Loše vremenske prilike za vrijeme cvjetanja bagrema, uticale su na veću potrošnju zaliha meda. Prinosi su mali, pčelari moraju više dohranjivati pčele, a tu je i krpelj, zarazni nametnik koji ugrožava pčelinja društva.
Senad Hodžić iz Tuzle aktivno pčelari 15 godina, a lošiji period od ovogodišnjeg ne pamti. Pčele održava skupa sa prijateljem Dževadom Siočićem, a na imanju u Požarnici nadomak Tuzle imaju ukupno 120 košnica, od čega je 80 proizvodnih zajednica, dok je 40 pomoćnih i koriste ih za ispomoć, piše Klix.
"Pčelarska godina je krenula dobro, sa cvjetanjem i beharanjem, što je pogodovalo za kvalitetno razvijanje pčelinjih društava. Međutim, prilikom cvjetanja bagrema došli smo u period kiše i hladnoće tako da su pčelinje zajednice malo meda što su prikupile počele jesti, a te zalihe su veoma brzo nestale. To je prouzrokovalo rojenje pčela što nam je nanijelo veliku štetu", žali se Hodžić koji obavlja funkciju potpredsjednika Saveza udruženja pčelara TK.
Hodžić i Siočić i ove su godine vodili na ispašu u Posavinu i na Romaniju. Svejedno, prinosi meda su mali i kreću se od tri do četiri kilograma po košnici.
Pored lošeg vremena, pčelari su se susreli i sa problemom prisustva krpelja (varoa) koji napada pčele, zbog čega su morali izdvajati znatna finacijska sredstva kako bi neutralizirali zaraznog nametnika.
"Svi mi moramo kupovati i ekološke lijekove koji su izuzetno skupi, a za svaku košnicu potrebno je najmanje 20 KM. Također, sada nam je potrebno i najmanje 10 kilograma šećera po jednom društvu kako bismo ga prehranili u zimskom periodu, pa u konačnici dolazimo do cifre od 30 do 40 KM kako bi se ona pripremila za predstojeći period", dodaje Hodžić.
U Tuzlanskom kantonu registrovan je 871 pčelar, a svi oni ukupno imaju skoro 25.000 košnica.
"Od 1. augusta nastupila je nova pčelarska godina, a vlasnici velikog broja košnica koje nisu spremne za prezimljavanje izvršili su spajanje sa jačim društvima. Nakon toga su pristupili prehranjivanju putem šećernog sirupa ili postavljanjem pogačica na košnice. Kada se podvuče crta, svi oni ove godine imaju izuzetno male prinose meda, što je veliki problem. Oni su sa ministrom poljoprivrede TK razgovarali u vezi s nabavkom sredstava za zaštitu pčela od varoe i pogačica za prehranjivanje, pa ćemo vidjeti šta će se desiti", otkriva Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK.
U cilju spašavanja pčelinjeg fonda pčelari iz tuzlanske regije očekuju od resornog ministarstva poduzimanje interventnih mjera, kako ova oblast poljoprivrede ne bi doživjela potpuni krah.
Uz to se nadaju i kvalitetnijoj podsticajnoj politici, jer je Tuzlanski kanton jedini u zemlji koji nema apsolutno nikakve podsticaje za proizvodnju meda.
Tagovi
Autorica