Cijena meda u Mađarskoj pada

Pčelari sa područja Požege posjetili su u mjestu Szekesfehervar (Mađarska) 29. Državni pčelarski skup i sajam pčelarske opreme. Kako je izjavio predsjednik udruge Zlatna dolina Tomislav Prpić, udruga je u 2016. godini imala 109 članova, a na putovanje u Mađarsku odlučilo je otići 38 članova.

Prevoditelj sa hrvatskog na mađarski i obratno bio je pčelar i proizvođač matica Stipan Kovačić iz Darde, a vodič u Mađarskoj Gabor Vudi pčelar iz mjesta Mohacs.

Vudi je objasnio hrvatskim pčelarima: "U pčelarskim vodama sam 15 godina, radim na uređenju pokaznog pčelinjaka. U Mađarskoj trenutno takvih pčelinjaka ima 20, na kojima se mogu održavati razna educiranja kako se vrca med, izrada košnica, educiraju se pčelari koji idu samo na med ili proizvodnju matica.

Povrat uloženog za pokazne pčelinjake

Pčelar koji se odluči na uređenje pokaznog pčelinjaka može aplicirati za povrat uloženih sredstava. Zbog konfiguracije terena, mađarski pčelari seljenjem na nekoliko lokacija bagremove paše mogu produljiti pašu i do 25 dana. Suncokret bude posađen u komadu od 3 do 4 tisuće ha. Sa sortama uljanih repica smo zadovoljni", rekao je vodič Vudi požeškim pčelarima.

Ako klimatski uvjeti u vrijeme cvjetanja budu dobri, pčelinje zajednice dobro se razviju, a donesu i određenu količinu meda i cvjetnog praha. Tu su još pčelinje paše lipe i ciganskog perja.

Pčelinjaci uz rijeke

Pčelari nastoje postavljati pčelinjake uz rijeke, prvenstveno zbog vode jer je bio raznolikost paše velika, a to je dobro za održivost pčelinjih zajednica u bezpašnom periodu. Od košnica mađarski pčelari najviše koriste pološku Boczanodi na toplo koja je nastala između 1905. i 1906. godine.

U Mađarskoj spaljeno 400 pčelinjaka

Svaka županija ima pčelarskog savjetnika, a uz njihovu pomoć mađarski pčelari iskoriste 100% sredstava iz nacionalnog pčelarskog programa EU. Svaka pčelarska udruga ima pregledača pčela koji u osmom mjesecu mora pregledati sve pčelinje zajednice i ako uoči neke sumnjive zajednice, mora odmah obavijestiti veterinara. Zbog američke truleži legla u Mađarskoj je spaljeno 400 pčelinjaka.

Pčelari su dobili odštetu od 50 do 200 eura, ovisno o vrsti košnice. U Mađarskoj je velik broj pčelinjih zajednica, na nekim područjima ima čak 25 zajednica na 1 km² . Vudi smatra da ima puno needuciranih pčelara, ali tu su i promjene klime.

Dolazi do pojave grabeži, jake zajednice idu u potragu za hranom gdje na skučenom prostoru pronalaze slabe zajednice koje su "bolesne, odnosno imaju američku trulež" i iste opljačkaju. U Mađarskoj je odobreno petnaestak lijekova za smanjenju broja varoe.

Najveća pčelarska katastrofa u povijesti mađarskog pčelarstva

Još je 1982. Đerđ Chaba prvi upotrijebio amitraz (glavna tvar koja se koristi u voćarstvu za smanjenje lisnih uši - 300 g na litru otopine, dok se u pčelarstvu koristi 200 g aktivne tvari u litri otopine, op.a.). Pčelari su doživjeli najveću pčelarski katastrofu u povijesti mađarskog pčelarstva 1986./87. godine kada su koristili neprovjereni lijek varescensen. Kada su to uvidjeli u mađarskom pčelarskom savezu (OMME), varescensen je dorađen i podijeljen besplatno pčelarima kojima su preostale žive zajednice.

Bez amitraza ne bi bilo pčelara?

Kako je izjavio vodič i pčelar Vudi, bez amitraza pčela ne bi bilo ne samo u Mađarskoj već i u cijelom svijetu, a isti je dozvoljen samo u pet država Europe. Pčelari koji svoje zajednice sele moraju imati dokumentaciju da su zdrave. Potpora može biti i do 50 tisuća eura, ali u roku tri godine pčelar mora imati 300 proizvodnih zajednica.

Mađari drže 80% svjetske proizvodnje bagremovog meda

Pčelari moraju biti u sustavu poreznih obveznika. Otkupna cijena meda u zadnje dvije godine pala je čak do 40%, iako mađarski pčelari drže 80% svjetske proizvodnje bagremovog meda. Zbog takve situacije pčelari su došli u situaciju da med ne ide iz "dvorišta" dok se ne uradi isplata.

Dolaskom u Szekesfehervar na sajam pčelarske opreme, Vudi je požeškim pčelarima objasnio da je isti prije 29 godina osnovala pčelarska udruga iz istoimenog mjesta. Sajam se održava u sportskoj dvorani i u dva velika šatora na parkingu ispred dvorane. Sajam posjeti nekoliko tisuća pčelara iz Mađarske, ali i susjednih država.

Jedan od prvih specijaliziranih sajmova

Ove godine svoju opremu i repromaterijal izložilo je 118 izlagača. Slavonski pčelari uočili su i jedan hrvatski proizvod od poduzeća Apivita iz Varaždina, a to je Nozevit+.

To je ujedno i jedan od prvih specijaliziranih pčelarskih sajmova, dok je još bilo malo pčelara. A naglim povećanjem pčelara pokazala se potreba da se i u drugim mjestima održavaju razni pčelarski skupovi, kao što su ocjenjivanje meda, održavanja skupova pčelarskih redova, a utemeljitelj istih je Gabor Vadaš iz Baje.

Obilazeći sajam,požeški pčelari uočili su veliku ponudu lijekova, neki su čak i odobreni u Hrvatskoj, velik je izbor pčelarskih rukavica i jakni. U ponudi je bio i velik izbor kalupa za izradu svijeća od voska. U povratku, požeški pčelari i pčelarke bili su zadovoljni odlaskom na najveći pčelarski sajam u Mađarskoj, jedno više stečeno iskustvo gdje su doznali iz prve ruke od vodiča i pčelara Vudija, ali i njihova iskustva i problematika u pčelarstvu.

Tablica. Medni indeks

*Cijena meda na tržnici

Kurs: 1000 Ft= 24,5 kn

Tekst i fotografije: Milan Kramer