Kuća meda Županja nominirana za nagradu “Ambasador hrvatske hrane i poljoprivrede”

Kuća meda - Županja OPG-a Danijel Čajko nominirana je za nagradu “Ambasador hrvatske hrane i poljoprivrede” u Europskom centru izvrsnosti potrošača Zagreb. 

"Meni je samim time što sam nominiran među svim tim OPG-ovima i većim firmama, a i što sam jedini u ovom sektoru, dovoljno priznanje. Svakako je dobra reklama i preporuka jer dolazi od samih proizvođača“, istaknuo je vlasnik u razgovoru za Osječku televiziju.

Bagrem prošle godine podbacio i do 50 posto

Osvrčući se na prošlogodišnju, po prinosima lošu godinu, sugovornik je istaknuo kako su se klimatske promjene posljednjih godina značajno odrazile na proizvodnju meda, što je osjetio i on sam i to na pašama bagrema, amfore i medljike koje su podbacile negdje i do 50 posto.

Bagrem je prošle godine bio upola lošiji nego prethodnih. "Kada govorimo o prinosu u košnici znao je biti i po 40 kilograma, a prošle godine onaj tko je imao 20 bio je sretan“, napominje. 

Poslije njega dolazi amorfa koje zbog kiše nije bilo ni za kilu vrcanja. U ljetnim mjesecima pred kraj srpnja i početkom kolovoza vrca se i medljika koja je također bila loša. Vrijeme je, kaže, bilo toplo i onda je pala kiša, a za nju su potrebni uvjeti i temperatura, ali i dovoljno vlage da bi se lisne uši mogle razviti i da bi pčela mogla skupljati med. 

"Svjedoci smo klimatskih promjena, a nažalost mi smo tvornica pod vedrim nebom. Najveći problem je što se produljilo i toplo vrijeme, dosta ljudi je zakasnilo i s tretiranjem varoe, a najveća stradavanje su upravo zbog nje“, upozorava Čajko.

Problemi i s ispašom

Također navodi da pčelari imaju sve više problema i s ispašom zbog toga što poljoprivrednici sve češće uzgajaju hibride. 

"Nije to više ona sorta uljane repice kao što je to bilo. Prije je puno više medila. Znam još dok je moj djed pčelario i kada sam krenuo sam, imao sam i po dva vrcanja, a sada nije ni blizu“, napominje dodajući kako u potrazi za najboljom ispašom, proizvođači nekad prijeđu i cijelu Hrvatsku. Nisu vezani samo za svoj kraj. 

Tako on osim Slavonije, košnice premješta u Kostajnicu, Ilok, Bilogoru i tako redom, sve ovisi o kojoj se paši radi. 

Trenutno ima 150 košnica, a u planu mu je ove godine povećati ih za 50-tak. Tako će određeni broj, njih 100-150 seliti, a ostale bi bile na stacionaru kao rezerva. 

Nacionalni pčelarski program nije dobar

A kako bi unaprijedili svoju proizvodnju, pčelari pa tako i on okreću se EU projektima koji nude priliku za ulaganje u pogone i modernizaciju proizvodnje. 

"Svakako su nam dobra odskočna daska i pomogli su nam uveliko. Od punionice koja nam olakšava rad i ubrzava proizvodnju do prikolice bez koje seljenje nije moguće i bili bi osuđeni na pčelarenje na stacionar, a od njega ima malo meda“, ističe sugovornik. 

No, pčelari ne mogu koristiti sve EU programe koji su dostupni poljoprivrednicima. Razlog je taj, pojašnjava, što imaju Nacionalni pčelarski program koji po njemu nije dobro osmišljen. "Više nam šteti nego što nam koristi“, tvrdi. 

Ipak, pozitivna je stvar u svemu tome, kaže, što je pandemija koronavirusa potaknula mnoge građane na kupovinu domaćih proizvoda pa tako i meda, a najveći razlog leži upravo u činjenici što je on izvrstan za jačanje imuniteta. 

Inače, ovaj OPG postoji od 2003. godine, no ljubav prema pčelama u ovoj obitelji razvija se već sredinom prošloga stoljeća kada se djed Toma iz hobija njima počeo baviti. Opredijelili su se samo na vrhunski med što potvrđuju i brojen zlatne medalje i priznanja.

"Uz klasične sortne vrste koje imamo, proizvodimo i medne mješavine. To su dodaci zdravih pripravaka poput đumbira, aronije, cimeta koji se dodaju u med. Tržište je to prepoznalo i dosta dobro nam ide“, zaključuje.

Više o stanju u pčelarskom sektoru pogledajte ovdje: