kuna za kilogram. Veleprodajna cijena oštrog brašna na hrvatskom tržištu u prosjeku 3,30 kn/kg, ni trgovac ga za manje od toliko ne može kupiti. No, trgovački štosevi su uvijek na vrhuncu i uvijek nedokučivi. No, istina, mlinarska industrija, za otkup pšenice ove se godine morala i zadužiti. Pa što. Poljoprivrednici su dužni svima i svakome, zadužili su i praunučad, a kada krenu u proizvodnju cijena goriva je jedna, na kraju druga, iznos potreban za sjetvu toliki, a kada ga plaća poslije pšenicom budu mnogo veći. I sada se trgovci i mlinari još usude vikati posredstvom medija. Sram ih bilo. 15 godina deru sve redom, a onda jedne godine mogu malo i oni stisnuti remen. Ali moramo i priznati kako je prodana glavnina uroda koji se u početku procjenjivao na 720.000, a sada je ispalo da ima i više od 900.000 tona i prosječnih 5,5 tona po hektaru.

Sve mane kada su u modi postaju vrline. Sada je u modi da stalno nešto moramo. Moramo se uskladiti s Europom. Moramo uništiti male seljake. Moramo imati samo jednu proizvodnju. Moramo, moramo. Pa opet moramo. Nakon ulaska Hrvatske u EU opasnost od gubitka proizvodnje prijeti i velikim peradarskim i svinjogojskim farmama koje se do kraja 2013. moraju prilagoditi direktivi vezanoj uz otpadne vode, koja je poznatija pod skraćenicom IPPC. Ne prilagode li se, prijeti im čak i mogućnost zatvaranja, a na toj su listi 43 farme. Stvar je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, ali zamjenica ministra poljoprivrede najavila je da će i njezino ministarstvo informirati i pripremiti farme sa spomenute liste na obveze koje proizlaze iz ove europske direktive, piše na jednom našem portalu. I isto tako ne piše tko će biti taj tko će zatvoriti te farme. I tko će biti taj koji će onima koji se zaduže zbog takve direktive poslije okrenuti leđa kada budu propadali.

U svijetu ludih biti normalan je kompliment. Hoće li se naći netko normalan i zaustaviti već tu ludost upropaštavanje sela i svega seljačkom pod izlikom da tako to ne ide u Europskoj uniji. Neka malo se provozaju po EU. Pa neka vide da nas je netko malo zamuljao.

Ne padne li kiša kroz nekoliko dana, kukuruz će se početi silirati, bez klasa, bez ičega. Spremit će se bar nešto, ovako neće biti ničega. Soja je također u lošem stanju. Te dvije kulture, ne bude li kiša došla ovaj tjedan, mogu ići u otpis. Međutim, situacija nije svugdje jednaka. Na tlima koja su pjeskovita i propusnija stanje je najteže. To je kompletna Baranja, te područja oko Miholjca, Varaždin i Podravlje. U područjima gdje su tla od ilovače i crnice biljka još nekako živi - istakao je nedavno Mato Brlošić, vodeći čovjek naše poljoprivredne komore. Ni, njegovo plačljivo lice neće pomoći. Kod ovih kultura zrna će biti onako kao kod stare krezube babe. Tako je to u ovom poslu. Ujutro svane, navečer se smrkne. Kakvo je stanje na selima. Možete misliti kako je kada ispred trgovina nema onih koji piju pivo. Ili kada kineska trgovina u selu zjapi prazna.

Jel što je vrhunac krize? Kada nakon žetve uđeš u kinesku trgovinu i kažeš - Samo gledam.

Autor: Damir RUKOVANJSKI, mag.ing.agr.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Tagovi

Pšenica Brašno Žitozajednica Trgovci


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lijeska je zanimljiva grmolika biljka. Njeni plodovi, lješnjaci, karakterističnog su okusa i mogu poslužiti kao savršena grickalica zbog svojih vrijednih nutritivnih sastojaka. Još ako imate čuvara nasada, koji je ozbiljno shvatio svoju ulo... Više [+]