Kako izgleda dobra zimska zaliha za pčele?

Zbog sve težih uvjeta za razvoj i opstanak pčela, pčelarima ne ostaje mnogo mogućnosti i načina da se protiv toga bore. Ipak, moraju se poduzeti određene aktivnosti, kako bi potencijalne štete bile što je moguće manje. Pod tim se pordazumijeva i borba za više znanja, smatra pčelar Miljko Šljivić, nekadašnji predsjednik SPOS-a, a posebno kada je riječ o ishrani pčela. 

"Ne treba spašavati društva od gladi, dodajući po nekoliko pogača (čak i po pet) tijekom zime, već pčelama treba osigurati dobru zimsku zalihu hrane. Ne treba spašavati par društava tako što ćemo svim društvima u pčelinjaku dodavati pogače, već imati dobar uvid u stanje zaliha hrane i voditi dobru evidenciju o tome. Ako i nekom društvu treba dodati pogaču, onda to napraviti samo u slučaju tog društva", naglašava Šljivić.

Nepohodno je da pčelama ostane dio zimskih zaliha hrane

Imajuću u vidu da unos nektara i peludi u proljeće često ne može zadovoljiti potrebe pčelinjeg društva, radi dobrog proljetnog razvoja nepohodno je da pčelama ostane dio zimskih zaliha hrane. Manji unos hrane ima za posljedicu štednju hrane od strane pčela. Ona se sastoji i u smanjenju broja položenih jaja, što utječe na slabiji razvoj društva, kao i smanjenje broja obroka pri hranjenju ličinka, što utječe na kvalitetu pčela. Leženjem pčela lošije kvalitete dolazi i do slabijeg razvoja žlijezda pčela, što će se direktno odraziti na hranjenje budućeg legla.

Značaj zaliha hrane u pčelinjem gnijezdu

Sve te činjenice navele su znanstvenike da se bave istraživanjem značaja zaliha hrane u pčelinjem gnijezdu.

Tablica 1. Kvaliteta ličinki pčela u ovisnosti od količine zaliha hrane u društvu (N. G. Bilaš)

Tablica 2. Kvaliteta pčela u ovisnosti od količine hrane u društvu (A. M. Rjamova)

Zanimljivi su podaci sa 188 pčelinjaka, gdje su znanstevenici usporedili ovisnost količine vrcanog meda od količine hrane ostavljene prethodne jeseni. Pčelinjaci su podijeljeni u pet grupa prema tome s kolikom količinom hrane su društva osigurana. Rezultati su prikazani u Tablici 3.

"Zaključak je da u proljeće u košnici treba biti najmanje 10-12 kg poklopljenog meda, i najmanje dva rama s pergom. Ako pčele u zimskom periodu (od 1. listopada do 1. travnja) potroše između osam i devet kilograma, možemo zauzeti stav da moramo osigurati zimnicu od minimum 17 kilograma, ako hoćemo dobar proljetni razvoj. Pčele neće potrošiti ni gram više nego što im treba, pa pčelar neće ništa izgubiti, a bit će oslobođen briga oko prezimljavanja i imat će jača društva", smatra Šljivić.

Kako dodaje, za zimu je najbolje osigurati dovoljno meda i peludi, a preko zime ne dodavati skupo plaćene pogače. Veoma je važno osigurati i da zimska zaliha bude dobre kvalitete (kvalitetan med). U godinama kada se manjak meda nadoknađuje sirupom, onda je najbolje dodati invertni sirup, ili sirup rastvoren u toploj vodi.

Dr Goran Mirjanić, iz Banja Luke, ispitivao je dužinu života pčela u ovisnosti od vrste hrane. Pčele iste starosti podijelio je u tri grupe i zatvorene u kavezima, u istim uvjetima, hranio različitom hranom