Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bagremova paša
  • 24.03.2021. 13:00

Kako pripremiti pčelinja društva za bagremovu pašu?

Društvo koje u svom sastavu ima više mladih pčela, kvalitetnu maticu, dovoljno meda i cvjetnog praha, mlado i pravilno izrađeno saće, spremno će dočekati glavnu bagremovu pašu.

Foto: Gordana Nastić
  • 329
  • 214
  • 0

Pred bagremovu pašu svaki pčelar koji se uspješno bavi ovom djelatnošću potrudi se maksimalno razviti svoja pčelinja društva koja je tokom godine brižljivo njegovao. A svako, prema riječima Srđana Zafirovića, savjetodavca za stočarstvo, ko je u svojoj zajednici imao više mladih pčela, kvalitetnu maticu, dovoljno meda i cvjetnog praha, mlado i pravilno izrađeno saće, spremno će dočekati glavnu bagremovu pašu.

Otuda svi oni koji se bave pčelarstvom da bi postigli ovaj cilj moraju još u aprilu obaviti glavni pregled društva, na osnovu čega će odrediti koje radove je potrebno u narednom periodu obaviti.

"Osim što će pratiti stanje u pčelinjaku i blagovremeno proširivati gnijezdo, pčelari moraju spriječiti i pojavu roja. U obavezi su i da otvaraju saće sa starim medom radi stimulisanja matice da leže jaja, zatim da oduzimaju okvire sa vrškom cvjetnog praha, hvataju ga hvatačima - podnom mrežicom i obavljaju prehranjivanje ukoliko dođe do smanjenja unosa hrane i koriste voćnu pašu za izgradnju novog saća", kaže Zafirović i dodaje da je takođe potrebno postaviti pojilo na što osunčanijem mestu gdje nema vode i spajati i izjednačavati društvo, sprovoditi borbu protiv varoe i kontrolisati zdravstveno stanje pčela i legla.

Širenje gnijezda na vrijeme, nikako ranije

Naš sagovornik navodi da u drugoj polovini marta dolazi do cvjetanja većeg broja biljaka, a samim tim i do većeg unosa nektara i cvijetnog praha u košnice. Sve ovo predstavlja veliki stimulans za širenje odnosno razvoj legla koji je izraženiji ukoliko je fino i toplo vrijeme.

"Proširivanje pčelinjeg gnijezda uzgajivači treba da rade kada u košnici postaje tijesno i kada broj mladih pčela prevazilazi broj onih zimskih. Ovo treba obaviti blagovremeno, ne ranije jer može doći do njegovog nazeba, a nikako se ne smije ni zakasniti zato što to usporava razvoj."

Proširivanje pčelinjeg gnijezda - tek kad u košnici postane tijesno

Kako objašnjava, ovaj posao mora se započeti kada su krajnji okviri u gnijezdu okupirani pčelama i tada treba ubaciti satne osnove i saće do njih, a kod jakih društava može i u centar.

"Proširivanje legla obavlja se postepeno sve dok se ne ispuni košnica sa okvirima", savjetuje Zafirović i podvlači da se dodavanje nastavka obavlja neposredno pred glavnu pašu.

Slabo društvo spojiti sa jakim

Ovo se, prema njegovim riječima, najčešće radi kako zajedinica ne bi dobila nagon u jeku paše za prirodno rojenje koji bi bio jači od nagona za skupljanje hrane, a samim tim bi pčelari izgubili glavnu pašu. Dodavanje nastavaka obavlja se u poslije podnevnim satima na temperaturi preko 20 stepeni i kada u košnici ima osam do devet okvira sa leglom, a ulice su "posjednute" pčelama.

"Spajanje nedovoljno razvijenih društava treba obaviti desetak dana prije cvjetanja bagrema direktnom ili indirektnom metodom. Najčešće ono slabo spaja se sa jakim pri čemu u novom, matica potiče iz jačeg. Cilj je stvaranje snažne zajednice jer pčele radilice postaju skupljači hrane sa 15 i u slabijem društvu sa 25 dana", naglašava ovaj savjetodavac, dodajući da pčelar svojim pravilnim radom pomaže stvaranje jakog i zdravog društva koji će brojati preko 50.000 pčela i biti spremno da iskoristi glavnu pašu.


Tagovi

Bagremova paša Rojenje pčela Košnice Pčelinja društva


Autorica

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

U nekim hladnijim krajevima BiH se još sije krompir...