Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčelarstvo Nuhanović
  • 09.10.2017. 19:00

Apikomoru ne naplaćuju, a imaju i dječje maske

Porodica Husnije Nuhanovića se uspješno bavi pčelarstvom. Za kvalitet meda su dobili brojna priznanja. Prvi su otvorili apikomoru u Unsko-sanskom kantonu.

Foto: Arhiva obitelji Nuhanović
  • 2.925
  • 334
  • 0

Porodica Nuhanović otvorila je prvu apikomoru u Bihaću koja pomaže kod liječenja respiratornih i drugih oboljenja. U radu oko pčelinjaka Husniji Nuhanović najviše pomažu supruga Fahira i sin Armin. Pčelinjak i apikomora porodice Nuhanović smješteni su u naselju Nova Četvrt ispod planine Debeljače na 380m nadmorske visine.

Od slučajnog susreta do uspješnog pčelara

U porodici i okruženju Husnije Nuhanovća niko se nije bavio pčelarstom i nije imamo nikakvo predzanje o pčelarstvu i pčelama. Nakon odlasku u penziju 2006. godine jedan slučajan susret sa poznanikom pčelarom je odredio čemu će se posvetiti.

"Slučajano sam se sreo sa prijateljem Izetom Suljićem i u kratkom razgovoru je spomenuo kako se bavi pčelarstvom i da treba da se vrati na pčelinjak. Nakon par dana poslije susreta sa Izetom odlučio sam da kupim prve košnice. Nabavio sa prvih 5 košnica i uz pomoć Izeta postavio u blizini kuće. Na prve košnice u mom komšiluku svi su gledali sa dozom čuđenja i nekog skrivenog straha, jer u našem mjestu do tada nije bilo pčelara i košnica", otkriva Husnija.

Nakon postavljanja košnica, prvog orjentacionog leta pčela i prvog otvaranja košnice suočio se sa nepoznavanjem pčela, košnice i pčelarstva.

Tajnovit i interesantan svijet pčelarstva

Od Nuhanovića saznajemo koliko je važno znanje o pčelama i pčelarstvu: "U tim prvim danima sve mi je bilo nepoznato. Na svaki moj poziv i pitanje Izet je odgovara sa strpljenjem i razumjevanjem prema mom neznanju. Kada sam shvatio koliko je važno poznavanje pčela, koliko je tajnovit i koliko je interesantan svijet pčelarstva odlučio sam da se posvetim i uložim sve svoje vrijeme u pčele i pčelarstvo. Nabavio sam literaturu i učio o pčelama i pčelastvu, a 2007. godine počinje moje ozbiljnije bavljenje pčelarstvom.

Na prve košnice u mom komšiluku svi su gledali sa dozom čuđenja i nekog skrivenog straha, jer u našem mjestu do tada nije bilo pčelara i košnica.

Te godine sam odlučio da proširim pčelinjak i da približim pčelarstvo svojoj porodici. Moja supruga Fahira je uz mene počela da se bavi pčelarstvom, a zatim nam se pridružuje i sin Armin."

Med rađa na osovinama

Od početnih 5 košnica uz pomoć porodice i prijatelja, Nuhanović danas ima 120 LR košnica. Na početku je njegov pčelinjak bio stacionarni, ali se u literaturi stalno sretao sa rečenicom "med rađa na osovinama" i to ga zainteresovalo da počne sa selenjem košnica.

Ako nije oko pčela, Husnija radi za pčele

Nakon prvog selenja zaključio je da je dobio veći prinos meda i da su pčelinje zajednice koje je selio za 50% bile bolje od onih koje su ostale kod kuće. Danas reodovno seli košnice u skladu sa smjenom pčelinje paše tokom vegetacije. Sa svojim pčelama prati cvjetanje bagrema, kestena i drugog bilja.

Med i pčelinji proizvodi iz pčelinjaka Nuhanović imaju stalne kupce. U njihovoj ponudi su razne vrste meda (bagremov, kestenov) i pčelinji proizvodi poput propolisa, polena.

Za kvalitet meda dobili srebro i bronzu u Sloveniji

Za kvalitet kestenovog, bagremovog i šumskog meda su dobijali nagrade na Međunarodnom takmičenju u Sežani, Slovenija:

  • Srebrnu nagradu za kestenov med na 15. Međunarodnom takmičenju 2015.godine,
  • Srebrna nagrada za šumski med na 15. Međunarodnom takmičenju 2015.godine,
  • Bronzana nagrada za bagremov med na 15. Međunarodnom takmičenju 2015. godine,
  • Bronzanu nagradu za šumski med na 14. Međunarodnom takmičenju 2013.godine,
  • Srebrena nagrada za šumski med na 13. Međunarodnom takmičenju 2012.godine,
  • Bronzanu nagradu za šumski med na 12. Međunarodnom takmičenju 2011.godine.

Osim toga, Husnija Nuhanović je dobitnik Plakete za izuzetan doprinos razvoju pčelarstva grada Bihaća 2015. godine.

