Damir Sertić: Otvarajte košnice na kratko, samo ako je potrebna hitna intervencija

Damir Sertić iz Požege pčelar je s 40-godišnjim iskustvom u ovoj grani poljoprivrede, a iza njegove proizvodnje meda brojne su nagrade i priznanja. Saznajte što početak veljače znači za pčelare i koliko oni moraju biti aktivni u provjeri košnica. 

"Sada se košnica smije samo gledati, a od radova nema ničega. Pčele su u zimskom klupku i svako otvaranje i uznemiravanje kuckanjem i bilo kakvom bukom ih uznemirava. Pčele se izdvajaju iz klupka i uslijed hladnoće padaju na podnicu, više se ne vraćaju jer je prehladno, a u klupku one same održavaju i proizvode temperaturu. Klupko se formira da se pčele stisnu oko matice i treperenjem krila stvaraju temperaturu i ta temperatura ih održava na životu. Njima ne smeta što je vani  -10 ili -20, njima smeta ako se raziđu iz klupka i onda im nema povratka", pojašnjava Sertić. 

Prema njegovim riječima, košnica se smije otvarati samo ako je temperatura iznad 10 Celzijusovih stupnjeva.

Snijeg sa košnica nije potrebno skidati

"Ako je bitno i ako je hitno, ako morate provjeriti imaju li pčele dovoljno hrane, košnica se može na kratko otvoriti, ali u ovom slučaju kada je temperatura oko nule i kada je ovakav snijeg, bolje ne dirati", ističe Sertić. 

Kada je riječ o snijegu na košnicama, Damir ističe da ga nije potrebno skidati. 

"To je jedna vrsta izolacije. Ako snijega bude na poletaljkama, daščicama, isto ga ne treba dirati, jer snijeg je porozan i kroz njega prolazi zrak, tako da se mladi pčelari ne boje da će se pčele ugušiti od njega", rekao je Sertić. 

Prosječan gubitak pčelinjeg društva je oko 10%, ali ove godine bi najezda Varoe mogla to malo i povećati.

"Čujem od drugih pčelara da ima već velikih gubitaka, da će biti postotak i veći. Neki su čak ostali potpuno bez pčela", otkriva Sertić.  

Veliki gubici u proljeće zbog prskanja usjeva i nasada

Osim Varoze i drugih bolesti, ptica i ostalih štetnika, velik problem pčelarima uzrokuju kemijski pripravci koji se koriste u modernoj poljoprivredi. 

"Svako proljeće imam strahovite gubitke. Imam neka saznanja da je to zbog toga što vinogradari, a tu dosta ima u okolici vinograda, u proljeće i jesen špricaju travu s tvarima koje su opasne za pčele. Pčele ne idu na tu travu jer tu nemaju što tražiti, osim rose, a preko te rose one se truju. U proljeće je ružno vidjeti koliko tu ima mrtvih pčela odnosno puzajućih pčela koje se više ne vraćaju", rekao je Sertić. 

No bez obzira na sve gubitke i probleme, Damir će prošlu godinu pamtiti po odličnim uspjesima i nagradama koje je dobio za svoj med.   

"Ove godine sam dobio zlatnu medalju za bagremov med, na natjecanju Požeško-slavonske županije. Slao sam uzorke u Opatiju, tamo sam također dobio zlatnu diplomu i na natjecanju u Zagrebu, "Zzzagi med", sam također dobio zlatnu medalju. Sve ovisi o tome koliko očistite med prije bagrema, odnosno morate izvrcati sav med prije bagrema, a to je najčešće uljana repica ili voće, koje je prva paša."