Dobra pčelarska praksa susjeda iz Slovenije

Zadnje predavanje u sklopu sajma 11. Dani meda održanih u Pazinu održao je slovenski pčelar Ivan Atelšek iz Sežane.

Već 43 godine bavi se pčelarstvom te gospodari sa oko 300 košnica raznih tipova. Na jednostavan način ukratko je opisao svoj način pčelarenja, svoja iskustva, inovacije i greške do kojih je došao kroz dugi niz godina.

Osim stacionarnog pčelinjaka posjeduje i kamione sa AŽ košnicama te mali muzej odnosno pčelinjak slovenskog velikana pčelarstva Antona Žnidaršiča još uvijek u funkciji.

Jelovina protiv medvjeda

Područje slovenskog Krasa nalazi se u zaleđu Kopra u regiji Primorska, zimi je izloženo jakim udarima bure i zapusima snijega, a ljeti suši. Zbog toga se stacionarni pčelinjaci kod njih rade od kamena koji je stabilan na udare bure, leta imaju malen otvor zbog zapuha snijega.

U Sloveniji su bogate paše medljikovca te pčelari često sele svoje pčelinjake u blizini šuma, ali med privlači i medvjede koji im često razbijaju košnice. Tom su problemu našli rješenje tako da su na kamionu sa košnicama načinili vanjsku stijenku od jelovog drva 35 mm debljine presvučenu folijom i karbonskim vlaknima i s otvorima za leta. Na taj način medvjed ne uspijeva snažnim udarcima raskopati košnice već odustaje, a pčele i pčelinjak ostaju čitavi. Inače preferiraju upotrebu jelovog drva koje je lakše od smrekinog (5-6 kg lakše košnice) te ne smoli.

Vegetacija oskudna na Krasu

Vegetacija koja prevladava na Krasu u proljeće je oskudna te se mora biti oprezan sa pčelama. Često puše jaka bura, a da ne bi uznemiravale pčelinje zajednice, na izlasku iz zime košnice se ne diraju i ne otvaraju.

U slučaju lijepog vremena i stimulirane cvatnjom lijeske, starije zimske pčele znaju izaći, ali ih iznenadi hladna bura te se ne mogu više vratiti u košnicu pa dolazi do pomora. Ostane oko 300-tinjak pčela u košnici i prehlađeno leglo. Prva paša je vrsta javora- klen, zatim vrbe iva te tip divlje trešnje karakterističan za kamenjar rašeljka. Rašeljka obilno cvate, daje malo meda, ali vrhunske kakvoće, jedini na svijetu sa posebnim vrstom enzima koji pomlađuje organizam.

Štitaste uši, medeći i američki cvrčci

Česta je i pojava medne rose koju luče razne vrste lisnih i štitastih uši te cvrčaka npr. američki i medeći cvrčak, iz koje pčele proizvode med medljikovac.

Štitaste uši najčešće se javljaju na borovici, čestom mediteranskom grmu krajem svibnja i početkom lipnja, dok američki cvrčci luče mednu rosu na čokotima vinove loze i voćkama, ali su i prijenosnici bolesti vinove loze te čine velike štete uz medećeg cvrčka.

Druga jača paša je na grmu ruj koje je karakteristično za mediteranski prostor te prekriva velike površine te obilno cvate, zatim cvatu istovremeno bagrem i livadna kadulja, stoga je njihov med od bagrema tamniji nego u hrvatskom dijelu Istre.

Specifičnost paše

Potom slijedi prirodna autohtona paša drveće pitomog kestena i lipe koja je zadnja obilnija paša. Nakon toga slijede suše te cvate još samo kraški vrisak te pčelari potiču seljake na Krasu na sjetvu medonosnog krmnog i ljekovitog bilja.

Sije se heljda, facelija, suncokret. Preferiraju se autohtone vrste bilja kao heljda koja je oduvijek bila dobra medna paša, ali noviji hibridi ne mede tako dobro kao stare sorte koje su bile prilagođene lokalnim uvjetima klime i tla. Najzad cvate bršljan, daje odličan med, ali njegov med nikako ne ostavlja za zimsku hranu pošto brzo kristalizira.

Kontrola varooze

Korisiti se inox suđe za skladištenje meda. Za skladištenje saća preko zime koriste lišće oraha koje stavlja među okvire koje čvrsto stisne jedne uz druge na police u hladnom prostoru. Lišće oraha poznato je po fitoncidnim svojstvima, ali djeluje i kao repelent na voskovog moljca sve do početka svibnja zbog viših temperatura.

Za kontrolu varooze koriste mravlju i oksalnu kiselinu, a amitraz samo za test na varou i to u svaku 10-tu košnicu. Mravlju kiselinu dodaju u isparivač na kojem regulira otvor kroz koji isparava kiselina, veličinu otvora prilagođava vremenskim prilikama odnosno temperaturi koja utječe na brzinu hlapljenja tekućine. Isparivač sa kiselinom stavlja iznad legla u medište obavezno navečer da se pčele naviknu kroz noć na njen miris.

Kraški med plasira se na tržište cijele Slovenije

Proizvodi sam svoje satne osnove, topi od 800 do 1.000 okvira godišnje, smeđe, ali ne i crne boje te od 1 kg voska dobiva sedam do osam satnih osnova. Uvijek radi sa starim okvirima koje ne pere jer je na njima miris matice te jer kemijska sredstva za čišćenje štete pčelama. Koristi okvire izrađene od kestenovog drva koji su dugotrajni i čvrsti jer drvo u sebi sadrži smolu i tanin.

Med uz svoje zdravstvene beneficije na ljudski organizam može poslužiti kao prva pomoć kod opekotina i ogrebotina. Koža zarasta puno brže i bez ožiljka.

Za kraj je naveo da zbog specifične mikroklime na Krasu rastu razne vrste mediteranskog i kontinentalnog bilja te se dobiva vrhunski med. Na Krasu djeluje oko 120 pčelara sa 5.000 košnica te godišnje dobivaju oko 120 do 150 tona meda kojeg, zbog zaštićene kvalitete i prepoznatljive robne marke Kraški med, plasiraju na tržište cijele Slovenije i područje uz granicu susjedne Italije.

Foto: jkraft5/bigstockphoto.com