U cilju diverzifikacije proizvodnje, ali i kako bi uticali da pčelarenje postane profitabilnije, "Kadulja" uz pomoć i potporu Sweden/USAID FARMA II projekta, sprovodi edukaciju o proizvodnji pčelinjeg otrova.
Udruženje hercegovačkih pčelara "Kadulja" krenulo je sa edukacijom svojih članova o proizvodnji pčelinjeg otrova, za dalju upotrebu u farmaceutskoj industriji. Obučavanje pčelara podržao je Sweden/USAID FARMA II projekat.
Proizvođači u ovom dijelu zemlje već decenijama prave med dok je proizvodnja pčelinjeg otrova novina u Bosni i Hercegovini.
"Riječ je o vrlo zahtjevnom procesu, ali je i shodno tome, cijena proizvoda znatno viša - 40.000 KM/kg tako da se isplati uloženog truda. Takođe, ovo ne utiče na proizvodnju meda", objašnjava Dobro Zovko, predsjednik Saveza pčelara "Kadulja", čije je sjedište u Ljubuškom, navodi farmabih.ba.
Prema njegovim riječima, pčelinji otrov ima široku primjenu u farmaciji. Koristi se u proizvodnji krema za lice, kao i onih koje se upotrebljavaju kod liječenja sportskih povreda, ali i bolesti poput reumatizma ili bronhijalne astme.
U cilju diverzifikacije proizvodnje, ali i kako bi uticali da pčelarenje postane profitabilnije, "Kadulja" uz pomoć i potporu Sweden/USAID FARMA II projekta, sprovodi edukaciju o proizvodnji pčelinjeg otrova, za 160 članova iz Posušja, Mostara, Čapljine i Trebinja
Domaći med dobio HACCP i ISO standarde i uskoro na EU tržištu
Bavljenje pčelarstvom u ovom dijelu BiH ima dugu tradiciju, a navedeni Savez okupio je 12 opštinskih pčelarskih udruženja. Veći dio pčelara koji prisustvuju obuci, predstavljaju treću generaciju koja se bavi ovim poslom.
"Naš savez okuplja oko 750 do 800 proizvođača, a većina njih nastoje da pčelarenje učini svojim glavnim poslom i jedininim izvorom prihoda", navodi predsjednik saveza.
Hercegovački med je izuzetno kvalitetan. Na godišnjem nivou, ovdje se proizvede oko 300 tona meda i obično se sve i proda. Kada se krene sa proizvodnjom pčelinjeg otrova otvoriće se i dodatna nova tržišta, samo za njega.
Za uspješno pčelarenje potrebna je stalna edukacija i upornost u radu
Međutim, da bi se pčelinji otrov mogao ponuditi tržištu, neophodno je proizvesti velike količine. Minimalno je dva do tri kilograma, a za samo jedan kilogram pčelinjeg otrova godišnje, kako kaže Zovko, potrebno je oko 120 košnica.
"S obzirom na veličinu Saveza i brojne članove, koji su se informisali o tome kako izvaditi i pravilno skladištiti otrov, mogli bismo postati ozbiljan dobavljač farmaceutskoj industriji", poručuje Dobro.
Za vađenje pčelinjeg otrova traži se poseban uređaj, a koji se postavi unutar košnice. Voditelj obuke, Tvrtko Matijević, iz Daruvara u susjednoj Hrvatskoj, takođe je i izumio jednu vrstu ovog aparata. Dokazano je da baš njegov primjerak sakuplja visokokvalitetan pčelinji otrov, što je potvrdio i Nastavni zavod za javno zdravstvo, u Zagrebu.
"U planu je da se održe četiri obuke sa po četrdesetak učesnika. Ipak, usljed pandemije, na prve dvije sesije održane krajem juna, ukupno smo imali 41 polaznika. Nova predavanja su sada na čekanju. Ljudi su zabrinuti zbog mogućnosti zaraze i nisu voljni prisustvovati većim okupljanjima. Morati ćemo sačekati povoljnije vrijeme kako bi se nastavilo sa obukom", zaključuje Zovko.
Tagovi
Autor