Poljoprivreda i ovaj put. Jednostavno, ona je puna života ako joj se posveti briga. Pažnja. U svemu tome, ona je oduvijek ovisila o sinergiji zajednice (ljudskog) i prirodnog. Harmoničan odnos ovisi, ne samo o čovjeku koji joj je sudbinski posvećen, već i o zajednici koja ju okružuje u prostoru.
Ako ću na bilo koji način spomenuti riječ koju opisuju četiri točke u naslovu odbacit će se, opet, bilo kakva pomisao da sam stvaran (realan), pozitivan, da želim dobro pišući ovu kolumnu. A želim. Tražim, ustvari, temu koja će zainteresirati posjetitelja kraj toliko mogućnosti koje mu se pružaju za čitanje i razbibrigu. Ustrajan da zajednici predstavim, kad već za to imam priliku, sve one brige koje se množe oko nas, pa tako godinu za godinom, dan po dan, korak za korakom, griješeći, vode nas u "..r.".
Poljoprivreda i ovaj put. Jednostavno, ona je puna života ako joj se posveti briga. Pažnja. U svemu tome, ona je oduvijek ovisila o sinergiji zajednice (ljudskog) i prirodnog. Harmoničan odnos ovisi, ne samo o čovjeku koji joj je sudbinski posvećen, već i o zajednici koja ju okružuje u prostoru. Ne smetnimo s uma, ovisimo i o onome u njoj (zajednici) tko misli da ima najmanje razloga biti zabrinut jer mu život teče daleko od zemlje, poljoprivrede, rađanja u njoj, uzgoja, pripremanja hrane, pripreme zemlje za prihvat sjemena, žetve, mužnje, berbe, sela, seljaka.
U svom sam dosadašnjem radu (u „svom“ ne ističem kao jedino ispravno ili upućujući na sebe i samo sebe, već želeći podijeliti s vama jedno iskustvo koje može, a i ne mora biti, putokaz. Ocijenite.) isticao, javno ispisivao i izgovarao (glasno), pri tome argumentirajući materijalnim pokazateljima, jer onu drugu, duhovnu dimenziju nam je teže „odvagnuti“, da nam se u zajednici gubi život i da je suprotstavljen ".m..i", čak i ondje gdje za to nema mjesta. Ondje gdje su uzroci ljudske pogreške, a prvenstveno gramzivost bez granica.
Istaknuti ću, kako bi vas potaknuo na razmišljanje, nekoliko nepobitnih činjenica koje se događaju oko nas, koje su tu s nama, utječu na naš život priznali mi to ili ne, bili svjesni ili ne. Pođimo u nabrajanje (ne opterećujući tekst s točnim razdobljima. To sada i na ovom mjestu, nije važno, niti potrebno definirati. Vjerujte mi):
Naoko marginalne činjenice koje se tiču, na prvi pogled, nekog drugog, itekako snažno utječu na naš Život i njegovo odvijanje u zajednici. Upravo smo, tvrdim to bez patetike, snažno povezani sa životom zajednice u poljoprivredi, zemlji i stočarstvu. Upravo se u tom prostoru uzgajaju i odgajaju povezanosti. Nešto što nam je svima zajedničko na dnevnoj razini. Životno važno. Temeljna su pitanja: shvaćamo li ili ne? Možemo li si osigurati hranu ili ne? Uz kisik i vodu, a k tome i stanje duha, koje je u snažnoj korelaciji s prije nabrojanim negativnim trendovima, nema alternative za budućnost. Samo bez jedne karike u opisanom lancu naš život postaje ugrožen. Iz priloženog se može pretpostaviti: On to već je!
Pođimo i raščlanimo sadašnje stanje u našoj domovini koristeći sva znanja (primjerice; sociološko, psihologijsko, demografsko, gospodarsko i ina) kao bi donijeli zaključak. Jedno je očito, kakav god zaključak prihvatili, pri tome jednostavno, ljudski i emotivno – u Hrvatskoj život gubi u odnosu na "s..t".
