Čokomed - čokoladni med obitelji Krivačić iz Zlatne doline

Marko Krivačić, iz sela Prekopakra, u Požeško-slavonskoj županiji, treća je generacija pčelara u svojoj obitelji. Osim što je, sa suprugom Andreom, nastavio obiteljsku tradiciju, mladi je par u uhodani posao uveo i inovacije. Eksperimentirajući s raznim sastojcima, fizioterapeutkinja Andrea osmislila je vlastiti recept za čokoladni med koji je oduševio kupce. No, kvalitetni, domaći pčelinji proizvodi, sve teže opstaju na tržištu koje je preplavljeno jeftinim, uvoznim medom.

"Pčelarstvo je ukorijenjeno u genima moje obitelji. Pčelari su bili i mamini i tatini roditelji, a nadasve strastveni zaljubljenik u taj posao bio je moj pokojni otac koji je obožavao pčele. Tu je svoju ljubav prenio i na mene, a ja sam pčelarstvom sada "zarazio“ i svoju suprugu. Iako smo oboje zaposleni, od 2012., uz posao, samostalno i pčelarimo. Počeli smo s 30 košnica, a već sljedeće godine kupili smo i prvi kontejner te smo svoje pčele počeli seliti. Plaćanje prijevoza bio nam je veliki trošak, pa smo investirati u mali kamion. No, kako se broj selećih pčelinjih zajednica povećao na 3 kontejnera, taj smo mali kamiončić morali zamijeniti većim kamionom“, priča Marko Krivačić.

Pčelarstvo je cjelogodišnji posao

Nakon iznenadne smrti oca, preuzeo je brigu i o njegovim pčelama te trenutno, on i supruga  Andrea, pčelare s ukupno 220 košnica. Dio njih je stacioniran, dok dio sele na kesten i suncokret, a prošle su godine po košnici u prosjeku dobili oko 10 kilograma meda.

"S kontejnerima smo na stacionarima u Klisi i Batinjanima, gdje ima puno bagrema, a za cvjetnim medom u proljeće znamo otići u brda i na Psunj. Iako je posla najviše u sezoni, koja je na vrhuncu od travnja do rujna, pčelarstvo je cjelogodišnji posao. Već sada, u siječnju, ili veljači, počinju pripreme za pašu bagrema. Potom slijedi vrijeme amorfe, kestena, pa suncokreta, a kada te obaveze završe, počinju pripreme za uzimljavanje pčela“, pojašnjava mladi pčelar, ističući kako su u poslove oko pčela uključeni svi članovi njegove obitelji.

Andrea je osmislila vlastiti recept za čokoladni med 

"Poslove smo podijelili, mama i brat uglavnom rade oko pripreme, vrcanja, te punjenja meda, dok supruga i ja radimo na pčelinjaku i oko selidbe pčela. No, supruga se iskazala i u osmišljavanju novih proizvoda pa je tako na tržište lansirala i čokoladni med. Isprobavajući postojeće recepte, počela je eksperimentirati s cvjetnim medom, a potom je pronašla dobitnu kombinaciju - u bagremov med dodala je sastojke kakaovca i još neke "tajne sastojke“, a novi proizvod, Čokomed, oduševio je kupce“, kaže Marko.  

Svoj med, svake godine šalje i na analizu te na ocjenjivanja na kojima uvijek postižu dobre rezultate. "Ponosni smo na svoj med od kestena, za koji smo 2016. godine dobili zlatno odličje i koji je ujedno bio i šampion izložbe u Požeško-slavonskoj županiji. Ove smo godine, na županijskom natjecanju i na ocjenjivanju kvalitete sortnih vrsta meda u Osijeku, osvojili dva srebrna odličja za bagrem i kesten“, kaže pčelar.

Svoje slatke proizvode prodaju putem društvenih mreža, teglice meda šalju poštom, a med iz Zlatne doline jednom mjesečno dostavljaju i u Zagreb, no najveću prednost još uvijek daju sajmovima. 

