Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Američka trulež
  • 01.02.2019. 16:30

Bolest pčela koja se ne liječi: Američka trulež

Američka trulež ili kuga legla spada u red najopasnijih pčelinjih bolesti na svijetu. Izaziva je bakterija Paenibacillus larvae, koja prilikom razmnožavanja formira veoma otporne spore.

Foto: Bigstock / Kosolovskyy
  • 4.041
  • 84
  • 0

Spore u starom saću i košnicama mogu da opstanu i do 35 godina, a da pritom sačuvaju infektivnost. Na 110 stepeni Celzijusovih u autoklavu izdrže 30 minuta, u ključalom vosku na 125 stepeni izdrže 20 minuta, a u suvom tlu očuvaju infektivnost 228 dana.

Na samom početku bolesti gotovo nije moguće uočiti bilo kakvu kliničku sliku. Nakon što je leglo inficirano, treba da prođe oko tri sedmice kako bi se uočile prve promjene. Tek nakon zatvaranja legla dolazi do promjena na poklopčićima, koji postaju tamne boje. Sa druge strane, larve unutar ćelije su pretvorene u polutekuću masu.

"Postoji više tipova ove bakterije i to one koje inficiraju larvu i ubiju je za jedan do dva dana. Poslije toga, pčele koje vode računa o higijeni košnice uginulu larvu izbace, pa tako pčelari ne registruju da postoji oboljenje u košnici. Međutim, takve bakterije su rjeđe. Dominantne su one koje polako ubijaju larvu. Simptomi i znaci bolesti javljaju tek kad se leglo poklopi - u zatvorenom leglu“, upozorava dr vet. med. Nemanja Jovanović  sa Fakulteta veterinarske medicine Beograd.

Dijagnoza se postavlja u laboratoriju

Primarni izvori zaraze su bolesne i uginule larve, med, polen u košnici, saće, ramovi i unutrašnji zidovi košnica, dok med iz tijela košnice spada u sekundarne izvore.  Prenosnici ove bakterije su i pčelinji krpelj varoa destruktor, voskov moljac, muhe i paraziti.

Varoa - prenosnik i ključni okidač virusa kod pčela

Zarazu prenosi i sam pčelar i to seobom pčela na pašu slabih i zaraženih zajednica, kupoprodajom rojeva, pozajmljivanjem pribora, samostalnom izradom satnih osnova i nesterilisanim voskom.

"Bolest će se najčešće javiti u slabijim društvima i tamo gdje nije adekvatna higijena. Često se dešava da slabe košnice, koje u sebi imaju određenu količinu hrane, u uslovima kada nema paše budu meta grabeži jakih košnica. Pčele iz jakih košnica sa drugog pčelinjaka napadaju slabu košnicu koja boluje od američke truleži. Pokradu joj med i na taj način prenesu infekciju u svoju košnicu. To je, takođe, jedan od načina širenja zaraze između košnica", kazao je Jovanović.

Ukoliko se ne vodi računa, kupoprodaja rojeva može biti još jedan uzrok širenja bolesti.

"Prilikom kupovine rojeva, preporuka je da se od pčelara prodavača traži i ljekarsko uvjerenje da roj koji kupuje ne boluje od nekih patogena, bilo da se radi o američkoj truleži ili nekoj drugoj bolesti pčela", napominje on.

Pravu dijagnozu američke truleži moguće je postaviti u laboratoriju. Pčelari bi trebali uzeti uzorak oboljelog legla i to saće 10x10 centimetara, ili ukoliko nisu sigurni gdje je leglo najviše oboljelo mogu isjeći saće iz cijelog rama, uviti ga u papir i poslati u laboratorij na analizu.

Kako uočiti prisustvo američke truleži?

Od momenta infekcije do stvaranja kraste na larvama treba oko dva mjeseca.

"Kada prilazite košnicama osjetit ćete neprijatan miris koji podseća na ljepilo za drvo. Kada se skine poklopac sa košnice, miris postaje intenzivniji i podsjeća na miris užeglih jaja, odnosno pokvarene ribe. S obzirom da je riječ o bolesti legla, u jednom momentu se i smanjuje brojnost pčela. Kada izvadite jedan od takvih ramova iz centra moći ćete da vidite sliku prošaranog, odnosno raštrkanog legla. Kada zabodemo parče šibice ili čačkalice u larvu koja boluje od američke truleži može da se zapazi razvlačenje te mase," objašnjava Jovanović.

Zaražene košnice i opremu spaliti

Ova bolest se ne liječi. Sprovodi se radikalna metoda – spaljivanje košnica.

"Pčele koje se nalaze u tom pčelinjaku se uguše. Spaljuje se sve, osim metalnog pribora. Njega treba dezinfikovati hemijskim sredstvima. Važno je i pitanje šta raditi sa pčelinjacima koji se nalaze u krugu tog pčelinjaka koji je obolio. Naime, u promjeru od kilometar i po od pčelinjaka gdje je centar zaraze ostali pčelinjaci se stavljaju pod prismotru. Neophodno je izvršiti redovne preglede i analize kako bi se utvrdilo odsustvo ili prisustvo te bolesti", istakao je Jovanović.

Imunitet pčela najvažniji

Američka trulež javlja se u košnicama lošeg kondicionog statusa. Uzročnici ove bolesti nalaze se unutar košnice, a da li će doći do ispoljavanja bolesti ili ne zavisi od pčela sa jakim imunitetom. Takođe, važna je i dobra higijena u košnicama. Samo jake pčelinje zajednice moći će da se izbore sa ovom bakterijom, da je drže pod kontrolom i ne dozvole joj da se razvije.


Tagovi

Američka trulež pčela Bolesti pčela Zatvoreno leglo Spaljivanje košnica


Autorica

Zorana Ljubojev

Više [+]

Diplomirana novinarka. Sarađivala kao novinarka, dopisnica i reporterka za nekoliko različitih medija. Najviše voli teme o životu, radu i problemima, "običnog" čoveka.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, ide... Više [+]