Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Josip Popčević
  • 25.04.2019. 10:30
  • Sisačko-moslavačka, Zbjegovača, Kutina

Josip 11 godina uzgaja solitarne pčele, jedna ima učinak kao 120 radilica medonosne pčele?

Josip Popčević već se 11 godina bavi proučavanjem i uzgojem solitarnih pčela. Izrađuje i nastambe za solitarke, a pozivi mu stižu iz cijele Hrvatske. Znate li po čemu se solitarne pčele razlikuju od medarica?

Foto: Vjeko Hudolin, Josip Popčević i Sven Obadić
  • 12.962
  • 1.049
  • 0

Mladi diplomirani inženjer strojarstva Josip Popčević (26) iz Zbjegovače kod Kutine velik je zaljubljenik u divlje, odnosno solitarne pčele. Jedanaest godina bavi se proučavanjem i uzgojem tih simpatičnih i korisnih kukce za oprašivanje voća i drugog bilja i kaže da više ne može bez njih.

"Ljubav potječe još iz srednjoškolskih dana kada sam kao zaljubljenik u voće i prirodu solitarne pčele promatrao čisto iz hobija. Pčele i voćarstvo su vrlo povezani, pa i dalje nastojim, koliko mi obveze dopuštaju, održavati i širiti voćnjak. Kada sam shvatio koliko su miroljubive i kolika je njihova važnost u oprašivanju, počeo sam ih ozbiljno proučavati i uzgajati i krenuo u posao s njima“, kaže Josip Popčević.

Prošle godine osnovao je Obrt za proizvodnju nastambi za solitarne pčele "Cornuta“, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Potrebe za solitarnim pčelama na terenu su velike, pa Josip ima pune ruke posla, zovu ga voćari sa svih strana diljem Hrvatske.

Jedna solitarna pčela ima učinak kao 120 radilica medonosne pčele

"Bavim se uzgojom solitarnih pčela, izradom nastambi za njih i postavljanje tih nastambi s pčelama uglavnom u voćnjacima gdje su one potrebne da svojim djelovanjem pomognu oprašivanje voćaka. Ovog proljeća već od kralja veljače puno vremena proveo sam na terenu postavljajući nastambe u voćnjacima. Krenuo sam u nasadima s najranijim vrstama voća, primjerice od nasada badema u Dalmaciji, do nasada dunja koje cvjetaju kasno, upravo ovih dana“, kaže ovaj vrijedni mladić.

Josipove nastambe za solitarne pčele našle su mjesto u mnogim voćnjacima diljem Hrvatske 

Njegove usluge koriste voćari diljem Hrvatske, dakle od Dalmacije, Gorskog kotara do mnogih krajeva središnje i istočne Hrvatske. Josip nam je objasnio važnost i ulogu tih kukaca.

"Solitarne pčele spadaju zapravo u divlje pčele. One nisu poput pčela medarica, ne žive u kolonijama, ne prave med, a zanimljivo je i da ne bodu. Za razliku od medonosnih pčela puno su učinkovitije u oprašivanju. Prema nekim istraživanjima, jedna solitarna pčela ima učinak kao 120 radilica medonosne pčele. Lete na nižim temperaturama, dakle već na nekih pet-šest celzijevih stupnjeva, dok medaricama treba 12 do 15 stupnjeva da bi oprašivale. Posebno su korisne u nasadima kruške viljamovke, ali i drugih sorti čiji cvjetovi luče specifičan miris koji odbija medonosnu pčelu, a solitarne pčele ne biraju vrstu cvijeta koji posjećuju. Zbog toga se učinkovito primjenjuje kod oprašivanja cvijeta kruške.

Nastambe za solitarke koje izrađujem sastoje se od cjevčica barske trske, prirodnog materijala kojeg te pčele najviše vole. One u te cjevčice polažu svoja jajašca zajedno s peludi iz kojih se razvija generacija pčela za sljedeću godinu“, objasnio nam je Josip Popčević koji je i u našim ekološkim obiteljskim voćnjacima postavio sedam nastambi sa solitarnim pčelama. Kaže da se broj pčela prilagođava broju cvjetova, odnosno površini voćnjaka i da se kreće od tisuću pčela po hektaru u nasadima jabuka do tri tisuće primjerice, u nasadima trešanja, kako se preporučuje u literaturi, ali on ih uvijek stavi više.

