Svjetski dan slobode medija obilježava se 3. svibnja, a podaci godišnjeg izvješća Platforme Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara pokazuju da je u 2020. godini došlo je do vrlo ozbiljnog pada slobode medija u cijeloj Europi. Pozvali su države članice da pokažu političku volju za rješavanje problema slobode medija na Starom kontinentu, piše HND. 

Godišnje izvješće pod nazivom "Traženi! Prava akcija za slobodu medija u Europi" pregled je slučajeva kršenja slobode medija prijavljenih tijekom 2020. godine, među kojima je i 17 slučajeva iz Hrvatske.

Između 2015. i 2019. godine ova je Platforma zabilježila prosječno 30 slučajeva godišnje. U 2020. godini prijavljena su 52 slučaja fizičkog nasilja. Na žalost, dogodila su se i dva ubojstava, ono novinarke Irine Slavine u Rusiji i vlasnika televizije Kastriota Reçija u Albaniji. Zemlje koje su najviše pogođene fizičkim nasiljem su Rusija, a slijede Italija, Srbija i Velika Britanija.

Još je veći rast broja slučajeva uznemiravanja novinara. Za razliku od 2016., kada je takvih slučajeva bilo 18, u 2020. bilježi se njih čak 70, četiri puta više. Zemlje koje su najviše pogođene su Francuska, Slovenija, Turska, Ukrajina i Poljska.

Eurostat izvještava kako je 2020. godine, bilo gotovo 393 tisuće novinara u 21 državi članici EU-a, za koje su dostupne informacije, što predstavlja 0,2% ukupne zaposlenosti u njima. Među njima su žene i muškarci bili gotovo jednako zastupljeni (48% naspram 52%). Više od jedne trećine bilo je u dobi od 35 do 49 godina (35%), dok su oni mlađi od 35 godina imali sličan udio (34%), a starijih od 50 godina je 32%.

Što se tiče gospodarskih djelatnosti povezanih s novinarstvom, gotovo 789 tisuća zaposleno je u 27 država članica Europske unije u izdavačkim djelatnostima poput izdavanja knjiga, novina i časopisa što je ekvivalent 0,4% ukupne zaposlenosti u EU. 

Među njima su muškarci činili nešto veći udio (54%). Preko jedne trećine ljudi zaposlenih u izdavačkoj djelatnosti bilo je u dobi od 35 do 49 godina (37%), zatim onih mlađih od 35 godina (32%) i onih starijih od 50 godina ili više (31%).

Među državama članicama EU-a, Švedska je zabilježila najveći udio zaposlenih u izdavačkoj djelatnosti (0,8% ukupne zaposlenosti), zatim Finska, Danska i Njemačka (sve 0,6%), kao i Francuska (0,5%).

Foto: Depositphotos/PantherMediaSeller