Upravo svojim dnevnim aktivnostima pokušavamo preduhitriti trendove koje sam u najkraćem istaknuo, pa se onda organiziramo, pišemo, javno istupamo, zastupamo, razgovaramo, pružamo, predlažemo, kritiziramo i ne šutimo. Vjerovali ili ne? Da se stanje života, njegovo zdravlje i snaga u jednoj zajednici može ilustrirati (slika govori više od tisuću riječi) čak i kroz populaciju krava i broja krava po jednom gospodarstvu, prikazuje vam grafikon koji smo izradili u skupini „Živo selo“.
1. Komparativni grafikon populacije krava i broja krava po jednom gospodarstvu AUS/HR
Snaga austrijskog vs. hrvatskog života zajednice (sa sociološkog, demografskog i gospodarskog pogleda) opisana je krivuljama raspodjele broja stada s određenim brojem krava u odnosu na ukupan broj njih u Austriji i Hrvatskoj. Očito je da krivulja plave boje (austrijska) predstavlja zajednicu normalne raspodjele (distribucije) u kojoj se život događa u najvećoj mjeri oko prosjeka (snage zajednice). To je čini normalnom. Za razliku od krivulje (crvene) koja prikazuje raspodjelu „života“ u Hrvatskoj i nikako i niti u jednoj točki ne predstavlja normalnu raspodjelu. Eto, pročitajte nešto o Gaussovoj krivulji i uvjerit ćete se da snaga zajednice i njena života može ovisiti čak i o distribuciji (raspodjeli) krava po gospodarstvima.
Ističem činjenice koje, i one najzagovorljivije protivnike poljoprivrede i obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u njoj, kao temeljnih nositelja razvoja Hrvatske, a time i njihova utjecaja na život u zajednici, mogu upregnuti u razmišljanje. Kada se nacrta, tada postaje jasnije. Sjećam se, često u djetinjstvu, ukoliko nismo bili spremni shvatiti riječi, pitalo nas se: “Hoćeš li da ti nacrtam?”
Za ovaj put, toliko u vjeri da ste odgonetnuli zagonetnu riječ iz naslova, što mi je manje važno jer je negativna, u odnosu na duh teksta kojim vas želim uputiti u brige za koje naša zajednica mora naći rješenja ukoliko želi živjeti u blagostanju! Ističem zajednica. Odnekud i po nekom redu započeti, a logika nalaže od zemlje.
Autor: Miroslav Kovač, Udruga OPGH Život, Živo selo
Tagovi
Partner
Požega,
Hrvatska
tel: 034 202-192,
e-mail: info@poljoprivredna.tv
web: http://www.poljoprivredna.tv
Srećko Biro
prije 9 godina
Oni su griješili ovi griješe a nitko da prizna grijeh
Ivan Tvrdojević
prije 9 godina
Kod nas je godinama bila teorija da sposoban i vrijedan pojedinac može cijelo društvo vući u blagostanje, a pri tome se zanemarila SNAGA ZAJEDNICE. Jedan od primjera za to je bio i za vrijeme operativni programa kada su građene štale za preko 100 krava, umjesto da je uključeno više gosp. sa štalama od 20 krava. Gosp. Kovač odlično ukazuje na ovaj problem i ja se nadam da će takvi pojedinaca biti još više da se jednom shvati da je daleko veća snaga cijele zajednice nego pojedinca.
DANIEL GUŠTIN
prije 9 godina
svaka čast autorici ove kolume sve točke koje su nabrojane su sto posto takve , nažalost sve se to več odavna zna i dogod se nebude prema selu i seljacima ponašalo sa imalo poštovanja neče biti boplje, jer to su ljudi koji su odabrali takav način života i sa svojim znanjem i iskustvom boriju se sa svakakvim glupostima , još malo pa čemo i seljake uvažati jer smo preglupi da pomognemo onoj šačici koja je još ostala
Opg Goran
prije 9 godina
djaba pisanje i crtanje,,kad nemamo ljude,ili ti covjeka,,koji ce nesto uciniti za boljitak,naroda,,nacitao se ovdje na portalu,,svi sve znaju,kako treba napravit,ovako,il onako,,,a niko ne poduzima,nista,tak,da je i ovo mrtvo slovo na papiru,,,bar nesto procitam,,ovaj kisni dan,,da bog da,padala tjedan,dana,,kaze narodna,,haha
pagora23
prije 9 godina
Jel ima itko u min. poljoprivrede dobronamjeran da ovo pročita, a da nije unaprijed odlučio kako mu je naloženo iz kruga ovih 14 velikih?