Prijateljski oprašivači koji ne bodu 

Josip s nastambama donosi kokone iz kojih izlaze mlade pčele. Kaže da životni ciklus solitarnih pčela kreće u proljeće izlijetanjem mladih pčela iz kokona. Odrasla pčela koja se izleže u ožujku ili travnju živi otprilike do sredine svibnja. Nakon toga ugiba, a život nastavlja njezino potomstvo koje se tijekom ljeta iz jajašaca preobražava u odraslu pčelu, koja prezimljuje unutar kokona i izlijeće sljedeće godine na proljeće.

Solitarna, divlja pčela ne živi u kolonijama, ne pravi med i - ne bode

Podsjeća da je nekada bilo mnogo više solitarnih pčela na ovim našim porostorima. "Bilo ih je zbog tadašnje primjene starih tradicijskih materijala u gradnji kuća i gospodarskih objekata od prijesne cigle, starog tipa crijepa, blata za žbuku, drvene građe, daščara gdje su imale mnogo više mogućnosti za polaganje jajašaca. Nažalost, suvremeniji način gradnje, betonizacija, ali i sve veća uporaba pesticida u poljoprivredi smanjila je populaciju ne samo solitarnih pčela nego i svih drugih korisnih kukaca u prirodi.

Nastambe za solitarne pčele ljudi mogu sami postaviti na svojim okućnicima bez obzira imaju li manji ili veći voćnjak. One su prijataljski oprašivači, nisu opasne zbog uboda, zanimljive su i za djecu i za sve ljude koje vole prirodu i žele obogatiti svoj okoliš“, preporučuje naš sugovornik.

Ovaj mladi čovjek kao praktičar koji svakodnevno živi sa solitarnim pčelama vjerojatno je trenutačno jedan od najboljih poznavatelja tih kukaca u Hrvatskoj. Ističe da mu je do sada puno pomogla mr. sc. Marija Ševar, stručnjakinja i savjetnica bivše Hrvatske poljoprivredno-savjetodavne službe, a sada Ministarstva poljoprivrede koja ih također proučava i puno piše o solitarnim pčelama, ali i o ostalim korisnim kukcima u poljoprivredi. Surađuje i s drugim stručnjacima i znanstvenicima u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Posljednjih tridesetak godina pada broj oprašivača u prirodi

Lani je s mr.sc. Ševar sudjelovao na jednom važnom skupu u Bruxellesu. Na toj radionici govorilo se o važnosti oprašivača u prirodi. Istaknuto je da je prema istraživanjima velik problem što posljednjih tridesetak godina pada broj oprašivača u prirodi. Kompletna populacija korisnih kukaca je ugrožena i Europska unija traži neke nove načine kako bi se zaustavio taj negativan trend. Uz bumbare i medonosne pčele i solitarne pčele vrlo su bitne u tom ekosustavu kukaca za oprašivanje.

"Pčele su zadužene za oprašivanje jedne trećine biljaka kojima se hranimo. Možemo samo zamislimo što bi bilo kad bi nestali ti korisni kukci", kaže Josip koji u posljednje vrijeme sve češće prezentira svoje nastambe za pčele na izložbama i sajmovima. O njemu pišu i govore mediji što, kako ističe, doprinosi upoznavanju voćara i ljubitelja prirode o važnosti i utjecaju solitarnih pčela u voćarstvu i prirodi uopće.

Josip s nastambama donosi kokone iz koji izlaze mlade pčele 

"To je posao u kojemu nastojimo pomoći prirodi. Ne radi se o introdukciji novih vrsta nego o očuvanju i povećanju populacije naših autohtonih kukaca, koji su vrlo korisni za povećanje prinosa u voćnjacima. Čeka me puno posla u razvijanju obrta, planiram širiti ovu djelatnost. To će zahtijevati i dodatnu radnu snagu i izgradnju novih kapaciteta, ali to me veseli jer u suradnji s voćarima radim na povećanju populacije korisnih kukaca oprašivača“, kaže ovaj zaljubljenik u solitarne pčele.


Fotoprilog


Tagovi

Solitarne pčele Divlje pčele Josip Popčević Oprašivači Obrt Cornuta


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Predsjednik Zoran Milanović i ministrica poljoprivrede Marija Vučković na ovogodišnjem su Noćnjaku obišli izlagače i kušali njihove proizvode. Pogledajte više u našoj galeriji: https://www.agroklub.com/agrogalerija/nocnjak-2024-sadnja-masli... Više [+]