Društvo koje u svom sastavu ima više mladih pčela, kvalitetnu maticu, dovoljno meda i cvjetnog praha, mlado i pravilno izrađeno saće, spremno će dočekati glavnu bagremovu pašu.
Pred bagremovu pašu svaki pčelar koji se uspješno bavi ovom djelatnošću potrudi se maksimalno razviti svoja pčelinja društva koja je tokom godine brižljivo njegovao. A svako, prema riječima Srđana Zafirovića, savjetodavca za stočarstvo, ko je u svojoj zajednici imao više mladih pčela, kvalitetnu maticu, dovoljno meda i cvjetnog praha, mlado i pravilno izrađeno saće, spremno će dočekati glavnu bagremovu pašu.
Otuda svi oni koji se bave pčelarstvom da bi postigli ovaj cilj moraju još u aprilu obaviti glavni pregled društva, na osnovu čega će odrediti koje radove je potrebno u narednom periodu obaviti.
"Osim što će pratiti stanje u pčelinjaku i blagovremeno proširivati gnijezdo, pčelari moraju spriječiti i pojavu roja. U obavezi su i da otvaraju saće sa starim medom radi stimulisanja matice da leže jaja, zatim da oduzimaju okvire sa vrškom cvjetnog praha, hvataju ga hvatačima - podnom mrežicom i obavljaju prehranjivanje ukoliko dođe do smanjenja unosa hrane i koriste voćnu pašu za izgradnju novog saća", kaže Zafirović i dodaje da je takođe potrebno postaviti pojilo na što osunčanijem mestu gdje nema vode i spajati i izjednačavati društvo, sprovoditi borbu protiv varoe i kontrolisati zdravstveno stanje pčela i legla.
Naš sagovornik navodi da u drugoj polovini marta dolazi do cvjetanja većeg broja biljaka, a samim tim i do većeg unosa nektara i cvijetnog praha u košnice. Sve ovo predstavlja veliki stimulans za širenje odnosno razvoj legla koji je izraženiji ukoliko je fino i toplo vrijeme.
"Proširivanje pčelinjeg gnijezda uzgajivači treba da rade kada u košnici postaje tijesno i kada broj mladih pčela prevazilazi broj onih zimskih. Ovo treba obaviti blagovremeno, ne ranije jer može doći do njegovog nazeba, a nikako se ne smije ni zakasniti zato što to usporava razvoj."
Kako objašnjava, ovaj posao mora se započeti kada su krajnji okviri u gnijezdu okupirani pčelama i tada treba ubaciti satne osnove i saće do njih, a kod jakih društava može i u centar.
"Proširivanje legla obavlja se postepeno sve dok se ne ispuni košnica sa okvirima", savjetuje Zafirović i podvlači da se dodavanje nastavka obavlja neposredno pred glavnu pašu.
Ovo se, prema njegovim riječima, najčešće radi kako zajedinica ne bi dobila nagon u jeku paše za prirodno rojenje koji bi bio jači od nagona za skupljanje hrane, a samim tim bi pčelari izgubili glavnu pašu. Dodavanje nastavaka obavlja se u poslije podnevnim satima na temperaturi preko 20 stepeni i kada u košnici ima osam do devet okvira sa leglom, a ulice su "posjednute" pčelama.
"Spajanje nedovoljno razvijenih društava treba obaviti desetak dana prije cvjetanja bagrema direktnom ili indirektnom metodom. Najčešće ono slabo spaja se sa jakim pri čemu u novom, matica potiče iz jačeg. Cilj je stvaranje snažne zajednice jer pčele radilice postaju skupljači hrane sa 15 i u slabijem društvu sa 25 dana", naglašava ovaj savjetodavac, dodajući da pčelar svojim pravilnim radom pomaže stvaranje jakog i zdravog društva koji će brojati preko 50.000 pčela i biti spremno da iskoristi glavnu pašu.
Tagovi
Autorica