Koji su osnovni uslovi za organsko pčelarstvo?

Organsko pčelarstvo kao dio održivog razvoja, zasniva se na primjeni agroekoloških i agroekonomskih principa, a zakonski je regulisano i obuhvata proizvodnju, preradu, čuvanje, distribuciju i prodaju proizvoda, uz kontrolu proizvodnje i certifikaciju onoga što je proizvedeno u pčelarstvu.

Porodica Pažin proizvodi organski med - na 200 košnica prinos je par tona po sezoni

Gordana Vujaklija, savjetodavac za stočarstvo, kaže da uz sve nedostatke i ograničenja koja prate ovu proizvodnju, organsko pčelarstvo ima i mnogobrojnih prednosti. 

"U vrijeme primjene sve veće količine sredstava za zaštitu biljaka, svaka proizvodnja bez njih iziskuje mnogo posla, truda i rizika za sopstvene rezultate. Prednosti organskog pčelarstva su čisti, kvalitetni i zdravstveno bezbjedni pčelinji proizvodi, bez rezidua u medu, ali i ostalim pčelinjim produktima", objašnjava savjetodavac.

Mjesta za košnice sa izvorom polena za pčele

Prema njenim riječima, prostor na kome se nalaze pčelinjaci i površina koju obilaze pčele moraju odgovarati uslovima organske proizvodnje i registruju se zajedno sa pčelinjakom, a savezni inspektor mora biti obaviješten o rokovima pomjeranja košnica.

"Saveznom inspektoru mora biti dostupna dokumentacija koja uključuje i adekvatne analize koje potvrđuju da površine koje koriste pčele odgovaraju uslovima organske proizvodnje. Mjesta na kojima se nalaze košnice moraju raspolagati dovoljnom količinom prirodnog nektara, medonosnih kapi, izvora polena za pčele, kao i pristup vodi."

Napominje da u organskom pčelarstvu košnice se moraju praviti od prirodnih materijala koji ne mogu dovesti do kontaminacije sredine i pčelarskih proizvoda. One se postavljaju na parcelama na kojima je zasnovana organska proizvodnja ili divljim prirodnim površinama.

Koja je dozvoljena udaljenost?

Objašnjava da u prečniku od tri kilometra od mjesta košnice, izvori nektara i polena moraju se najvećim dijelom sastojati od organski proizvedenog bilja odnosno prirodne vegetacije.

Pčelinjaci Kraljica: Porodična tradicija duga 22 godine

"Pored toga košnice moraju biti udaljene najmanje 1.000 m od nepoljoprivrednih izvora zagađenja kao što su naseljena mjesta, autoputevi, industrijske zone, đubrišta, otpadne vode i drugo. Uništavanje pčela u saću kao način sakupljanja meda i drugih pčelinjih proizvoda nije dozvoljeno, kao ni odvajanje meda iz saća ako se u njemu nalazi leglo", napominje Vujaklija. 

I vještačka ishrana mora biti zasnovana na organskom medu

Na kraju proizvodne sezone u košnicama je potrebno ostaviti dovoljno rezervi meda i polena kako bi pčele preživjele zimu, a vještačka ishrana, naglašava ona, dozvoljena je samo u periodu od posljednje žetve meda do 15 dana prije početka sljedeće sezone sa naglaskom da se i ovakav tip ishrane mora zasnivati na organski proizvedenom medu. 

"Usljed klimatskih uslova koji mogu izazvati kristalizaciju meda, dozvoljeno je korištenje organski proizvedenog šećernog sirupa i organske šećerne melase. Ostali proizvodi se ne mogu koristiti u vještačkoj ishrani pčela." 

Zdravstvena zaštita u organskom pčelarenju

Prevencija bolesti u organskoj proizvodnji zasniva se na selekciji rezistentnih rasa i sojeva i postupcima koji povećavaju otpornost prema bolestima kao što su na primjer, redovna zamjena matica, sistematska kontrola košnica i trutova, redovna dezinfekcija materijala i opreme, razaranje kontaminiranih materijala i izvora kontaminacije, redovna zamjena pčelinjeg voska i obezbjeđenje dovoljne rezerve polena i meda u košnicama.

Pčele postaju ovisne o pesticidima?

Stručnjaci naglašavaju da se u zdravstvenoj zaštiti pčela u organskoj proizvodnji, mogu koristiti fitoterapeutski i homeopatski proizvodi, a da se košnice koje se tretiraju konvencionalnim ljekovima za upotrebu u veterini moraju smjestiti u izolaciju tokom trajanja tretmana. Poslije završenog tretmana sav vosak se mijenja organski proizvedenim voskom.

"Nakon isteka dvostrukog perioda karence, moguće je tretirane košnice vratiti u proizvodnju, a nikako nije dozvoljeno korištenje konvencionalnih ljekova za upotrebu u veterini. U tretmanu protiv bolesti pčela kao i za čišćenje i dezinfekciju košnica dozvoljena je upotreba mravlje, mliječne oksalne i sirćetne kiseline, sulfata, eteričnih ulja i sode", naglašava Vujaklija.

Šta je dozvoljeno za čišćenje i dezinfekciju?

Za dezinfekciju materijala, zgrada, posuđa i proizvoda koji se koriste u pčelarstvu dozvoljena je upotreba; kalijumovog i natrijumovog sapuna, vode i vodene pare, krečnjaka, kreča, natrijm - hipohlorida, natrijum - hidroksida, vodonik - peroksida, limunske, mravlje, sirćetne, mliječne i oksalne kiseline, alkohola, formaldehida i sode bikarbone.

Pčelarstvo – izvozna šansa BiH?

Organsko pčelarstvo, prema njenim riječima na ovim prostorima ima perspektivu i veliku šansu uz poznavanje tehnologije i kriterija kao i uslova pčelarenja u skladu sa pravilima organske proizvodnje.