Odumiranje pčela usred varoe negativno se izražava za cjelokupan eko sistem, a posljedice osjećamo iz godine u godinu.
Jedna od najkorisnijih i najbitnijih životinja na planeti velikom brzinom nestaje. Pčele izumiru zbog gubitka staništa, klimatskih promjena i korištenja pesticida. Ipak, jedan od najvećih neprijatelja za pčelinja društva je svakako i Varroa destructor - parazit koji živi na površini svog domaćina. On izaziva bolest varoozu.
Pčelar Saša Radivojević, ističe da je zbog napada varoe tokom protekle godine ostao skoro i bez pčela, i bez prinosa: "Ovo je prva godina, poslije 17 godina kako nisam odselio pčele na suncokret, zbog prošlogodišnjeg napada varoe. Mislio sam da se vaga pokvarila, otišao sam poslije nedjelje dana u pčelinjak i imao šta da vidim. Sva izletnica je stradala. To je vrlo teško - ostanete bez prinosa, a vrlo je teško poslije oporaviti takav jedan pčelinjak".
Odumiranje pčela usred varoe negativno se izražava za cjelokupan eko sistem, a posljedice osjećamo iz godine u godinu.
Postoji nekoliko mogućnosti za tretiranje varoa grinje, a svaki pčelar bira onaj koji je za njega najefikasniji, ali i najlakši.
U većini slučajeva se koristi ram građevnjak. On se ubacuje u plodište, unutar legla. Matica u krupne ćelije polaže neoplođena, trutovska jaja, a ovdje će svoja jaja položiti i varoa. Kada se ram izvadi iz košnice, uklanja se veliki broj jaja i larvi varoe.
Jedan od načina je i smanjivanje legla u infrastriranom društvu. Matica se ograničava na jedan ili dva prazna rama. Oni su okruženi saćem sa poklopljenim ćelijama pa je nemoguća migracija ženki varoe. Tu je i isjecanje trutovskog legla. Upotrebljava se i trutovski mamac saća za hvatanje varoe, a u ovu svrhu se koriste TIT-3 ramovi. Kao klopka koristi se roj od starih pčela u koji se postavlja okvir sa trutovskim praznim saćem, čiji je zadatak da pokupi varou, a uspjeh je 80%. Seoba i osunčavanje košnica je takođe važno, jer povećanje temperature ne odgovara krpelju. Poželjni su i tretmani oksalnom, mliječnom i mravljom kiselinom.
Većina pčelara je u nedoumici kada je najefikasnije provesti detaljnu kontrolu ovog parazita u košnici. Tokom zime, neki uzgajivači pčela unište veći dio varoe i preskoče proljetno tretiranje, što je pogrešno, navode mnogi stručnjaci iz ove oblasti. Interesantna je činjenica da jedna spolno zrela ženka varoe može dati do hiljadu potomaka.
U predstojećim jesenjim mjesecima najvažniji posao pčelara je zazimljavanje. Kvalitet i kvantitet meda u narednoj godini u velikoj mjeri zavise od ovog postupka. Da bi društvo kvalitetno prezimilo, mora imati dovoljne količine pravilno raspoređene hrane. Radivojević ističe da je za zimovanje jednog pčelinjeg društva potrebno ostaviti i do 20 kg meda.
Tagovi
Autorica