Nelojalna konkurencija jeftinog meda iz Kine i Ukrajine

Iako kvalitetan pčelinji med lako pronađe kupce, uvoznici jeftinog meda iz Kine i Ukrajine, koji se na tržištu prodaje za samo desetak kuna po kilogramu, stvaraju probleme domaćim pčelarima.

"Med se može deklarirati kao hrvatski proizvod ako je u teglici od jednog kilograma sadržano minimalno 30 posto domaćeg meda. Tim Pravilnikom o medu samo se potaknulo preprodavače da miješaju kvalitetan, hrvatski med s uvoznim medom, ili još gore s proizvodom koji uopće nije med. Jedino rješenje, koje bi uvelo red na tržištu, bilo bi da se samo 100 posto domaći med može deklarirati kao hrvatski proizvod, dok na ostalima treba istaknuti zemlju podrijetla. U kaosu, kakav sada vlada na tržištu, i kupci su zbunjeni i više ne vjeruju nikome“, upozorava mladi pčelar.

Kako dodaje, trenutno su u procesu dobivanja znaka Med hrvatskih pčelinjaka nakon čega će moći koristiti i nacionalnu staklenku. "Što se tiče staklenke, nadamo se da će biti uspješno i da će se prodavati samo pravi hrvatski med. To i očekujemo s obzirom na kontrole koje najavljuju prilikom korištenja znaka. Voljeli bi da i potrosači budu zadovoljni i sigurni u ono što kupuju. A nadamo se da će se to ovom staklenkom i postići. 99 posto pčelara prodaje pravi med, a ne mješavine kakve se mogu naći u trgovinama. U trgovinama i dalje stoji mješavina meda iz Kine, Turske i Hrvatske. Sad se samo zna odakle je ta mješavina. A sastav je upitan. Dok pčelari plaćaju etikete Med hrvatskih pčelinjaka i staklenke da bi dokazali da je to njihov med. Tako da opet je zakinut običan pčelar koji mora opravdati da je to njihov med. Dok preprodavači ne moraju nista", kažu mladi supružnici.

Kako prepoznati domaći med - med s hrvatskih pčelinjaka?

Ističe kako dodatno nepovjerenje kupaca izaziva i cijena meda, koja varira te nije ista, primjerice, u Slavoniji i u Zagrebu.

"Cijene meda na našem području propisuje lokalna Udruge pčelara pa je tako cijena bagremovog ili kestenovog meda od 50 kuna za kilogram, dok je cvjetni med 45 kuna. Zbog poštene trgovačke prakse prema ostalim pčelarima na našem području, svi se pridržavamo tih cijena, a smatram da ne bi bilo korektno da isti med u Zagrebu prodajemo po drugoj cijeni. No, na zagrebačkom su području cijene mnogo veće, oko 80 kuna po kilogramu, stoga kupci, kada vide cijenu našeg meda, na prvu posumnjaju da prodajemo robu slabije kvalitete“, pojašnjava pčelar iz Slavonije.

Iako svoja sadašnja, sigurna radna mjesta Andreja i Marko ne namjeravaju napustiti, planiraju i dalje razvijati svoj posao s pčelinjim proizvodima, a na popisu prioriteta im je nabavka pokretne vrcaone.

Sredstva iz EU fondova do sada još nisu uspjeli povući

"Do sada smo već nekoliko puta prijavljivali projekte, u nadi da ćemo dobiti bespovratna sredstva iz EU fondova, no to se, za sada, nije ostvarilo te ulažemo isključivo vlastita sredstva. Koristili smo i tehničku pomoć u pčelarstvu - povrat uloženih sredstava je oko 60 posto, ali bez PDV-a, tako da se, kada se izračuna ulog s PDV-om, natrag dobije oko trećina uloženih sredstava“, kaže mladi par, u nadi da će ovaj puta konačno uspjeti povući i sredstva iz EU fondova, što bi im pomoglo da svoje planove mnogo brže realiziraju.