Besplatno liječenje u apikomori

Husnijin sin Armin, po zanimanju medicinski tehničar, je 2016. godine predložio da izgrade prvu apikomoru. Armin se posvetio proučavanju ljekovitosti zraka iz košnice kroz literaturu i kroz savjete pčelara koji već imaju apikomore. U aprilu 2017. godne otvaraju prvu apikomoru u Unsko-sanskom kantonu i odlučuju da apiinhalacije ne naplaćuju. Dejstvo apiinhalacije prvo je probao Armin sa svojom djecom Almedinom, Amnom i Osmanom. Trenutno imaju mnogo zadovoljnih korisnika apiinhalacije koji redovno posjećuju apikomoru.

Sin i otac dijele istu ljubav prema pčelama

Apikomora u prevodu znači prostor sa pčelinjim zrakom - api (pčela), komora (prostorija sa specifičnim zrakom). To je čvrsti objekat, manjih dimenzija, napravljen isključivo od drveta u kojem su smještene košnice iz kojih se inhalira zrak. Drvo je zaštićeno lanenim uljem i eko bojama. Oprema u apikomori je profesionalna, namjenjena isključivo za inhalacije zrakom iz košnice.

Imaju i maske za djecu

Tokom inhalacije nema potrebe za skidanjem maske da bi se zrak izdahnuo, jer oprema posjeduje ventile koji ne dozvoljavaju da se izdahnuti zrak vrati u košnicu. Na taj način se ne remeti pčelinja zajednica u košnici. Inhalacija zrakom iz košnice traje 30 minuta. Preporučljivo je da se odradi 5 tretmana u periodu od 10 dana kako bi se osjetilo poboljšanje zdravstvenog stanja.

Apiinhalaciju mogu da koriste i djeca, jer su nabavili dječije maske za inhalaciju. Takođe, posjeduju sredstva protiv alergije na pčelinji ubod, a u toku inhalacije stalno je prisustvo medicinskog tehničara.

Zrak iz košnice pomaže kod raznih oboljenja: astme, bronhitisa, raznih alergija, hroničnih plućnih bolesti, oralnih infekcija, infekcija respiratornog trakta, slabog imunog sistema, glavobolje, migrene, stresa, depresije, povećava fizičku kondiciju, pomaže i kod pojedinih kardio bolesti. Apiinhalacije se posebno preporučuju sportašima zbog povećanja plućnog volumena i relaksacije organizma.

Nakon prvog selenja košnica, Husnija je zaključio da je dobio veći prinos meda i da su pčelinje zajednice koje je selio za 50% bile bolje od onih koje su ostale kod kuće.

"Naš cilje je da apikomorama pomognemo osobama kojima je narušeno zdravlje, kao i osobama koje žele da poboljšaju imunosistem. Na ovaj način promovišemo pčelarstvo i upoznajemo stanovništvo sa važnošću pčele u životu ljudskog roda. U toku inhalacije smo pripremili kratko predavanje o životu pčele i važnosti tog plemenitog bića za ljudski rod", ističe Nuhanović.

Više informacija o pčelarstvu i apikomori porodice Nuhanović možete naći na FB stranici.

Savjet za nove pčelare

Husnija Nuhanović poručuje svima koji žele da se posvete pčelarstvu:

"Moj savjet za pčelare početnike je da koriste literaturu, uz čitanje od korica do korica, pronađu pouzdanog pčelara mentora koji im je voljan pomoći u svakoj situaciji. Ne odustajte kada dođete do situacije koju ne možete riješiti, savjetujte se sa starijim, iskusnijim pčelarima, tražite odgovore u literaturi, pčelarskim forumina i časopisima. Meni je mnogo pomogao moj mentor, ali i literatura i pčelarski časopis koji redovno čitam.

Osobama koje misle da se pčelarstvom mogu obogatiti i koji misle da pčela ne zahtijeva rad, vrijeme i finasijsko ulaganje ne bih preporučio da se počnu baviti pčelarstvom. Ovo je poziv koji zahtjeva mnogo znanja, vremena, ljubavi. Pošto sam u penziji imam dosta vremena i sve svoje vrijeme provodim u pčelinjaku sa suprugom i sinom. Svi u pčelinjaku provodimo svaki slobodan trenutak, a pčele našu ljubav i rad nagrađuju svojim proizvodima", zaključio je Husnija.

Foto: Arhiva obitelji Nuhanović


Fotoprilog


Tagovi

Husnija Nuhanović Armin Nuhanović Apikomora Nuhanović Pčelarstvo Nuhanović Apikomora Bihać Apiinhalacije


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

"Voda za mir", tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana voda koji se obilježava 22. ožujka. Čak 2,2 milijarde ljudi živi bez pristupa zdravstveno ispravnoj vodi, a temeljni fokus obilježavanja ovoga dana je postizanje jednog od ciljeva održivog... Više [+]