Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hranidba pčela
  • 09.05.2022. 07:30

Bagremova paša - nagrada za pčele i pčelare

Mlada, osunčana stabla daju najviše nektara, ali na to djeluju brojni faktori.

Foto: Depositphotos/26101981
  • 2.356
  • 110
  • 0

Svaki pčelar zna da je bagremova paša nositelj prinosa meda. Ovo listopadno drvo Robinia pseudacacia pripada porodici Fabaceae. Cvjetovi su izuzetno bogati nektarom, a vrijeme cvjetanja je pod velikim utjecajem vremenskih uvjeta. Prvi cvjetovi se otvaraju u travnju i svibnju, nekada je glavna paša u lipnju, a pojedinih godina strada od mraza i niskih temperatura i nema cvijeta.

Ova paša može dati rekordne prinose. Možemo reći da su maslačak, vrba, proljetno i drugo cvijeće samo zagrijavanje za njegovo cvjetanje. Pčele na njemu imaju jaka društva, jer se oporave od zime i imaju pojačan unos.

Veličanstveni bagrem

Bijeli cvjetovi su sakupljeni u grozdove. Bogati su nektarom, ali da bi pčele i pčelari imali koristi od cvjetanja potrebni su određeni uvjeti. Osim djelovanja vremenskih prilika, na cvjetanje utječe nadmorska visina. Raste do 700 metara, a ranije cvjeta na nižim lokacijama. Pčelari koji su u mogućnosti prate cvjetanje i sele košnice s jedne lokacije na drugu. Tako produžavaju sezonu ove paše i ostvaruju ekstra prinos i prihod. Sezona bagrema na jednom mjestu traje kratko. U najboljem slučaju govorimo o dva tjedna cvjetanja.

Bagremov cvijet najviše nektara izlučuje na nižim nadmorskim visinama (Foto: Depositphotos/petia_stoycheva.abv.bg)

Pčelari računaju da od cvjetanja šljive do cvjetanja bagrema prođe mjesec dana. Kada ga nađemo iznad 700 metara nadmorske visine on cvjeta, ali nema nektara. Na ovu pojavu djelovat će i temperatura. Cvijet najviše nektara izlučuje na nižim nadmorskim visinama, kada su stabla dobro osunčana, nema vjetra, vrijeme je toplo i vedro, a temperatura iznad 16ºC.

Od izuzetne važnosti je da u je u periodu cvjetanja lijepo vrijeme. Kada je kišovito pčele ne izlaze iz košnica i propuštaju sakupljanje nektara. Kako bi dobili ovaj med potrebno je da raste na većoj površini. Bitna je i starost stabala. Što su starija opada prinos nektara, a samim tim i meda. Gustoća stabala igra važnu ulogu. Što su ona bolje osunčana, odnosno manja je gustoća, to je više cvjetova i nektara za pčele.

Svibanj u pčelinjaku: Kako spriječiti rojenje u košnici?

Kako bi osigurali veće prinose pčelama je potrebno pomoći u vrijeme ove paše i osigurati dobru ventilaciju u košnici. Razlog tome je što nektar sadrži 60 posto vode i pčela ga treba preraditi u med s 18 posto vode. U tom postupku se izdvaja velika količina vode i neophodna je dobra ventilacija. To se postiže otvaranjem leta i podizanjem poklopne daske za 0,5 cm. Istovremeno se snižava i temperatura unutar košnice. Višak vlage će pogodovati rojenju.

Bagremov med

Ovaj med zauzima prvo mjesto po svojoj vrijednosti. S 1 ha bagrema pčele mogu u jednom danu sakupiti 15 kg meda. Ukupan prinos po košnici ide i do 70 kg kada je godina dobra, a ukupno prinos s 1 ha ove paše može biti i 1.000 kg.

Pravi bagremov med je čist, blago žuto obojen, proziran, blagog okusa i mirisa. Dugo ostaje u tekućem stanju. Ponekad mu treba i godinu dana da se kristalizira. Osim što je odličan za konzumaciju, on je odličan i kao hrana za zimovanje pčela. Njegov ph je neutralan, lako se miješa s drugim vrstama meda i koristi u prehrambenoj industriji. Sadržaj glukoze se kreće oko 35 do 36 posto.

Ljudi koji su pod stresom trebali bi ga konzumirati jer ublažava djelovanje stresa. Ima i antibaktericidno, antiseptičko i antimikrobno djelovanje.


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]

Tagovi

Pčelinja paša Bagremova paša Bagremov med Pčele Pčelarstvo


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P